OVO SU ČETIRI ZNAKA KOJA OTKRIVAJU ALZHEIMER
Posted by: Aura Redakcija
Što se ranije bolest uoči i dijagnosticira kod liječnika, to su veće šanse da se Alzheimer uspori.
Njemački je psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer po prvi puta opisano bolesnicu čija je bolest kasnije ponijela njegovo ime, Alzheimerova bolest (AB) i dan danas nesmanjeno plijeni pažnju kako stručnjaka tako i laika, jer i nadalje predstavlja enigmu suvremene medicine.
Stoljeće kasnije AB i ostali oblici demencije pogađaju 24 miliona ljudi u svijetu. Međutim, najviše zabrinjava činjenica što ta brojka vrlo brzo raste. Prema podacima objavljenim 2005. godine, u eminentnom medicinskom časopisu “Lancet”, u skoroj budućnosti, prvenstveno zbog produljenja ljudskog vijeka, slijedi nam neminovna epidemija demencije, pa se tako slikovito govori o pojavi jednog novog slučaja demencije u svijetu svakih sedam sekundi.
Najnovije znanstvene procjene govore da bi do 2020. godine u Svijetu moglo biti 43 miliona oboljelih, do 2040. godine čak 81 milion oboljelih, a do 2050. godine preko 115 milijuna oboljelih od demencije.
Kad dođe do zaboravljanja već je kasno
Premda za Alzheimer nema jedinstvenog efikasnog lijeka, postoje načini kojima se ta bolest može usporiti. U tome je ključno na vrijeme primijetiti prve promjene kod pacijenta, no nažalost bolest se najčešće uočava u kasnijim fazama.
Stručnjaci navode četiri simptoma ranog Alzheimera koji nemaju veze sa zaboravljanjem, no mogu biti indikacija bolesti te su razlog za posjetu liječniku, prenosi Express.
Kompulzivan svrbež
Velik broj pacijenata s Alzheimerom često se i posve kompulzivno češe, čak i do pojave krvi. Znanstvenici nisu otkrili točnu povezanost između same osnovne bolesti i svrbeža, no svakako ovaj simptom uzimaju u obzir.
Problemi s vidom
Prema studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Epidemiology problemi s vidom mogu biti vrlo rani pokazatelj demencije u kasnijim fazama života.
Osobe treće životne dobi koje imaju slab vid, čak i ako nose naočale ili leće, imaju pet do deset puta veću šansu obolijevanja od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u periodu od 8,5 godina nakon pogoršanja vida, kažu znanstvenici.
Promjene u rukopisu
Pomoću rukopisa možemo otkriti i Alzheimerovu bolest, pogotovo ako je riječ o slovima nepravilnog i “drhtećeg” izgleda. U ovom slučaju rukopis se pogoršava s lošijim mentalnim stanjem, a pisanje s vremenom postaje sve sporije. Riječi se znatno razlikuju jedne od drugih s vidljivim trzajima na pojedinim slovima. Slično je i s Parkinsonovom bolesti koju, osim trzaja, karakteriziraju uska i zgrčena slova, a rukopis ponekad postane tako malen da ga ni sam autor ne može pročitati.
Promjene raspoloženja
Oboljele osobe mogu postati plašljive, sumnjičave, depresivne ili tjeskobne. Nekoć samouvjerene osobe mogu postati nesigurne i sramežljive. Mogu se lako uznemiriti ako su izvan kuće ili mjesta na kojem se osjećaju sigurno.
Broj pregleda:
822
Komentari
komentara
2019-11-08
Aura RedakcijaOriginal Article
