Boravak u blizini vodenih površina, poput mora, rijeka i jezera, može nas opustiti jer voda aktivira naš parasimpatički živčani sustav, pomažući tijelu da se odmori i probavi. Ovaj smirujući učinak usporava rad srca i snižava krvni tlak, objašnjavajući zašto mnogi ljudi nalaze radost u aktivnostima povezanim s vodom, piše Science Alert.
Međutim, uživanje u vodi nosi i ozbiljne rizike. U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj od slučajnog utapanja prosječno godišnje umre 85 osoba, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Podaci pokazuju da su muškarci 80% podložniji utapanju od žena, posebice sredovječni muškarci i tinejdžeri. To se pripisuje činjenici da muškarci češće provode vrijeme u vodi i skloniji su rizičnim ponašanjima, poput plivanja sami, noću, uz konzumaciju alkohola i bez korištenja prsluka za spašavanje.
Žene su opreznije
Tim neuroznanosti i komunikacijskih akademika na Sveučilištu Bournemouth surađuje s Royal National Lifeboat Institution na istraživanju kako poboljšati komunikaciju sigurnosti u vodi korištenjem simulacija virtualne stvarnosti za snimanje moždanih aktivnosti kada su uronjeni u vodu.
Također istražuju kako instinkti igraju ulogu u donošenju sigurnosnih odluka, pri čemu su muškarci skloniji impulsivnom ponašanju, dok su žene opreznije. Različite aktivnosti također utječu na rizik, pri čemu su pripremljene aktivnosti poput vožnje kajakom sigurnije od neplaniranih poput igre s gumenim igračkama na vodi.
Neočekivani ulasci u vodu, poput pada s litice dok se snima selfie, posebno su opasni zbog nepripremljenosti. Takvi slučajevi često rezultiraju utapanjem jer su ljudi obično odjeveni i možda se boje vode.
Kako ostati siguran
Rizici su osobito izraženi u unutrašnjim vodama, koje su često hladnije i skrivaju razne opasnosti, uključujući skrivene struje ili zagađenje. Kako bi se povećala sigurnost, u Velikoj Britaniji u tijeku je kampanja “Plutaj da bi preživio”, koja educira javnost o sigurnosnim koracima u vodi.
Ključno je znati kako ostati siguran, bez obzira na aktivnost u blizini vode. Ova znanja mogu biti razlika između sigurnog izleta i tragične nesreće. Naši instinkti često nalažu da plivamo snažno protiv morske struje, no najbolje je plivati paralelno s obalom kako bismo izašli iz struje. Ljudi koji nisu iskusni ili educirani o morskim strujama vjerojatno neće znati kako ih prepoznati, a kamoli kako sigurno izaći iz njih.
Prilikom iznenadnog ulaska u hladnu vodu, naše tijelo automatski reagira šokom, povećavajući budnost i razinu adrenalina. To uzrokuje da zadržimo dah i plivamo dok ne iscrpimo energiju. Prevladavanje ovog instinkta moglo bi vam spasiti život.
Pet jednostavnih koraka
Bez obzira planirate li osvježavajuće kupanje, opuštenu šetnju uz obalu ili trčanje uz kanal, ključno je znati kako ostati siguran. Ovo znanje može biti razlika između sigurnog izleta i tragične nesreće.
Istraživanja pokazuju da je pridržavanje ovih pet jednostavnih koraka vrlo učinkovito. Lako ih je zapamtiti i mogu ih primijeniti svi, bez obzira na plivačke sposobnosti ili vrstu vode.
Srbi upozoravaju sve koji idu na ljetovanje u Hrvatsku: ‘Nosite ocat kada idete na plažu tamo’
Prvo, držite glavu unazad s ušima pod vodom kako biste održali dišne puteve otvorenima. Odolite panici, pokušajte se opustiti i normalno disati. Lagano pomičite ruke veslajući kako biste ostali na površini. Ne brinite ako vam noge tonu, jer svatko ima drugačiju plovnost. Na kraju, raširite ruke i noge kako biste održali stabilnost u vodi.
Ako primijetite nekoga u nevolji, nemojte skakati u vodu kako biste ga spasili: umjesto toga, viknite “plivaj da preživiš” korake i odmah pozovite hitne službe.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
