Tihi ubojica žena uzima sve više maha: Godinama možete biti zaraženi, a da to i ne znate

Siječanj je mjesec posvećen svjesnosti o raku vrata maternice, a Europski tjedan prevencije raka vrata maternice (Cervical Cancer Prevention Week) obilježava se svake godine u trećem tjednu mjeseca siječnja. Sve kako bi se podigla svijest o ovoj bolesti, ali i ukazalo na mogućnosti sprečavanja i ranog otkrivanja. Nažalost, u Europi svake godine oko 60.000 žena oboli od raka vrata maternice, a čak 30.000 ih umre.

Podatak da je u nekim zemljama istočne Europe stopa pojavljivanja raka vrata maternice dva do pet puta veća nego u zapadnoeuropskim zemljama dovoljno govori o tome kako se treba uložiti puno više napora u podizanje svijesti. No ne samo vrat maternice nego bilo koji dio ženskog reproduktivnog sustava podložan je pojavi karcinoma, od vulve, vagine, jajovoda te jajnika, a medicina za njih koristi zajednički naziv ginekološki karcinomi.

Pravila gotovo da i nema i sve žene su u riziku od pojave nekog od navedenih karcinoma, a s godinama raste i rizik. Preventivni pregledi stoga trebaju postati obaveza svake žene. Rak vrata maternice zloćudna je bolest koja predstavlja jedan od najčešćih karcinoma kod žena, a u Hrvatskoj godišnje oboli više od 300 žena. Nažalost, stotinu ih izgubi bitku s ovom teškom bolešću. Poznato je kako je glavni uzročnik ovog raka HPV, odnosno humani papiloma virus koji se prenosi kožnim kontaktom u području genitalija.

Tipovi virusa

Naime, riječ je o najčešćem spolno prenosivom virusu u svijetu za koji postoji više od stotinu tipova, od kojih neki inficiraju spolno-mokraćni sustav. Među tipovima koji su najrizičniji za razvoj raka vrata maternice, ali i premalignih promjena jesu tip 16 i tip 18. Treba napomenuti kako tek neki od tipova uzrokuju bradavice, a većina HPV infekcija ostaje nevidljiva. Prema statistici, čak će četiri od pet osoba imati ovaj virus u nekom periodu života, a čak oko 60 posto žena generativne dobi njime je zaraženo. S druge strane, muškarci imaju nižu prevalenciju, ali im se virus i teže otkriva.

Pod tipove visokog rizika spadaju 16, 18, 25, 56 i za njih je poznato da uzrokuju teže premaligne i maligne promjene stanica vrata maternice. Naime, znanstvena su istraživanja dovela do spoznaje da je u 99 posto slučajeva karcinoma vrata maternice zabilježena prisutnost različitih tipova iz HPV-a iz ove grupe. U tipove srednjeg rizika spadaju 31, 33, 35, 51, 52, 58. Kad je riječ o tipovima koji uzrokuju pojavu genitalnih bradavica, kao i blaže promjene na stanicama vrata maternice, to su oni niskog rizika 6, 11, 42, 43 i 44.

Kao što smo spomenuli, HPV se prenosi kožnim kontaktom u području genitalija, odnosno vaginalnim, analnim ili oralnim spolnim odnosom s osobom koja je zaražena. Naime, virus prolazi kroz sitne pukotine na koži, a može se proširiti i na druge dijelove tijela. Osoba ne zna odmah da je zaražena, neki simptomi mogu se pojaviti i nakon tri mjeseca, a zabilježeni su i puno dulji periodi. Veliki problem kod HPV-a jest to što godinama može boraviti u organizmu a da osoba koja ga nosi ne zna za to.

Rano otkrivanje ključno

Doduše, u tom periodu dok miruje, odnosno u neaktivnom stadiju, HPV ne uzrokuje probleme, ali se on u bilo kojem trenutku može aktivirati i tako prouzročiti promjene na sluznici.  Stoga je vrlo važno održavati imunitet stabilnim jer upravo pad imuniteta može ovom virusu biti idealna prilika da se pokrene. Srećom, kod većine zaraženih infekcija prođe spontano. Problem je što se kod nekih promjene mogu uočiti tek 10 do 15 godina poslije, i to uzrokujući premaligne promjene na vratu maternice.

Stoga je ključno rano otkrivanje, jer ako se na vrijeme ne uoče, a samim time i ne liječe, može se razviti rak. Važno je napomenuti kako HPV nije opasan samo za razvoj raka vrata maternice nego i za razvoj raka stidnice i rodnice, raka usta i grla te analne regije i penisa. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo upozoravaju kako su simptomi raka vrata maternice nespecifični i rijetki, dok predstadiji obično nemaju nikakve simptome.

Kod uznapredovalih stadija javlja se nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajen iscjedak te bolovi u donjem dijelu trbuha. Najuspješnije liječenje svakako je ono u predstadijima ove bolesti, a optimalno je sprečavanje nastanka zloćudne bolesti, odnosno premalignih promjena.

Kako prevenirati?

Prije svega važno je napomenuti kako u Hrvatskoj postoji mogućnost cijepljenja protiv HPV-a i ono je besplatno za djevojčice i dječake u osmom razredu osnovne škole. Stoga je to idealna prilika za postizanje zaštite kod djece. No bez obzira na cijepljenje, žene bi i dalje trebale redovito sudjelovati u organiziranom probiru. Naime, određene vrste raka mogu se otkriti i liječiti i prije nego što izazovu simptome. Žene se tako testiraju na preduvjete koji mogu izazvati rak.

Probir je vrlo važno raditi jer pomaže spriječiti nastanak raka ranim otkrivanjem abnormalnosti stanica vrata maternice tako da ih možemo liječiti prije nego što se rak uspije razviti. Dobra je vijest to što se kod raka vrata maternice probirom može čak spriječiti i pojava samog raka, a svakako i smanjiti smrtnost od ove bolesti, i to za 80 posto, ističu iz HZJZ-a. Zbog toga je iznimno važno raditi na podizanju svijesti žena o važnosti prevencije raka vrata maternice i redovitog sudjelovanja u programu probira.

Svakako, vrlo je važno redovno provoditi i pretragu Papa-testom kojim se uzima mala količina površinskih stanica rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice. Nakon uzimanja uzorka, isti se šalje na analizu, a potom se očitavaju rezultati, pri čemu normalan nalaz Papa-testa pokazuje da nisu pronađene promijenjene stanice, a abnormalan nalaz upućuje na to da su pronađene promijenjene stanice. Pacijentice s takvim nalazom liječnik će uputiti na daljnju obradu.

Najugroženije žene starije od 60 godina

Ako su prijašnji Papa-testovi bili uredni, novi je potrebni napraviti za tri godine kada govorimo o dobnoj skupini od 25 do 49 godina, a po preporukama HZJZ-a interval od pet godina optimalan je u dobnoj skupini od 50 do 64 godine. S druge strane, ako ponovljeni nalaz pokazuje displazije uz HPV infekciju, to je svakako indikacija za proširenu kolposkopiju s identifikacijom promjena. Liječnik će odrediti treba li se napraviti tzv. histološka dijagnostika, odnosno uzimanje komadića tkiva vrata maternice koje se potom šalje na biopsiju.

Ovisno o rezultatima nalaza, mogu se dalje raditi kirurške metode konizacije kojima se odstranjuje nezdravo tkivo vrata maternice zajedno s virusom, a to se može ostvariti laserom ili pak klasičnom konizacijom. Iako nije toliko učestao kao rak vrata maternice, rak jajnika je najsmrtonosniji od svih ginekoloških tumora, a problem je u njegovu kasnom otkrivanju kada već dođe do uznapredovalog stadija.

Marija se 45 godina uporno bori s kroničnom bolešću: ‘Medicina nije otkrila zašto se to događa’

Čak više od polovice žena s ovom teškom dijagnozom jesu žene kojima je nastupila menopauza, posebice starije od 60 godina. No ne treba se zavaravati jer rak jajnika može nastupiti i puno ranije. Postoji nekoliko tumora jajnika, a to su epitelni tumori, tumori spolnih stanica, tumori strome te metastaze. Najveći udio čine upravo epitelni tumori koji mogu biti dobroćudni i zloćudni te oni graničnog stupnja malignosti.

Pod dobroćudne tumore spadaju cistadenomi, odnosno cistične tvorbe koje sadrže tekućinu, a najčešće se javljaju između 28. i 40. godine života. Prve tegobe izazivaju svojim rastom, a manifestiraju se kao nelagoda u trbušnoj šupljini, znaju pritiskati mokraćni mjehur i rektum. S vremenom mogu vršiti pritisak na vene i živce pa može doći do oticanja nogu i osjećaja trnjenja. Ciste se uklanjaju kirurški te se potom ispituju kako bi se isključila mogućnost malignosti.

Rizični faktor

Kod graničnih tumora govorimo o malignim karcinomima koji imaju sposobnost metastaza, no razlika je što te metastaze nemaju malignih obilježja i stoga imaju vrlo dobre prognoze.
Vrlo rijetki tumori jajnika su oni spolnih stanica, a javljaju se u ranim godinama, odnosno kod djevojčica i u adolescentskoj dobi. Dosad je poznato nekoliko različitih čimbenika za nastanak raka jajnika, a među njima su životna dob, genetika, odnosno postojanje raka jajnika ili raka dojke u obitelji.

Može se pojaviti kod osoba koje su imale karcinom endometrija ili dojke. Jedan od rizičnih faktora je i debljina, rano dobivanje prve menstruacije te kasniji ulazak u menopauzu. Problem kod ove vrste karcinoma je što se većina žena liječniku javi tek kad su uznapredovali simptomi, jer prije ga je gotovo nemoguće prepoznati. Najčešće su to bolovi u donjem dijelu trbuha, problemi s probavom, pa čak i anemija.

Jutarnji alarm može povećati rizik od opakih bolesti: Istraživanje koje otvara mnoga pitanja

Kod nekih žena tumor toliko uznapreduje da se vidi proširenje trbuha. Naime, kod raka jajnika nema menstruacijskog krvarenja, no bilo kakvu pojavu krvarenja prije puberteta i u postmenopauzi treba prijaviti liječniku. S obzirom na to da se ova vrsta raka otkriva najčešće u uznapredovalom stadiju, vrlo je važno da žene redovito obavljaju ginekološke preglede. Kad je riječ o liječenju, primjenjuje se kirurška terapija, kemoterapija i radijacijska terapija, što uvelike ovisi o stupnju bolesti.

Kada govorimo o raku maternice, valja istaknuti kako je najčešći karcinom endometrija i javlja se ponajviše kod žena nakon menopauze, a prvi simptom koji ukazuje na mogućnost ove bolesti jest abnormalno krvarenje iz rodnice. Kad je riječ o raku maternice, treba spomenuti i zloćudni tumor sarkom, no on je vrlo rijedak i javlja se u oko dva posto svih malignih tumora maternice. Rak maternice može se širiti i na ostale dijelove spolnog sustava, ali i na druge organe, što su zapravo onda metastaze.

Prvi simptomi

Produljeno djelovanje estrogena, koji s druge strane nema istovremeno djelovanje progesterona, može dovesti do rasta i zadebljanja sluznice maternice. Kod nekih stanja ono dovodi do izostanka ovulacije i mjesečnice, a u nekima do pojave tumora. Poznato je još i kako pod rizične čimbenike spadaju nerađanje, vrlo rana pojava prve menstruacije, ali isto tako i kasniji ulazak u menopauzu. Od ostalih rizika tu su hipertenzija i dijabetes te ranije postojanje karcinoma endometrija, jajnika, dojke ili debelog crijeva u obitelji.

Jedan od problema ranog uočavanja ovog raka odnosno prepoznavanja prvih simptoma može biti njegova pojava u menopauzi, kada se javljaju nepravilne menstruacije pa se događa da žene često smatraju kako je riječ o još jednom krvarenju. Treba obratiti pozornost jer se ponekad može dogoditi da prije krvarenja dođe do pojave sukrvice ili gnojnog iscjetka, a oni mogu biti praćeni bolovima te je stoga odmah potrebno posjetiti liječnika.

Utvrdi li liječnik da postoji sumnja na rak maternice, obavit će daljnje pretrage. Valja napomenuti kako Papa-test može otkriti i do 50 posto slučajeva da je došlo do abnormalnosti, i to prije pojave prvih simptoma. Utvrdi li se detaljnim pretragama postojanje karcinoma, mora se odrediti i u kojem je stadiju i je li se proširio dalje. Prvi stadij označava karcinom koji je ograničen na tijelo maternice. Kada govorimo o drugom stadiju, tada je karcinom zahvatio tijelo i vrat maternice, no nije se proširio izvan nje.

Rijedak oblik tumora

Kada se karcinom proširio izvan maternice, ali ne izvan zdjelice, govorimo o trećem stadiju, dok je četvrti onaj u kojem je karcinom zahvatio mokraćni mjehur ili crijevo te ima udaljene metastaze. U liječenju se najčešće provodi kirurški zahvat, a kod viših stadija i odstranjivanje maternice, u nekim slučajevima i obližnjih limfnih čvorova. Što su se tumori više proširili i što je pacijentica starije životne dobi, to su nažalost i prognoze lošije.

Rak rodnice ili vagine vrlo je rijedak oblik tumora i najčešće pogađa žene starije od 60 godina. Može biti uzrokovan humanim papiloma virusom (HPV-om). Važno je prepoznati ga na vrijeme jer ako se ne liječi, može se proširiti na okolne organe, ali i na druge dijelove tijela.

Prvi simptomi su abnormalno krvarenje iz vagine, a obično se javlja za vrijeme ili nakon spolnog odnosa. Može se pojaviti između menstruacija ili nakon menopauze. U nekim su slučajevima vidljive izrasline koje mogu krvariti, a postoje i zabilježeni slučajevi u kojima žene nisu imale nikakve simptome. U ranijim stadijima radi se kirurško uklanjanje vagine, maternice i obližnjih limfnih čvorova, ali daljnja obrada ovisi o uznapredovalosti karcinoma, najčešće se koristi i kombinacija radioterapije.