Mnogi to rade, a prijete opake infekcije: Dokazano da su nas roditelji dobro savjetovali

Od malena nas roditelji, bake i djedovi ili pak stariji braće i sestre uče da “kopanje” nosa nije nimalo pristojno, a sada je dokazano i koliko je to zapravo nezdravo. “Kopanje” nosa često je prirodna navika koju mnogi usvajaju još od djetinjstva. No, istraživanje zagađivača u domovima, radnim prostorima i vrtovima pružilo je znanstveni uvid u ono što zapravo unosimo u nos prilikom “čačkanja”.

Tijekom prosječnih 22.000 ciklusa disanja dnevno, sluz koja proizvodi sline djeluje kao biološki filter koji hvata prašinu i alergene prije nego što stignu do dišnih putova. To je ključno u sprječavanju upala, astme i dugotrajnih problema s plućima, kako navodi The Washington Post.

Nosna sluz ima važnu ulogu u borbi protiv infekcija zbog antitijela i enzima koje sadrži. Mikrobiom u nosu igra također ima svoju ulogu, a poremećaji u tom mikrobiomu mogu dovesti do različitih stanja poput rinitisa.

Prijete opake bolesti

Činjenica je da kroz “čačkanje” nosa progutate prašinu, mikrobe i alergene koji su uhvaćeni u sluzi, što obično nije problem, ali može povećati izloženost određenim zagađivačima. Primjerice, olovo, koje često prevladava u kućnom prašini i vrtom tlu, najefikasnije ulazi u tijelo, posebno kod djece, putem gutanja i probave. Izostanak ispuštanja sline može povećati izloženost ovim toksinima.

Ovo voće i povrće nemojte guliti, kora je njihov najzdraviji dio: Jedno bi vas moglo iznenaditi

Postoje i zdravstveni rizici povezani s čačkanjem nosa, uključujući povećan rizik od infekcije bakterijom Staphylococcus aureus, koja se često nalazi u nosu i može se prenijeti čačkanjem. Povećani rizik prijenosa ove bakterije na rane može izazvati ozbiljne infekcije. Čačkanje nosa također može prenijeti bakteriju pneumokok, koja često uzrokuje upalu pluća. Ukratko, čačkanje nosa može pogoršati situaciju prenoseći bakterije dublje u tijelo ili šireći ih prstima.