U ljetno doba nosimo laganiju odjeću koja više otkriva nego skriva naše tijelo jer nam je vruće, no tako se izlažemo suncu i sunčevim zrakama. Nismo ni svjesni koliko nam takvo izlaganje u određeno doba dana može naštetiti i stvoriti na koži čudne pjege, boje, pa i izrasline. Mnoge od njih prođu s vremenom, ali neke uđu dublje u našu kožu i organizam te se od bezazlene situacije može stvoriti ono što ne želimo, a to je rak kože.
Jedan od njih je i karcinom Merkelovih stanica. To je izrazito rijedak, ali vrlo agresivan tip karcinoma kože. Zbog svoje biološke agresivnosti, karcinom Merkelovih stanica može u ranoj fazi bolesti metastazirati, odnosno proširiti se limfogeno u lokalne limfne čvorove, okolno tkivo ili hematogeno u udaljene organe.
Ova vrsta karcinoma uglavnom se pojavljuje kod starije populacije, posebice kod osoba čija je koža kronično oštećena ultraljubičastim zrakama, ili kod imunosuprimiranih bolesnika.
Mnoge dvojbe
Da bismo detaljnije objasnili ovaj oblik karcinoma, upitali smo doc. dr. sc. Dašku Štulhofer Buzinu, dr. med., specijalisticu dermatovenerologije, užu specijalisticu dermatološke onkologije iz KBC-a Zagreb, Klinike za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, što su to Merkelove stanice. “Merkelove stanice su stanice koje se nalaze u epidermisu i služe kao mehanoreceptori, što znači da su ključne za osjećaj finog dodira na koži.
Naziv karcinom Merkelovih stanica povijesne je osnove jer stanice ovog karcinoma dijele histološke i imunohistokemijske karakteristike s Merkelovim stanicama. Međutim, točno porijeklo stanica Merkelova karcinoma još nije potpuno razjašnjeno. Iako se vjeruje da nastaju iz epidermalnih matičnih stanica, i dalje postoje prijepori među znanstvenicima o tome”, rekla je. S obzirom na to da je ovo karcinom koji vrlo brzo napreduje, postavlja se pitanje kako izgleda prevencija da ne dođe do bolesti.
“Jedan od glavnih čimbenika rizika za razvoj ovog karcinoma ekstremno je izlaganje prirodnim i umjetnim izvorima ultraljubičastog zračenja, a većina karcinoma Merkelovih stanica nastaje na dijelovima tijela koji su često izloženi suncu, poput glave, vrata i ruku. Zato je posebno važno zaštititi te dijelove tijela od sunčeva zračenja. Također, osobe s oslabljenim imunosnim sustavom, uključujući i one s HIV infekcijom, bolesnike na imunosupresiji ili hematološke bolesnike, podložnije su razvoju Merkelova karcinoma. Pod povećanim su rizikom i osobe koje su preboljele neki karcinom kože, za njih je važno redovito provoditi samopreglede kože i redovito posjećivati dermatologa radi stručnih pregleda”, istaknula je Štulhofer Buzina.
Liječnik otkrio što nikada ne radi na plaži: ‘Liječio sam tisuće oboljelih od raka kože’
Nužnost operacije
Dodala je kako osobe svijetlog fototipa kože češće obolijevaju od tumora kože, uključujući i karcinom Merkelovih stanica. One bi trebale poduzeti dodatne mjere zaštite od sunca i biti posebno oprezne pri izlaganju ultraljubičastom zračenju. Treba naglasiti kako rizik od pojave Merkelova karcinoma raste s dobi i uglavnom se javlja kod starijih osoba, iznad 50 godina života. Stoga starije osobe trebaju obratiti posebnu pozornost na preventivne mjere i redovite dermatološke preglede kako bi se eventualne promjene na koži otkrile na vrijeme. Ipak, nisu sve promjene na koži karcinomi i ne treba se odmah zabrinuti ako se na rukama ili nekim drugim dijelovima tijela pojave neke pjege ili koža promijeni boju.
Postoje simptomi koji ukazuju baš na ovu vrstu karcinoma. Oni uglavnom uključuju brzorastuće, bezbolne tvrde tvorbe na koži. Sjajne su površine i najčešće su boje kože, ali mogu biti i crvenkaste, plavičaste ili ljubičaste. Većina karcinoma Merkelovih stanica pojavljuje se na dijelovima tijela često izloženima suncu, kao što su lice, glava, vrat i ruke. Međutim, mogu se pojaviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela, uključujući i dijelove kože koji nisu izloženi ultraljubičastom zračenju.
Štulhofer Buzina ističe kako je, kad se pojavi sumnja na karcinom Merkelovih stanica, tvorbu nužno kirurški odstraniti i patohistološki potvrditi dijagnozu. “Zbog izrazite biološke agresivnosti tumora i njegove sklonosti širenju u regionalne limfne čvorove te udaljene organe važno je precizno odrediti stadij bolesti. Za tumore otkrivene u najranijoj fazi, kirurško liječenje uz daljnje redovito praćenje i kontrole može biti dovoljno učinkovito. Međutim, ovi bolesnici moraju biti kontinuirano praćeni kako bi se na vrijeme uočila eventualna progresija bolesti, lokalni povrat bolesti ili pojava novog karcinoma kože, s obzirom na to da imaju povećan rizik za razvoj drugih kožnih karcinoma”, rekla je.
Personalizirani pristup
No ljudi nisu tako disciplinirani i ne reagiraju na promjene na sebi kada ih i vide. Zbog toga se, nažalost, karcinom Merkelovih stanica često otkriva u uznapredovalom stadiju, što zahtijeva dodatne kirurške zahvate, poput biopsije limfnog čvora čuvara, disekcije te primjene radioterapije, kemoterapije i imunoterapije.
Doktorica ističe da za bolesnike s uznapredovalim stadijima bolesti odluku o terapijskom modalitetu donose multidisciplinarni timovi, uzimajući u obzir biološke karakteristike tumora, stadij bolesti, opće stanje bolesnika, komorbiditete, životnu dob i druge parametre.
Ovaj personalizirani pristup liječenju omogućuje prilagodbu terapije individualnim potrebama svakog pacijenta. Odluke o praćenju, uključujući i frekvenciju kontrola, tip pretraga i slikovnih metoda, također se individualno prilagođavaju svakom bolesniku. Mogućnost potpunog izlječenja ovisi o stadiju u kojem je bolest dijagnosticirana i o odgovoru na terapiju.
Ovu bolest teško je prepoznati, a kobna je: ‘Često se može zamijeniti bubuljicama’
Brzo širenje
Treba naglasiti kako su u najranijim fazama bolesti šanse za potpuno izlječenje velike, ali kod uznapredovalih stadija liječenje je kompleksnije i prognoza može biti manje povoljna. Za liječenje karcinoma Merkelovih stanica koriste se različite vrste terapija, ovisno o stadiju bolesti i njezinu kliničkom tijeku. “Klinički tijek karcinoma Merkelovih stanica karakteriziran je brzim napredovanjem primarnog tumora i čestim ranim širenjem u regionalne limfne čvorove. Oko 5 do 8 posto bolesnika već ima metastatsku bolest u trenutku dijagnosticiranja. Nakon inicijalne kirurške terapije, koja uključuje odstranjivanje tumora, mogu se primjenjivati dodatne ekscizije sa širokim slobodnim rubom, kao i biopsija limfnog čvora čuvara ili disekcije limfnih čvorova, ovisno o stadiju bolesti”, istaknula je Štulhofer Buzina.
Dodala je da kod proširene bolesti, kada se karcinom Merkelovih stanica proširio na udaljene organe, u obzir dolazi primjena imunoterapije inhibitorima kontrolnih točaka, radioterapija i kemoterapija. Recidivi i progresija bolesti javljaju se kod 25 – 50 posto bolesnika s karcinomom Merkelovih stanica.
S obzirom na lošije ishode liječenja kod metastatske bolesti, važno je prevenirati pojavu tumora, a ako se ipak pojavi, dijagnosticirati ga i odstraniti u najranijoj fazi, prije nego što se proširi. Sve ove terapijske opcije dio su sveobuhvatnog pristupa liječenju karcinoma Merkelovih stanica, prilagođenog individualnim potrebama svakog pacijenta. I tada dolazi ono važno pitanje: kada se dijagnosticira bolest, treba li bolesnik drastično promijeniti način života i kako?
Sumnjive tvorbe
Doktorica ima rješenje, a ono se nalazi u prevenciji jer ističe kako je “uvijek bolje prevenirati nego liječiti”. Stoga je, prema njezinim riječima, u svakodnevnom životu nužno poduzeti mjere prevencije razvoja kožnih tumora. Treba izbjegavati izlaganje ultraljubičastom svjetlu tijekom najjače insolacije između 10 i 17, te nanositi širokospektralnu zaštitnu kremu tijekom dana, posebno nakon plivanja ili brisanja kože.
Krema se treba nanositi u dovoljnoj količini pola sata prije izlaska na sunce. Pokrivala za glavu, sunčane naočale s ultraljubičastom filtrom i odjeća od gušćih tkanina ili ona koja pruža UV zaštitu također su nužni, kao i samopregledi kako bi se uočile novonastale i brzorastuće tvorbe koje se ne smiju zanemariti iako ne bole, ne krvare i ne mijenjaju boju. U slučaju sumnjivih tvorbi, nužno je javiti se liječniku koji će pacijenta uputiti na daljnju dijagnostičku obradu. Uz navedeno, imunosuprimirane osobe trebale bi, uz redovite samopreglede, ići i na redovite dermatološke preglede.
U SAD-u se godišnje dijagnosticira oko tri tisuće novih slučajeva
Zanimalo nas je i postoje li statistički podaci o broju oboljelih u Hrvatskoj te kakva je situacija u drugim državama. “Karcinom Merkelovih stanica iznimno je rijedak oblik raka, koji je otprilike 40 puta rjeđi od melanoma, ali je na drugom mjestu po smrtnosti među svim karcinomima kože. Prema dostupnim podacima iz Sjedinjenih Američkih Država, godišnje se dijagnosticira oko 3000 novih slučajeva karcinoma Merkelovih stanica. Ovaj karcinom najčešće pogađa osobe bijele rase, svijetle puti, starije od 70 godina, pri čemu muškarci češće obolijevaju od žena. Živimo sve dulje, a u sve više slučajeva primjenjuje se imunosupresivna terapija koja povećava rizik za razvoj raka Merkelovih stanica”, rekla je Štulhofer Buzina.
Upozorila je kako su za učinkovitu prevenciju i rano otkrivanje karcinoma Merkelovih stanica izuzetno važne redovite samokontrole, odgovorno ponašanje na suncu uz primjenu širokospektralne i mehaničke fotoprotekcije te redovite dermatološke kontrole, posebno za imunosuprimirane bolesnike. Ove mjere omogućuju što raniju dijagnostiku i terapiju ovog zloćudnog tumora kože.
“Bolesnici kod kojih je bolest dijagnosticirana u najranijoj fazi, bez lokalnih i udaljenih metastaza, ostaju u stalnom praćenju zbog mogućnosti kasnije diseminacije i pojave drugih primarnih tumora kože.
Za bolesnike kod kojih je bolest uznapredovala multidisciplinarni tim za kožne tumore odredit će tip i opseg operacije te eventualnu primjenu radioterapije, imunoterapije, kemoterapije i protokole praćenja. Unatoč suvremenim terapijskim opcijama, kod uznapredovalih stadija bolesti prognoza je i dalje neizvjesna, stoga je ključna pravovremena dijagnostika i pravilan terapijski pristup za postizanje željenog ishoda”, zaključila je Daška Štulhofer Buzina.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
