Bilo da se radi o nedostatku odmora ili uživanju u nezdravoj hrani, ljudi često zanemaruju ono što je dobro za njih. Na primjer, već dugo se smatra da je doručak najvažniji obrok u danu, pružajući metabolički poticaj koji je temelj zdrave prehrane. Ipak, prema istraživanju objavljenom u American Journal of Clinical Nutrition, četvrtina Amerikanaca preskače jutarnji obrok. To je sve veći trend i u Hrvatskoj, često ljudi u žurbi napuštaju dom, a nisu ništa pojeli.
Razlozi za preskakanje doručka su raznoliki, uključujući napete rasporede i nedostatak pristupa zdravim opcijama. No, stručnjaci upozoravaju da započinjanje dana s niskom razinom šećera u krvi može dovesti do simptoma poput umora, mentalne magle i emocionalne nestabilnosti. Idealno, naš raspored spavanja i prehrane trebao bi se uskladiti s prirodnim tjelesnim satom.
“Počinjanje dana u 6 ujutro i završavanje aktivnosti do 22 sata usklađuje se s prirodnim cirkadijalnim ritmom tijela,” izjavio je dr. Naheed Ali za britanski GB News. “Uključivanje ovoga u raspored obroka može dodatno poboljšati sposobnost tijela da sagorijeva masnoće, posebno na trbuhu. Doručak bi trebao biti unutar sat vremena nakon buđenja, oko 7 ujutro, kako bi se potaknuo metabolizam”, a prenosi New York Post.
‘Radije pojedite nešto nezdravo’
Jedan od razloga zašto neki ljudi preskaču doručak može biti taj što hormon gladi, grelin, ne djeluje odmah nakon buđenja, već kasnije tijekom dana. Prema dr. Emily Cooper, medicinskoj direktorici Centra za metabolizam Cooper u Seattleu, doručak je neophodan, čak i ako ne osjećate glad i nije posve zdrav.
“Ako ne jedete dovoljno rano u danu, razina grelina raste kasnije,” objasnila je. “Vaše tijelo pokušava nadoknaditi propuštene kalorije.” Cooper upozorava da preskakanje doručka može dovesti do loših prehrambenih odluka kasnije tijekom dana, što može povećati rizik od pretilosti.
Poznata skupina ljudi koji preskaču doručak su oni koji prakticiraju povremeni post. Istraživanja o ovoj praksi, gdje je unos kalorija ograničen na određene vremenske intervale, daju mješovite rezultate. Zagovornici povremenog posta tvrde da pomaže u smanjenju upale, mršavljenju i reguliranju crijevne flore, te smanjuje rizik od ozbiljnih bolesti poput dijabetesa.
Tesla jednu namirnicu nikada nije konzumirao: Hrvati je obožavaju, a on je tvrdio da je nezdrava
Što misle o povremenom postu?
Međutim, studija iz ožujka sugerira da su oni koji ograničavaju unos hrane na osam sati dnevno imali 91% veći rizik od smrti zbog srčanih bolesti. Cooper je među stručnjacima koji se protive povremenom postu. “Nikada nisam bila obožavateljica,” rekla je.
“Takvi trendovi često donose više štete nego koristi. To nema metaboličkog smisla. Neki stručnjaci tvrde da je ono što jedete važnije od toga kada jedete.”
Dr. Jonathan Rosand, suosnivač Centra za zdravlje mozga McCance u Massachusettsu i profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard, naglašava da je prehrana bogata povrćem, lisnatim zelenilom i hranom bogatom omega-3 ključna za prevenciju depresije, moždanog udara i demencije.
Rosandove preporuke podržavaju istraživanja koja sugeriraju da mediteranska prehrana promiče zdravu kogniciju u starijoj dobi. Na kraju, odlučivanje o tome što i kada jesti svodi se na osluškivanje potreba vlastitog tijela – nema univerzalne formule koja bi odgovarala svima.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.