Pojavio se paradoks koji zabrinjava liječnike u Hrvatskoj: ‘Najveći problemi uopće nisu klinički’

Bolesni smo ili mislimo da smo bolesni. Hvata nas panika, tražimo od svog obiteljskog liječnika da nas pregleda i što prije pošalje na detaljne preglede. No na preglede se nerijetko čeka mjesecima pa onda “hvatamo vezu” kako bismo što prije došli na pregled i saznali što nam je. I sve je to normalno i ljudski.

No jesmo li se ikada zapitali tko su ti ljudi koji nas pregledavaju? Kako izgleda njihov privatni život? Oni često moraju i po 16 sati, a kada su dežurni, i više, boraviti u bolnici kako bi pregledali pacijente, a nerijetko to čine kada im možda i ne odgovora, ali Hipokratova im zakletva ne dopušta da se ponašaju protivno onomu na što su se obvezali.

Važno je znati da su naši doktori koji će nam možda jednom spasiti život normalni ljudi koji imaju svoje obitelji, prijatelje i hobije. I oni imaju pravo na svoje opuštanje i tzv. normalan život koji možda živi većina njihovih pacijenata. Nisu pod stresom samo liječnici nego i ravnatelji bolnica i raznih zdravstvenih institucija.

Stresne situacije

I oni mnogo vremena provode na poslu kako bi ustanove u kojima rade ili koje vode imale dobre poslovne rezultate. U suvremeno doba postavlja se pitanje trebaju li menadžeri u zdravstvu imati samo zdravstvene vještine ili je za to potrebno još puno više. Prema istraživanju američkog Carnegie Institute of Technology, čak 85 posto osobnog financijskog uspjeha rezultat je vještina u “ljudskom inženjeringu”, odnosno osobnosti i sposobnosti komuniciranja, pregovaranja i vođenja, a tek 15 posto ishod je tehničkog znanja.

Prepoznao je to i organizator DBusiness Leadership Summita Siniša Drobnjak, koji petu godinu zaredom okuplja menadžere u zdravstvu s ciljem osobne i poslovne transformacije. S najjačim programom dosad, DBL Summit će od 21. do 23. studenoga 2024. u Zagrebu ponuditi jedinstveno iskustvo izlaska iz zone komfora. Zanimljivo je da će na tom skupu govoriti i vrhunski svjetski stručnjaci, među njima i NASA-in doktor medicine i fiziolog za boravak u svemiru Stijn Thoolen. On istražuje granice ljudskog zdravlja, kao i performanse tijekom boravka u svemiru, a sve za buduće misije na Mjesec. Autor je niza znanstvenih članaka te predavač na prestižnim sveučilištima poput Harvarda.

Svakoga sata jedna osoba umre od ove pojave, a rijetki znaju što učiniti u ovakvoj situaciji

“Na primjeru stomatologije vidimo kako su prije samo 20 godina kliničke vještine bile ključno mjerilo uspjeha, no ulaskom digitalne tehnologije i društvenih mreža u tu granu medicine pravila igre su se promijenila i stomatologija je postala biznis. U središtu svega je pacijent, ali i komunikacija. Većina profesionalaca u zdravstvu na kraju završi bez dovoljno slobodnog vremena za sebe, obitelj i prijatelje, sabotirajući tako mogućnost rada na sebi – što u konačnici stvara osjećaj neispunjenosti i nedostatka svrhe. Zato DBL Summit okuplja vodeće svjetske stručnjake, a cilj je njihova nesebičnog dijeljenja vlastitih iskustava ubrzani razvoj nekliničkih vještina u zdravstvu”, objašnjava Siniša Drobnjak, ekspert za osobnu i poslovnu transformaciju, ujedno poduzetnik s tridesetogodišnjim iskustvom.

12 smrtnih grijeha

Osobni rast događa se tek kad iskoračimo iz vlastite zone komfora, a to prepoznaju polaznici, koji u anketama u stopostotnom broju kažu da će se vratiti i sljedeće godine, napominje Drobnjak.
Iako je DBL Summit prvotno nastao kao edukacija za liječnike dentalne medicine, teme osobnog i poslovnog razvoja, kao i interne i eksterne komunikacije, relevantne su svim menadžerima u zdravstvu. Vrijedi istaknuti kako će predavanje o obiteljskim vrijednostima održati čak tri brata – Jasper, Robbert i Stijn Thoolen.

Thoolen je autor niza znanstvenih članaka te predavač na prestižnim sveučilištima, a u Zagrebu će se osvrnuti na dinamiku međuljudskih odnosa unutar tima. Drobnjak je rekao kako menadžeri u zdravstvu trebaju imati i nekliničke vještine. Te nekliničke, odnosno poslovne vještine ključne su za uspjeh u današnjim tržišnim uvjetima, a možemo ih podijeliti u tri grupe: komunikacijske vještine, financijska pismenost te vođenje sebe i drugih.

“U 30 godina iskustva u privatnom poduzetništvu i kontakata s nekoliko tisuća klijenata primijetio sam da se određeni uzorci problema koje moji klijenti imaju ponavljaju. S vremenom sam kategorizirao te uzorke i svrstao ih u 12 kategorija koje nazivam ’12 smrtnih grijeha’ u biznisu – i tu metodu koristim kako bih klijentu pomogao da ustanovi gdje se njegov biznis nalazi u ovom trenutku. Za rješavanje tih izazova trebaju nam neke od temeljnih vještina, a to su komunikacija, financijska pismenost ili sposobnost vođenja sebe i drugih. Mogli bismo naravno ići u detalje i proširiti taj popis vještina, ali prema mom iskustvu, ako savladamo ove tri, u poziciji smo riješiti veliku većinu problema u poslovanju i životu”, rekao je Drobnjak.

Neurokirurški robot

Uvjeren je da se kliničke vještine dominantno odnose na liječnike, stomatologe i sve one koji izravno rade na zdravstvenoj skrbi pacijenta, ali ne i na menadžere. To je vidljivo i iz svjetske prakse, gdje su ekonomisti i pravnici nerijetko čelni ljudi najvećih klinika, bolnica i ustanova. Spomenuo je odličan primjer u Hrvatskoj, gdje su na čelu najvećeg investicijskog fonda u zdravstvu – ekonomisti. U cijeloj toj zdravstvenoj priči važno je i biomedicinsko inženjerstvo, mnogima nepoznat pojam.

Drobnjak je objasnio kako biomedicinsko inženjerstvo podrazumijeva primjenu inženjerskih načela i koncepata dizajna u medicini i biologiji za zdravstvene primjene, prije svega za unapređenje liječenja zdravstvene zaštite.

Cijeli život na krivi način skladištimo lijekove: Ovako se mogu pokvariti

“Kako sam i sam po struci inženjer biomedicine, prije nego što sam pokrenuo vlastiti biznis u dentalnoj medicini, imao sam doticaja i s tim područjem. U suradnji s prof. dr. sc. Ratkom Magjarevićem s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), koautor sam znanstvenih članaka iz područja biomedicinskog inženjerstva, nastalih u sklopu sudjelovanja na projektima EU-a. Kao voditelj projekta, uspješno sam završio šest financiranih projekata EU-a u biomedicinskom inženjerstvu, od kojih posebno vrijedi istaknuti suradnju s Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB) na projektu RONNA – neurokirurški robot te projekt UNIGLUKO – sustav za upravljanje posljedicama dijabetesa u zdravstvenom sustavu, u suradnji s FER-om”, istaknuo je.
Koliko je biomedicinsko inženjerstvo potrebno i prepoznato i u Hrvatskoj, dokazuje i činjenica kako je nedavno Sveučilište u Zagrebu donijelo odluku o uvođenju novoga studija združenoga sveučilišnog diplomskog programa Biomedicinsko inženjerstvo.

Javni sustav

Nositelj studija je FER, a partner FSB. Ovaj studij prvi je takav u Hrvatskoj, dok u svijetu postoje brojni. Oni koji ga završe bit će kvalificirani zapošljavati se u tvrtkama koje se bave razvojem, prodajom i podrškom biomedicinskih proizvoda, kao i u privatnim i javnim zdravstvenim institucijama. “Trajnim usavršavanjem i radom na navedenim vještinama radimo ‘na’ biznisu, umjesto ‘u’ biznisu – što je najčešća greška koju rade profesionalci u zdravstvu”, smatra Drobnjak.

Što je preduvjet osobne i financijske slobode? Smatra da bez fokusa na razvoj poslovnih vještina većina profesionalaca u zdravstvu ostaje u tzv. ulozi “operatera” – mijenjaju svoje vrijeme za novac, što je, poslovno gledajući, loše. Operater radi za plaću i pokušava riješiti probleme s još više uloženog vremena i rada, što uglavnom završi kroničnim umorom i nezadovoljstvom, bez obzira na iznos zarađenog novca. Time se kontinuirano uskraćuju za sljedeću razinu poslovanja, a to je da mijenjaju novac za vrijeme, što je preduvjet osobne i financijske slobode.
Zanimalo nas je prati li Hrvatska svjetske trendove u promicanju tih nekliničkih vještina, na što je Drobnjak odgovorio kako je teško dati konkretan odgovor na postavljeno pitanje u zemlji koja ima dva paralelna, ali isprepletena zdravstvena sustava – javni i privatni.

“U javnom je sustavu izuzetno teško primjenjivati poslovne vještine, zbog ograničenja nametnutih od samog sustava i povezanosti s politikom. U privatnom zdravstvu imamo cijeli niz odličnih primjera uspješnih klinika i grupacija, gdje je evidentno da postoje čvrsti poslovni temelji”, naglasio je. Mijenja li se time općenito paradigma u zdravstvu?

Tržišna utakmica

“Svjedočimo tranziciji u kojoj privatno zdravstvo ima sve veći poslovni zamah i rast. U zadnjih je nekoliko godina sagrađen cijeli niz privatnih bolnica, a investicijski fondovi kupuju i okrupnjavaju manje zdravstvene ustanove u velike grupacije. Evidentno je da je došlo do promjene paradigme i da možemo sa sigurnošću reći da su zdravlje i zdravstvo postali biznis”, istaknuo je Drobnjak.

Naglasio je kako je paradoks zdravstva da najveći problemi u njemu nisu klinički. Najveći su problemi pronaći i zadržati kvalitetne ljude, osigurati dovoljno novca za održivo poslovanje, osigurati dovoljan broj pacijenata i sl. Dominacija društvenih mreža zahtijeva potpuno novu razinu komunikacije prema pacijentima, ali i prema zaposlenicima. Ustanove koje su to osvijestile i koje sustavno rade na izgradnji poslovnih vještina imaju mnogo veću šansu za uspjeh i preživljavanje u današnjoj tržišnoj utakmici.

Za tri dana znanje od godinu dana

Vještine i znanja koja se promiču na DBL Summitu ključna su za uspjeh i trebaju biti sastavni dio “arsenala” svih profesionalaca u zdravstvu i djelatnostima koje su s njim povezane. U Zagreb jedanput godišnje dolaze “iskustveni” predavači, drugim riječima, ljudi koji su postigli poslovni i profesionalni uspjeh u područjima koja zanimaju polaznike. Dijeljenjem svojih iskustava i uz maksimalnu posvećenost polaznicima, predavači će u samo tri dana podijeliti količinu znanja i informacija za koje bi polazniku trebali mjeseci ili čak godina dana.

Program DBL Summita obuhvaća trodnevne aktivnosti. Prvi dan DBL Summita posvećen je kliničkim vještinama, s vodećim svjetskim stručnjacima iz dentalne medicine, poput Victora Clavija i Edsona da Silve, u suradnji s Hrvatskim društvom estetske dentalne medicine. Sljedeća su dva dana “rezervirana” za uspješne strane i domaće poduzetnike, sportaše, menadžere i poslovne konzultante koji su već uspjeli u području o kojem će podijeliti svoja iskustva i donose poslovnu perspektivu i vještine, poput proslavljene plivačice Dine Levačić, prve Hrvatice koja je preplivala La Manche. Druga je žena u povijesti daljinskog plivanja koja je za 90 dana preplivala mostove Manhattana, Kalifornijski zaljev te La Manche, a također je preplivala Oceanovih sedam. Na Summitu će biti i poslovna trenerica Pilar Cabral Majerović te stručnjak za krizno komuniciranje Krešimir Macan i poduzetnik Saša Cvetojević.

“Formula koju smo stvorili na DBL Summitu jest ubrzano učenje u sigurnoj i podržavajućoj okolini, kroz zabavu i jedinstveno iskustvo. Sve to čini DBL Summit neizostavnim mjestom za svakog menadžera u zdravstvu, koji želi svoje znanje i sposobnost podići na sljedeću razinu”, rekao je Drobnjak.