Nedavno istraživanje je otkrilo mikroplastiku u gotovo 90% uzoraka hrane bogate proteinima poput govedine i tofua. Znanstvenici su analizirali različite vrste proteina, uključujući plodove mora, svinjetinu, piletinu, govedinu i tofu, i pronašli mikroplastiku u većini uzoraka. Prosječna odrasla Amerikanka konzumira najmanje 11 000 čestica mikroplastike godišnje. Prženi škampi su pokazali najveću razinu mikroplastike po porciji, slijede ih biljni odresci i pileći odresci, dok su pileća prsa, svinjski fileti i tofu sadržavali najmanje mikroplastike.
Visoko prerađena hrana poput prženih škampi i pilećih nuggetsa ima veću koncentraciju mikroplastičnih čestica po gramu, što sugerira da bi obrada hrane mogla biti izvor kontaminacije. Mikroplastika je pronađena ne samo u hrani, već i u vodi, voću, povrću, soli, šećeru, riži, mlijeku i pivu.
Iako su ekološki prihvatljivije alternative plastici postale popularnije, poput materijala izrađenih od recikliranih morskih algi i algi, tehnologija za razgradnju plastike još je u razvoju. Potrebno je ozbiljno razmotriti ovaj problem jer mikroplastika može imati dugoročne posljedice na zdravlje ljudi i okoliš, a plastika koja se ne razgrađuje predstavlja dugoročnu ekološku prijetnju, piše Washington Post.
Posvuda je
Najnovije studije pokazuju da se mikroplastika ne samo nalazi u hrani, već i u zraku koji udišemo te u vodi koju pijemo. To potvrđuje kako je problem mikroplastike postao sveprisutan i neizbježan dio naše svakodnevice. Stoga, briga o očuvanju okoliša i smanjenju korištenja plastike postaje sve važnija tema u društvu.
Djevojka živi s bizarnom alergijom na vodu: ‘Svi me pitaju kako se onda perem’
Stručnjaci upozoravaju da će problem mikroplastike samo postajati sve ozbiljniji ako ne poduzmemo hitne mjere. Prema riječima Georgea Leonarda, glavnog znanstvenika u Ocean Conservancyju, nužno je ozbiljno se pozabaviti ovim pitanjem jer plastika koja se koristi danas može stvarati štetne posljedice za generacije koje dolaze. Uz to, znanstvenici ističu važnost razvoja tehnologija koje će omogućiti razgradnju plastike na siguran i ekološki prihvatljiv način.
Uz sve to, potrebno je educirati javnost o štetnosti mikroplastike te poticati korištenje alternativa koje su manje štetne po okoliš. To uključuje promicanje korištenja biorazgradivih materijala i smanjenje upotrebe plastike u svakodnevnom životu. Svi smo odgovorni za zaštitu našeg okoliša, a borba protiv mikroplastike treba postati prioritet u našim naporima za očuvanje planeta za buduće generacije.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
