Razdoblje od kasne jeseni do proljeća odlikuje veća učestalost respiratornih infekcija koje su većinom virusne (prehlada, gripa, covid-19), ali ove godine svjedoci smo i pojave velikog broja oboljelih od bakterijske respiratorne infekcije, hripavca.
Trenutno se u podjednakom omjeru dijagnosticiraju sve navedene bolesti. Vani je hladno, više boravimo u zatvorenom prostoru, djeca borave u kolektivima poput vrtića i škola, a ako je prozračivanje prostora nedovoljno, mogućnost širenja infekcija je veća.
Sve to utječe i na veći broj odlazaka u zdravstvene ustanove. Razliku između obične prehlade, gripe, covida-19 i hripavca otkrio je dr. med. Hrvoje Vinter, specijalist obiteljske medicine.
Najčešći simptomi
“Postoji više od 200 virusa koji uzrokuju prehladu. Rinovirusi su najčešći uzročnici prehlade. Ako su simptomi većinom ograničeni na gornje dišne putove, vjerojatno je riječ o prehladi. Prehlada je obično smetnja svakodnevnom funkcioniranju osobe, za razliku od gripe i covid-infekcije, koje vas mogu oboriti s nogu i držati u krevetu. Preklapanje simptoma, međutim, može učiniti kliničku dijagnozu izazovnom. Odrasli u prosjeku imaju dvije do tri prehlade godišnje. Najčešći simptomi su curenje nosa ili začepljen nos, grlobolja, kihanje. Rjeđe se javljaju slabost i umor, kašalj. Prehlada je rjeđe praćena povišenom temperaturom nego gripa i covid. Za razliku od gripe, kod prehlade se simptomi javljaju polako, dok je kod gripe karakteristika da se pridruženi simptomi javljaju iznenada. Osim toga, bolovi i opća slabost su izraženiji kod gripe”, rekao je Vinter.
Gotovo svi proteini sadrže mikroplastiku: Evo u kojoj hrani je ima najviše, a u kojoj najmanje
Covid i hripavac
Nakon što su omikron i elis, varijante covid-infekcije, postale dominantne, grlobolja je sve češća, a gubitak osjeta mirisa sve rjeđi. Također, smanjena je i stopa hospitalizacije u odnosu na prethodna razdoblja.
Primijećen je novi obrazac simptoma covid-infekcije koji uključuje upalu grla, glavobolju, umor, bolove u mišićima, groznicu, zimicu i curenje iz nosa koje može dovesti do kašlja. Iako kašalj nije primarni simptom, neki ga pacijenti osjećaju.
Umor i bolovi u mišićima obično traju nekoliko dana, a začepljen nos može trajati tjednima. Gubitak osjeta okusa ili mirisa sada je rjeđi simptom i javlja se samo kod manjeg broja pacijenata. Dob oboljelih pacijenata od covid-infekcije sada je na strani mlađih koji imaju blage simptome. Ovi izmijenjeni simptomi mogu se pripisati visokoj stopi imuniteta u populaciji, izazvanoj cijepljenjem i prethodnim infekcijama.
Vinter je objasnio i simptome hripavca. “To je bolest koja bi trebala biti zaboravljena, ali se ponovno pojavila zbog niske procijepljenosti populacije. Kod hripavca, koji je ove sezone stvorio veliku pomutnju među oboljelima, stanje se malo drugačije razvija. Sve počinje kao prehlada, s tipičnim simptomima koji mogu trajati tjedan ili dva. Slijede iznimno neugodni napadaji kašlja, hripanje pri udisaju, poteškoće disanja, promuklost te povraćanje sekreta, a sve to može trajati do šest tjedana. Za razliku od hripavca, gripa i prehlada najčešće prolaze za tjedan dana uz odgovarajuće liječenje, a trajanje covid-infekcije ovisi o varijanti. Ipak, osoba je najčešće zdrava također za tjedan dana”, rekao je specijalist obiteljske medicine.
Koliko smo dugo zarazni za druge, pitanje je koje pacijenti često postavljaju. Kada je riječ o gripi, zaražena osoba može širiti virus od dana prije nego što se pojave simptomi pa sve do otprilike pet do sedam dana nakon što su počeli. Slično je i s covid-infekcijom za koju je trenutno propisana izolacija od pet dana. Znatno dulje traje izolacija zbog hripavca, posebno ako zaraženi ne uzima antibiotike. U tom slučaju ne bi smio dolaziti u kontakt s drugima tri tjedna od pojave kašlja, odnosno sve do njegova prestanka. Ako uzima antibiotike, zaraženi mora biti u izolaciji minimalno pet dana od početka terapije, a posebno je važno izbjegavati kontakt s trudnicama, malom djecom i dojenčadi.
Očistite svoje tenisice u par minuta: Potrebni su vam sastojci koje ima svaka kuća
Virusna infekcija
Vinter naglašava da bismo svakako trebali ostati kod kuće čak i ako imamo “samo” prehladu jer se ona iznimno lako širi zbog simptoma poput kihanja i kašljanja, a najzarazniji smo tjedan dana od pojave prvih simptoma. Objašnjava da ćemo si testiranjem široko dostupnim kombiniranim brzim testovima na covid i gripu pomoći u dijagnosticiranju bolesti.
Kada počne snažna grlobolja, nekontrolirani kašalj ili iznimno visoka temperatura, mnogi se u strahu odlučuju na odlazak na hitnu. Međutim, to je rijetko nužno. Telefonska konzultacija s liječnikom obiteljske medicine prvih dana bolesti dovoljna je za savjetovanje o samopomoći. Dostatan odmor, povećan unos tekućine i multivitaminskih pripravaka te pravilno uzimanje lijekova za snižavanje temperature mjere su samoliječenja koje u prvih tri do pet dana bolesti pacijenti trebaju provoditi kod kuće. Kupanje i tuširanje u mlakoj vodi, korištenje obloga od vode za skidanje temperature samo su neke od fizikalnih mjera za snižavanje povišene tjelesne temperature.
Specijalist obiteljske medicine napomenuo je kako se posljednjih tjedana pacijenti javljaju u ordinacije zbog dugotrajnih simptoma respiratornih bolesti, ponajprije kašlja. Ako pritom nema povišene temperature, obično se i ne jave liječniku, uz nadu da će simptomi proći za nekoliko dana. Koliko on dugo traje, ovisi o bolesti. Kašalj može značiti svašta, ne samo ovaj akutni, koji će kod virusne infekcije trajati nekoliko dana, a kod hripavca po tri, četiri tjedna. Kod kašlja uz povišenu temperaturu, to su najčešće virusne infekcije, a oko 30 posto su bakterijske infekcije. Dakle, kašalj može biti znak viroze, upale pluća, kada se uz njega javlja povišena temperatura, ali može biti i simptom nekih drugih bolest kao što je GERB – želučani refluks, upala sinusa ili ostalih neinfektivnih bolesti respiratornog trakta, u najgorem slučaju i karcinoma pluća. Zbog svakog kašlja koji traje dulje od dva do tri tjedna, uz uvjet da nema povišene temperature, treba otići na pregled liječniku obiteljske medicine.
Problem koji se javio posljednjih tjedana jest taj da u cijeloj državi vlada nestašica lijekova za suhi kašalj.
Djevojka živi s bizarnom alergijom na vodu: ‘Svi me pitaju kako se onda perem’
Pritisak na ljekarne
“Ranijih godina na tržištu smo imali dva lijeka protiv suhog kašlja, od kojih je jedan prošle godine zabranjen, a drugi je u nestašici zbog puno oboljelih od respiratornih infekcija ove sezone. Izmjenjuju se nestašice. Tableta u jačoj dozi za odrasle nema već dulje vrijeme. Sirupa za djecu na recept također povremeno nema, imamo jedino slabije tablete i bezreceptne pripravke. Čak i ljekarnici pokušavaju sami proizvoditi lijekove protiv kašlja. U našoj populaciji stvorena je navika ‘lijekova na recept’, ali se kašalj može suzbijati i bezreceptnim lijekovima i pripravcima”, rekao je Vinter.
O tome koliki je “pritisak” na ljekarne razgovarali smo s univ. mag. pharm. Emilijom Horvat iz Gradske ljekarne Zagreb.
“Baš svake godine najčešća bolest zbog koje nam se građani obraćaju i dolaze u ljekarne jest prehlada. Obična prehlada virusna je bolest s uglavnom blagim simptomima. Kod prehlade se preporučuje povećati unos tekućine (voda, čajevi, juhe) i poštedjeti tijelo težih napora. U ljekarni sugeriramo održavanje higijene nosne sluznice fiziološkim otopinama u obliku kapi ili sprejeva ili u slučaju neprohodnosti nosa hipertonične sprejeve s morskom vodom. U slučajevima jake nosne začepljenosti bezreceptna opcija su dekongestivne kapi za nos, koje se smiju primjenjivati najviše pet uzastopnih dana”, rekla je magistra.
Osvrnula se i na gripu za koju je i ona potvrdila da se ne liječi antibioticima. Liječenje antibioticima potrebno je samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije.
Osnovna je opasnost od gripe pojava komplikacija, sekundarnih bakterijskih infekcija, osobito upale pluća, zbog čega je važno cijepiti se. Cijepljenje se preporučuje osobama starijima od 65 godina, korisnicima i radnicima u domovima za starije osobe i njegu kroničnih bolesnika, odraslima i djeci s kroničnim oboljenjima, odraslima i djeci s kroničnim bolestima metabolizma, jetara, bubrega i oštećenjem imunosnog sustava, trudnicama i zdravstvenim djelatnicima. Preporučen razmak između cijepljenja ili preboljenja je 12 mjeseci.
Pasivna imunost
“Ako je propisan antibiotik, treba ga podići u ljekarni sa zdravstvenom iskaznicom u roku od tri dana, bez obzira na to je li riječ o radnim ili neradnim danima. U antibiotskoj terapiji važno je pridržavati se uputa: uzimati lijek u točno određeno vrijeme, u zadanoj dozi i onoliko dugo koliko je propisao liječnik. Ljekarnik će napomenuti treba li antibiotik uzeti uz obrok ili je, naprotiv, poželjno napraviti razmak od hrane ili nekih dodataka prehrani od jedan, dva ili čak četiri sata. Kako bi se očuvala zdrava crijevna flora, uz antibiotike je poželjno uzimati i probiotik”, rekla je Horvat.
I ona se dotaknula hripavca, za koji je rekla da ga uzrokuje bakterija Bordetella pertussis, a prenosi se kapljičnim putem. Imunost se stječe cijepljenjem ili preboljenjem. Novorođenčad mogu naslijediti pasivnu imunost u slučaju da je majka cijepljena tijekom trudnoće. Rizik obolijevanja i komplikacija najveći je u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi kod necijepljene djece, ali mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena djeca ili odrasle osobe.
No većina tih zimskih “blažih bolesti” može se uspješno ublažiti samoliječenjem uz savjet ljekarnika. Grlobolja se liječi pastilama ili sprejevima, za koje je poželjno da u sastavu imaju antiseptik, lokalni anestetik koji će ukloniti bol te po mogućnosti neku tvar protuupalnog djelovanja, zaključila je Horvat.
Na kraju je magistra Horvat napomenula kako je za podizanje imuniteta važna pravilna prehrana, redovita tjelovježba, izbjegavanje cigareta, alkohola i stresa te dovoljno odmora.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
