KAKO POMOĆI TRAUMATIZIRANOM DJETETU? Stručnjaci naglašavaju – budite iskreni, pokažite da se i vi bojite!
Autor: T.Š.
Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je kako idću tjedan Streteški okvir razvoja mentalnog zdravlja 2021.-2030. ide na mišljenje tijelima državne uprave, te nakon toga na e-savjetovanje. Telefoni za psihološku pomoć pak ne prestaju zvoniti, jer se ljudi osjećaju da više ne mogu izdržati cijeli pritisak nastao uslijed koronavirusa i posljednjih potresa. Ljudi se osjećaju da su došli do ruba. Potvrđuju to i Klinika za psihijatrijuVrapče, te Poliklinika za zaštitu djece i mladih, koja još od pojave koronavirusa uvelike vodi računa o djeci i mladima, te svojim savjetima još od ožujka prošle godine pomaže roditeljima i djeci.
“Dobro je u svemu što se počelo pričati o mentalnom zdravlju jer smo ga dosad jako zanemarivali”, istče prof. dr. Gordana Buljan Flander, psihologinja na čelu Poliklinike za zaštitu djece i mladih.
Buljan Flander ističe kako je u ovoj situaciji jako bitno jačati otpornost djece kako bi se ona lakše nosila sa stresnim događajima a da se ujedno i izbjegnu njihovi kasniji tretmani. Cilj je, ističe, sad što više prevenirati teškoće.
Kako pomoći djeci?
“Uz brižne članove obitelji, koji su emocionalno i fizički dostupni, većina djece će prevladati stres. Zato je važna psihoedukacija roditelja i skrbnika. Uz obitelj, jednako su tako bitni topli i podržavajući odnosi s vršnjacima, nastavnicima i učiteljima te osjećaj pripadnosti razredu i školi. Važno im je jasno dati do znanja ‘tu sam za tebe’. Važno je i ove godine, kao i lani, znati da školsko postignuće nije važnije od emocionalne dobrobiti i mentalnog zdravlja”, naglasila je Buljan Flander za Index.
“Posebno moramo voditi računa o djeci koja su osjetljivija na stres, djeca koja su već imala neka traumatska iskustva, depresivna djeca, anksiozna, kronično bolesna, izložena nasilju u obitelji, visokokonfliktnom razvodu jer stres ima kumulativni učinak. Ona djeca koja su izložena većem broju stresnih događaja će imati izraženije simptome”, kazala je.
Opisala je kako na koji uzrast utječe sve skupa od potresa do pandemije pa tako navodi kako će djeca predškolske dobi zbog svih ovih stvari pokazivati separacijsku tjeskobu, strah odvajanja od roditelja i bliskih osoba. Ta djeca, navodi, mogu pokazivati traumu kroz igru i crteže. Npr. mogu slagati Lego kockice u obliku kuće koja se ruši, mogu imati noćne more vezane uz potres, stalno prepričavati o potresu te mogu postati uznemireni na svaki podsjetnik na potres.
Mogu, dodaje, odbijati ući u kuću gdje su bili za vrijeme potresa ili u određenu prostoriju, mogu razviti nove strahove od mraka, čudovišta, skočiti na svaki zvuk te isto tako mogu razviti smetnje u prehrani, postati agresivnija ili se povlačiti u sebe.
Kod školske djece u dobi od 6 do 12 također se pojavljuju neki od gore navedenih simptoma vezanih uz stres pa mogu isto tako, navodi prof. Buljan Flander, imati noćne more, mogu im se stalno nametati misli o potresu pa ga kroz njih mogu stalno ponovno proživljavati. Mogu izbjegavati sudjelovanja u školskim aktivnostima, imati smetnje koncentracije.
Prof. dr. Buljan Flander više je puta kroz razgovore u medijima isticala kako roditelji moraju biti iskreni prema djeci
“Djeca na licu roditelja i učitelja iščitavaju kako reagirati. Koliko god se prepadnemo, nema smisla to negirati. Treba im reći da smo se prepali, ali i da smo se smirili te im dati do znanja da imamo plan kako ćemo reagirati i pokazati adekvatne načine ponašanja. Trebamo zajedno s djecom napraviti plan, reći im koje je mjesto najsigurnije u slučaju potresa da znaju gdje da dođu. Imati spreman ruksak sa stvarima za slučaj da moramo napustiti dom, pitati i djecu za ideje, uključiti ih u stvaranje plana, nakon toga im reći gdje će biti mjesto sastajanja za slučaj da nismo na istom mjestu u slučaju potresa. Djeci trebamo dati do znanja da imamo neki osjećaj kontrole i sigurnost i dobro je s njima pričati na čemu smo zahvalni. Zatim je jako važna empatičnost, to nas jača, taj osjećaj pomaganja drugima, kao i ostvarivanje socijalnih kontakta, oni jačaju otpornost koja je kao mišić i vježbanjem se ista može jačati. Uz sve je važna i briga o tjelesnoj dobrobiti, trebamo paziti da spavamo dovoljno, da boravimo u prirodi, najjači faktor su veze s drugima koje su nam otežane u pandemiji, ali zahvaljujući online načinima komunikacije i to je moguće”, zaključila je prof. dr. Buljan Flander.
Autor:T.Š.
ZADNJE VIJESTI
EVO I KAKOOPASNOST IZ KUHINJSKOG ORMARIĆA! Stručnjaci preporučaju: Izbjegavajte sol tijekom zime
MENTALNO ZDRAVLJEKAKO POMOĆI TRAUMATIZIRANOM DJETETU? Stručnjaci naglašavaju – budite iskreni, pokažite da se i vi bojite!
DAROVI PRIRODE(RECEPT) RUSKI ELIKSIR ZA POMLAĐIVANJE: Evo kako ‘skinuti deset godina s lica’
SLATKA TAJNATKO BI REKAO? Čokolada potiče dobro zdravlje i pamćenje! Evo kako je možete uvrstiti u jelovnik
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article
