Dud, poznat i kao murva, više je od običnog stabla. Njegova bogata povijest isprepletena je s proizvodnjom svile, a danas nudi i mnoštvo koristi za zdravlje. Mnogi od nas kao mali su ga brali kako bi ga pojeli ili se pak gađali njime, a naši stari su nam uvijek pričali kako je ovo voće nevjerojatno zdravo, djeluje protuupalno te čak pomaže i kod prehlada.
Dud, porijeklom iz zapadne Azije, pripada porodici dudovki (Moraceae). Njegova primarna gospodarska vrijednost nekada je bila u prehrani ličinki dudovog svilca, čiji se svileni kokoni koriste za proizvodnju svile, piše Agroklub.
Zanimljivost je da je engleski kralj James I. 1608. godine potaknuo masovni uzgoj duda, no nažalost, mnoge su plantaže bile zasađene crnim dudom, a ne bijelim, koji je potreban za prehranu svilca.
Ima više vrsta duda
Danas se dud uzgaja u mnoštvu varijeteta, uključujući crni dud (Morus nigra), crveni dud (Morus rubra) i bijeli dud (Morus alba). Bijeli dud ima slatke plodove nalik malinama, a stablo često dobije starinski izgled zbog naginjanja i pucanja kore.
Dud se lako uzgaja na sunčanim lokacijama i otporan je na zimske temperature do -23 °C. Stablo može narasti do 20 metara visine s široko razgranatom krošnjom. Za komercijalnu proizvodnju preporučuje se vegetativno razmnožavanje reznicama kako bi se osigurale željene karakteristike stabla i ploda.
Dud nudi mnoštvo koristi za zdravlje. Čaj od dudovog lišća tradicionalno se koristi za liječenje bolesti dišnih organa i probavnih smetnji. Plodovi duda su bogati vitaminom C i antioksidansima, a sušeni se koriste u prehrani kao zamjena za grožđice. Ipak, s obzirom na visoki udio šećera, dijabetičari bi trebali pripaziti s konzumacijom ovog voća.
Hrvati obožavaju ovu kombinaciju hrane, a liječnici upozoravaju: ‘Izbjegavajte jesti to zajedno’
Tko ga treba izbjegavati?
Iako nije znanstveno dokazano, pretpostavlja se da flavonoidi iz lišća i kore imaju sjajan učinak na kognitivne funkcije ljudskog mozga. Također, sok od duda neki stručnjaci preporučuju za gastrointestinalne probleme. Mogu ga konzumirati i osobe koje imaju anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza.
Konzumacija duda je općenito sigurna, ali se mora konzumirati umjereno. Ljudi s kroničnim bolestima, posebice onima koje se odnose na gastrointestinalni trakt i kardiovaskularni sustav, trebaju se posavjetovati s liječnikom prije konzumiranja duda, prenosi Mondo.
Dud ima bogatu kulturnu povijest. U Japanu se stabla duda tradicionalno sade uz hramove i svetišta. U Europi se koristi za proizvodnju rakija i marmelada.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
