Često možemo čuti kako su “oči ogledalo duše”, a prema najnovijem istraživanju oči bi mogle biti i prozor u mozak.
Istraživanje provedeno u laboratoriju u Georgiji na Institutu za tehnologiju sugerira da je veličina zjenice usko povezana s individualnim razlikama u inteligenciji. Što su zjenice veće, to je inteligencija viša, piše Scientific America.
Tijekom tri studije otkriveno je da je razlika u veličini zjenice između ljudi koji su postigli najbolje rezultate na kognitivnim testovima i onih koji su postigli najlošije dovoljno velika da je može uočiti i “neistrenirano oko”.
Ovaj iznenađujući odnos istraživači su otkrili dok su proučavali razlike u količini mentalnog napora koji su ljudi koristili za izvršavanje zadataka pamćenja.
Istraživači su proveli nekoliko velikih istraživanja u koja su uključili više od 500 ljudi u dobi od 18 do 35 godina iz zajednice u Atlanti. Izmjerili su veličinu zjenica sudionika pomoću uređaja za praćenje oka, uređaja koji bilježi refleksiju svjetlosti od zjenice i rožnice pomoću kamere i jakog računala.
Gledali u prazan zaslon do četiri minute
Mjerili su zjenice sudionika dok su mirovali i gledali u prazan zaslon računala do četiri minute. Sve to vrijeme uređaj je snimao zjenice. Tako su izračunali prosječnu veličinu zjenice svakog sudionika.
Inače, veličina zjenice odnosi se na promjer crnog kružnog otvora u središtu oka. Može se kretati od oko dva do osam milimetara. Zjenica je okružena šarenim područjem poznatim kao iris, koje je odgovorno za kontrolu veličine zjenice. Kako se zjenice sužavaju kao odgovor na jaku svjetlost, u laboratoriju su svjetla bila prigušena.
U sljedećem dijelu eksperimenta sudionici su dovršili niz kognitivnih testova dizajniranih za mjerenje “fluidne inteligencije”, sposobnosti rasuđivanja kroz nove probleme, “kapaciteta radne memorije”, sposobnosti pamćenja informacija kroz određeno vrijeme i “kontrola pažnje”, sposobnost fokusiranja usred ometanja.
Otkrili su da je veća veličina zjenice u korelaciji s većom inteligencijom tekućine, kontrolom pažnje i, u manjoj mjeri, kapacitetom radne memorije što ukazuje na fascinantan odnos između mozga i oka.
Zanimljivo je da je veličina zjenica negativno korelirana s godinama: stariji sudionici uglavnom imaju manje, suženije zjenice. Međutim, jednom standardiziran za dob, odnos između veličine učenika i kognitivnih sposobnosti ostao je.
Zašto veličina zjenice korelira s inteligencijom?
Veličina zjenice povezana je s aktivnošću u locus coeruleusa, jezgri smještenoj u gornjem moždanom stablu s dalekosežnim neuronskim vezama s ostatkom mozga.
Locus coeruleus oslobađa noradrenalin, koji djeluje i kao neurotransmiter i kao hormon u mozgu i tijelu, a regulira procese poput percepcije, pažnje, učenja i pamćenja.
Također pomaže u održavanju zdrave organizacije moždane aktivnosti, tako da udaljene moždane regije mogu zajedno raditi na postizanju izazovnih zadataka i ciljeva.
Disfunkcija locus coeruleusa i rezultirajući slom organizirane moždane aktivnosti povezani su s nekoliko stanja, uključujući Alzheimerovu bolest i poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje.
Zapravo je ova organizacija aktivnosti toliko važna da mozak posvećuje većinu svoje energije kako bi je održao, čak i kad uopće ne radimo ništa.
Jedna od hipoteza je da ljudi koji imaju veće zjenice u mirovanju imaju veću regulaciju aktivnosti locus coeruleus, što pogoduje kognitivnim performansama i funkciji mozga u stanju mirovanja.
Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se istražila ova mogućnost i utvrdilo zašto su veće zjenice povezane s višom fluidnom inteligencijom i kontrolom pažnje. Ali jasno je da se događa više nego što se samo vidi.
Objava ISTRAŽIVANJE OTKRILO DA OČI NISU SAMO ‘OGLEDALO DUŠE’: Veličina zjenice usko je povezana i s inteligencijom pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.
