Ponekad ljudi ignoriraju znakove lošeg zdravlja, čak i kada osjećaju simptome, sve dok ih neka situacija ne natjera da se suoče s istinom.
Tako je doktorica Bojana Jedoksić 15 godina uvjeravala samu sebe da je zdrava. Tek nakon što je osnovala Udruženje pacijenata s bolestima štitnjače “Krila u nama” i počela razgovarati o toj temi, priznala je sebi da ima Hashimotov tireoiditis.
“Nije me godinama plašila dijagnoza ili naziv bolesti, već neki pomiješani osjećaj srama i straha. Srama jer se ne osećam dobro, nemam dovoljno snage, a svi mi kažu: ‘Još si ti mlada, kako to da se brzo umaraš!’ ili ‘Lijepo si se popunila, da nisi opet u drugom stanju?’ ili ‘Opet si umorna, stalno poslije posla spavaš’ ili ‘Kako si zaboravila to napraviti, pozvati ili napisati?’.
Strah, jer i kad stidljivo kažem da je možda sve to od štitnjače, dobijem onaj (ne)čuveni, komentar: ‘Ma, nije to ništa, to je samo štitnjača!’, uz obvezno nonšalantno odmahivanje rukom”, diijeli svoje iskustvo doktorica Bojana za Žena.rs.
Doktorica je godinama živjela s kroničnom bolešću, a najbolje su je razumjeli oni koji su prolazili kroz isto iskustvo. Njezin pogled na bolest promijenio se kad je njezinom 13-godišnjem sinu dijagnosticirana ista bolest. Iako je primijetila simptome kod njega, ignorirala ih je dok ih liječnica na sistematskom pregledu nije prepoznala.
‘Pokrenula sam se’
“Moja ranjena štitnjača me stalno iznenadi, svojim karakterom ćudljive, tihe, ratnice koja oprašta. Zanimljivo je to da moja mama nije ni znala da mi je dala najbolju poruku i smjernicu: “Kako da te razumijem kad ja nemam tih problema sa štitnom žlijezdom’?”, priča Bojana koju su majčine riječi potakle na razmišljanje.
“Tačno, tako! Tko će me razumjeti bolje od onih koji osjećaju slične tegobe i prolaze kroz razna fizička i psihička stanja, usamljeni u nedovoljno poznatom”, kaže ova doktorica.
Nadalje, Bojanin se pogled na ovu bolest dodatno promijenio kad je njezinom 13-godišnjem sinu dijagnosticirana ista ta bolest. Kako je kazala, bilo je pokazatelja bolesti i ranije, ali ih je ona ignorirala.
“Zahvaljujući divnoj doktorici, koja je na sistematskom pregledu, uočila promjenu i predložila ultrazvuk radi štitne žlijezde, pokrenula sam se. Izvjesne simptome sam primjetila i znatno ranije kod njega, ali jednostavno ih nisam željela ‘vidjeti’”, kazala je ova liječnica.
Nadalje objašnjava kako je njezin sin zaostajao u rastu u odnosu na vršnjake, nije bilo znakova puberteta, imao je podljeve i potkoljenicama, slabije ocjene te mu je bio vidno otečen vrat.
“Na svu sreću da je i tada otkivena bolest, ali i cista na jednom djelu žlijezde, koja se prati. Moglo je se dogoditi da se ne otkrije još dugo vremena ili tek u kasnijim godinama nakon nekih komplikacija.
Zahvalila sam se doktorici koja je primetila problem, a ona mi je rekla da je i njenom sinu s 15 godina dijagnostificirana hipertireoza (bolest štitnjače, koja proizvodi više hormona). Na žalost, i ona je primećivala promjene kod svog dečaka, ali je opravdavala to obavezama u školi, stresom za upis u srednju školu, pubertetom. Tako je intuitivno sumnjala na štitnu žlijezdu kod mog djeteta. Sada na svakom djetetu, a posebno kod dječaka, obraća dodatnu pažnju na štitnjaču”, kaže Bojana za Žena.rs.
Strava u Njemačkoj: Muškarac trudnu ženu upucao u glavu, ranio još troje ljudi
Autoimuna bolest
Otkako se se upoznaje sa svojom bolešću, Hashimoto tireoditisom, ova je doktorica naučila da je riječ o nasljednoj bolesti tako da će se pojaviti kod onih s nasljednom predispozicijom kao i da će ju pokrenuti određeni okidači.
“Hashimoto je autoimuna bolest, i kao takva je praćena s još bar dvije autoimune bolesti. Da, ja imam i to. Kroz glavu, kao snop svjetlosti, prošao mi je film mog života do tog trenutka i još brže misao da ne želim da moje dijete pati zbog mog nedovoljnog znanja i neozbiljnog shvaćanja bolesti uz brojne komplikacije”, rekla je doktorica Bojana.
Inače, poremećaji u radu štitnjače mogu dovesti do sljedećih komplikacija – bolesti srca, dijabetesa, oštećenja vida, psihičkih promjene, osteoporoze, artritisa.
Nadalje, svatko može napraviti jednostavnu provjeru svoga vrata palpacijom kako bi eventualno otkrili veće čvorove u štitnjači. Samopregled može pomoći u pronalaženju kvržica ili proširenja, no nakon toga treba napraviti ultrazvuk. Čvorovi u štitnjači su relativno česta pojava.
Iznad pedesete godine života, svaka druga žena ima barem jedan ili više čvorova u štitnjači. Iako su najčešće benigne prirode, otprilike pet posto čvorova zapravo je maligno, odnosno riječ je o karcinomu.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
