Od katarakte do glaukoma, saznajte o najčešćim očnim problemima i njihovim tretmanima. Nije pretjerivanje reći da su vaše oči jedno od najvrednijih dijelova vašeg tijela. Jednim pogledom mogu komunicirati s našim mozgom kako bi prepoznale lica i mjesta, upozorile nas na vizualne znakove potencijalnih opasnosti, i tako dalje. Zbog toga je očuvanje zdravlja vaših očiju od ključne važnosti.
No, koliko nas zapravo zna na što treba obratiti pozornost kada je riječ o zdravlju naših očiju i kada bi moglo biti vrijeme za posjet liječniku? Ako se prepoznajete u bilo kojem od navedenog, molimo vas da što prije posjetite oftalmologa kako biste spriječili moguće pogoršanje vida.
1. Katarakta
Označena mutnim, mliječno bijelim lećama u oku, katarakta je povezana s dobi i češća je kod ljudi starijih od 50 godina. Katarakta je zamućenje leće u oku, što može dovesti do smanjenja vida. Leća je prozirna struktura unutar oka koja fokusira svjetlost na retinu kako bismo jasno vidjeli. Kada leća postane zamućena zbog katarakte, preprečava prolaz svjetla što dovodi do zamagljenog vida.
2. Suhe oči
Stanje poznato kao „suhe oči“ nastaje kada suzne žlijezde ne mogu proizvesti dovoljno suza ili proizvode suze loše kvalitete. Simptomi mogu uključivati peckanje, svrbež, osjećaj stranog tijela u oku, crvenilo, osjetljivost na svjetlo i čak zamagljen vid. Postoji mnogo uzroka suhih očiju. To mogu biti faktori okoliša poput izloženosti vjetru, suhom zraku ili dimu. Također, starenje, određeni lijekovi, kontaktne leće, određene bolesti (poput dijabetesa) i problemi s kapcima mogu doprinijeti ovom stanju.
3. Keratokonus
Keratokonus je stanje u kojem rožnica oka, koja je obično zaobljena, počinje postupno stanjivati i izobličavati se u konusni oblik. Ova deformacija rožnice uzrokuje zamućenje vida i može dovesti do značajnog oštećenja vida. Ako se ne liječi pravodobno, može dovesti do ozbiljnog gubitka vida, a u nekim slučajevima i do potrebe za transplantacijom rožnice.
4. Dijabetička retinopatija
Dijabetička retinopatija je komplikacija dijabetesa koja utječe na oči. Specifično, zahvaća retinu, tanku membranu na stražnjem dijelu oka koja je osjetljiva na svjetlo i koja je odgovorna za prepoznavanje vizualnih informacija i slanje signala do mozga putem optičkog živca. Najbolji način za sprječavanje dijabetičke retinopatije je ranom dijagnozom dijabetesa, redovitim oftalmološkim pregledima i pridržavanjem preporučenih terapija za kontrolu razine šećera u krvi.
5. Degeneracija makule
Degeneracija makule, poznata i kao makularna degeneracija, je kronična bolest oka koja uzrokuje oštećenje središnjeg dijela retine, poznatog kao makula. Makula je odgovorna za centralni, oštar vid koji koristimo za čitanje, prepoznavanje lica i druge detaljne vizualne zadatke. Nažalost, nema poznatog lijeka za degeneraciju makule, ali trenutni tretmani mogu usporiti napredovanje bolesti. Liječenje ovisi o tipu makularne degeneracije (suha ili vlažna) i može uključivati injekcije lijekova u oko, lasersku terapiju ili fotodinamičku terapiju.
6. Refraktivne pogreške
Refraktivne pogreške su poremećaji vida koji se javljaju kada očna leća i rožnica ne prelamaju (ili „lome“) svjetlosne zrake kako bi se pravilno fokusirale na retinu. Ovi poremećaji su najčešći uzroci smanjenog vida i potrebe za nošenjem naočala ili kontaktnih leća. Miopija, hipermetropija i astigmatizam kategorizirani su kao refraktivne pogreške. Refraktivne pogreške dijagnosticiraju se oftalmološkim pregledima i obično se korigiraju nošenjem naočala ili kontaktnih leća. U nekim slučajevima, osobe s refraktivnim pogreškama mogu se odlučiti za kirurške zahvate, kao što je LASIK, kako bi ispravile svoj vid.
7. Glaukom
Glaukom je skupina očnih bolesti koje uzrokuju oštećenje optičkog živca, koji je odgovoran za prenošenje informacija iz oka prema mozgu. Oštećenje optičkog živca može dovesti do postupnog gubitka vida, a u naprednim slučajevima čak i do potpune sljepoće. Ključna karakteristika mnogih oblika glaukoma je povećan intraokularni tlak (tlak unutar oka). Međutim, glaukom može postojati i bez povišenog očnog tlaka. Tlak unutar oka povećava se kada se odvodnja očne tekućine (akvahumor) blokira ili kad se proizvodi prebrzo.
8. Presbiopija
U mladosti, leća u oku je mekana i fleksibilna, omogućavajući nam da jasno vidimo objekte na različitim udaljenostima. Kako starimo, leća postaje čvršća i manje fleksibilna, smanjujući sposobnost oka da mijenja svoj oblik i prilagođava se gledanju na blizinu. Presbiopija, poznata i kao „staračka dalekovidnost“, je prirodni i uobičajeni proces starenja oka koji uzrokuje smanjenje sposobnosti oka da jasno fokusira bliske objekte. To se obično počinje manifestirati između 40. i 50. godine života.
9. Plivajuće čestice ili točke
Uzrok plivajućih čestica je obično starenje ili skupljanje proteina u staklastom tijelu, gustoj želatinoznoj supstanci unutar očne jabučice. S vremenom, staklasto tijelo može se smanjiti i postati labavije, što može dovesti do stvaranja malih grudica unutar njega. Ove grudice bacaju sjene na mrežnicu, što percipiramo kao plivajuće čestice. U većini slučajeva, plivajuće čestice su bezopasne i dio su normalnog starenja oka.
10. Suze
Ako vaše oči proizvode previše suza, to može ukazivati na povećanu osjetljivost na svjetlost, vjetar ili promjene temperature te alergije. Suze se normalno odvode kroz male kanale u nos. Ako su ovi kanali začepljeni ili ne funkcioniraju ispravno, suze se ne mogu odvoditi, što može uzrokovati pojačano suzenje. Ako primijetite da vaše oči stalno suze više nego inače, važno je konzultirati se s oftalmologom kako biste utvrdili uzrok i primili odgovarajuće liječenje.
Pregled vida je od velike važnosti
Očuvanje zdravlja očiju od ključne je važnosti. Redoviti pregledi i briga o očima može pomoći u ranom otkrivanju i liječenju ovih i drugih očnih stanja. Ako primijetite bilo koji od navedenih simptoma, obratite se svom oftalmologu što je prije moguće.
Pregled vida je bitan iz niza razloga, a ovo su neki od ključnih:
- Otkrivanje refraktivnih pogrešaka: Pomoću pregleda vida može se dijagnosticirati kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam i presbiopija, te propisati odgovarajuće naočale ili kontaktne leće.
- Rano otkrivanje bolesti oka: Mnoge ozbiljne bolesti oka, poput glaukoma ili makularne degeneracije, u ranim fazama možda ne pokazuju simptome. Redoviti pregledi omogućuju ranu dijagnozu i liječenje, što može spriječiti trajni gubitak vida.
- Provjera zdravlja oka: Osim mjerenja vida, oftalmolog također provjerava unutarnje i vanjske strukture oka kako bi otkrio moguće znakove bolesti ili infekcije.
- Otkrivanje drugih zdravstvenih problema: Ponekad, pregled oka može ukazati na simptome drugih zdravstvenih stanja, poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka ili neuroloških bolesti.
- Optimizacija vida: Ako osoba koristi naočale ili kontaktne leće, redoviti pregledi su potrebni kako bi se osiguralo da je recept još uvijek točan i pruža najbolju moguću korekciju.
- Ocjena funkcijskog stanja očiju: Pregled može uključivati testove koji ocjenjuju kako oči rade zajedno, sposobnost fokusiranja i percepciju dubine.
- Prevencija: Znajući vašu povijest očnih bolesti i trenutno stanje vida, oftalmolog može preporučiti preventivne mjere kako bi očuvao vaš vid.
