Sezonske alergije na pelud su česta nevolja za mnoge ljude. One utječu na velik broj alergičara koji se često suočavaju s nadražajima i neprekidnim kihanjem, što im život može učiniti izuzetno neugodnim. Osim uobičajenih alergija na pelud i hranu, postoje i rijetke alergijske reakcije koje su manje poznate široj javnosti, što može uzrokovati njihovo nedostatno prepoznavanje.
Jedan takav primjer je alergija na hladnoću, koja najčešće nastaje zbog preosjetljivosti organizma na niske temperature. Ova vrsta alergije spada u skupinu fizikalnih urtikarija, a javlja se kada je koža izložena hladnom zraku, vjetru, vodi ili hladnim predmetima. Iako relativno rijetka (pojavljuje se kod samo 5% alergičara), u blažim slučajevima može proći neopaženo jer se pogrešno tumači kao pretjerana osjetljivost na hladnoću. Žene su sklonije ovoj alergiji, koja se može manifestirati već u djetinjstvu.
Simptomi se obično javljaju pri izlaganju hladnoći, kao što su izlazak na hladan zrak ili vjetar, konzumacija hladne hrane ili pića, kupanje u hladnoj vodi te dodirivanje hladnih predmeta. Najčešće se pojavljuju na otvorenim dijelovima tijela kao što su lice i ruke, praćeni crvenilom i svrbežom kože.
Neobična alergija
Za neke ljude, alergija na hladnoću može biti privremena i povezana s drugim bolestima poput mononukleoze, dok je za druge to dugotrajno stanje. Iako uzrok ove alergije nije potpuno jasan, smatra se netipičnom jer rijetko ide ruku pod ruku s drugim vrstama alergija. Faktori poput stresa, načina života, izloženosti infekcijama i određenim bolestima mogu doprinijeti njenom nastanku.
Izlaganje hladnoći potiče oslobađanje histamina u koži, što rezultira crvenilom, svrbežom i drugim simptomima. Histamin je tvar koju stanice oslobađaju kao odgovor na alergene.
Najčešći simptomi alergije na hladnoću su kožni osipi koji se pojave unutar 2 do 5 minuta nakon izlaganja hladnoći, traju 1 do 2 sata i obično nestaju nakon što se osoba zagrije. Promjene na koži uključuju lokalno crvenilo, oticanje i svrbež, a u težim slučajevima može doći do oticanja usana, ždrijela ili čak gubitka svijesti.
Otkriveno je li zdravije piti topliju ili hladnu vodu: Evo koja je temperatura idealna
Kako se otkriva?
Dijagnoza alergije na hladnoću postavlja se jednostavnim testom: kockica leda ili epruveta s hladnom vodom pritisne se uz kožu podlaktice nekoliko minuta. Ako se nakon 15 minuta pojavi urtika (crvenilo, osip i natečenost) na tom dijelu kože, osoba je alergična na hladnoću. Kod alergičnih osoba, crvenilo ne prolazi već se širi.
Bruno je dijete koje ima ovu bolest od djetinjstva, iako se ne sjeća točno kada je bila dijagnosticirana. “Dugo smo se pitali što je problem. Mislio sam da imam alergije na hranu. Roditelji su imali različite teorije. Osip bi se obično pojavio nakon jela nečega, ali nismo mogli shvatiti da je hrana bila hladna”, opisao je za Zagreb.info.
“Na neko vrijeme smo mislili da sam alergičan na rakove jer su oni čest alergen, pa čak i na sok od naranče. No kad sam ponovno pio sok od naranče i nije bilo reakcije, mislili smo da sam alergičan na neki specifični konzervans”, prisjetio se zbunjenosti tijekom dijagnoze.
Kako je živjeti s tim?
“Na kraju smo povezali sve i shvatili da je zapravo alergija na hladnoću. Moja majka nije mogla vjerovati. U srednjoj školi alergija se pogoršala, pa bih dobio osip nakon kupanja ili kad bih bio vani i čistio snijeg”, opisao je situaciju u kojoj se alergija pojačala.
“Obično ignoriram simptome jer sami prođu za sat-dva. Kad god mogu, zagrijem se i simptomi brzo nestanu. Tuširanje toplom vodom obično rješava problem”, rekao je da mu alergija ne stvara velike probleme, iako se simptomi često javljaju.
“Najiritantnije su mi oticanje usana. Prvi put me jako uplašilo kad se to dogodilo. Izgledao sam kao da sam imao botoks. Popio sam sok od naranče u trgovačkom centru i usne su mi se nabrekle, prilično sam se uplašio jer tad nisam znao na što točno reagiram. Nisam se počeo gušiti pa nisam zvao hitnu pomoć i brzo je prošlo, ali sam se zabrinuo zbog nejasnoće oko toga na što sam alergičan”, prisjetio se neugodnog iskustva.
Hrvati ovu vrstu mesa obožavaju, a spada među najgore izbore: ‘Najbolje ga je izbjegavati’
‘Jednome ne mogu odoljeti’
“Inače, jednostavno živim s ovom alergijom. Nisam mijenjao način odijevanja jer mi više smeta ako mi je prevruće nego dobiti osip koji brzo nestane. Hladnoću doživljavam kao i svi drugi ljudi”, opisao je svoj pristup.
Kaže da mu pomažu protualergijski lijekovi koji smanjuju djelovanje histamina. Koristi ih samo kad mu koža jako reagira, obično tijekom zimskih dana ili kad je izložen jakim klimatskim uvjetima.
“Vjerujem da bi jedini problem mogli biti teži simptomi, ali srećom se nikada nisu dogodili. Vidjet ćemo kako će biti kad budem stariji. Možda me najviše brine plivanje u vrlo hladnoj vodi, ali kad je vani jako vruće, more izgleda primamljivo i jednostavno ne mogu odoljeti”, zaključio je.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
