Poznata stara izreka kaže da “zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu – da ozdravi”. Sudeći prema toj izreci, oboljeli od limfoma bore se i liječe kako bi živjeli sa svojom obitelji i dragim osobama.
Ta bolest nije nimalo bezazlena i iziskuje mnogo truda i odricanja samog bolesnika, ali i njegove obitelji. Limfom je zloćudni tumor limfocita koji su, dok su zdravi, sastavni dio imunosnog sustava i čuvaju naš organizam od različitih infekcija i drugih tumora.
Zdravi limfociti imaju sposobnost naglo se umnožiti i napraviti uvećane limfne čvorove kako bi kontrolirali širenje različitih infekcija. Međutim, kad steknu zloćudnu tumorsku preobrazbu i počnu se nekontrolirano dijeliti, vrlo brzo dolazi do velikog porasta tumorske mase koja je uglavnom smještena u limfnim čvorovima ili u koštanoj srži, na mjestima gdje su i inače prisutni zdravi limfociti.
Smanjenje rizika
Budući da su limfociti integrirani u imunosni sustav, njihova zloćudna preobrazba ujedno dovodi do disfunkcije imunosnog sustava koja se očituje u sklonosti infekcijama i drugim tumorima.
“Točan uzrok nastanka limfoma nije poznat, ali postoje populacije, posebice osobe starije od 60 godina, osobe s oslabljenim imunosnim sustavom poput oboljelih od HIV-a ili koji se liječe imunosupresivnim lijekovima, osobe s bliskim rođacima oboljelima od limfoma, zatim okolišni čimbenici, a to su pojedine vrste virusa poput EBV-a, HTLV-a-1, HIV-a, hepatitisa B, izloženost zračenju, aromatskim ugljikovodicima ili pesticidima i zanimanja (poljoprivrednici i vrtlari zbog izloženosti pesticidima, industrijski radnici zbog izloženosti različitim otapalima i kemikalijama, zdravstveni radnici zbog izloženosti zračenju i različitim citostaticima, radnici u naftnoj industriji zbog izloženosti naftnim derivatima) kod kojih se limfomi češće javljaju. Obično je u podlozi kombinacija genetske predispozicije i okolišnih čimbenika, kao i kod većine drugih tumora”, rekao je je dr. sc. Marko Lucijanić, hematolog u Kliničkoj bolnici Dubrava.
Marko izašao u grad, a ujutro je vidio ovo na ruci: ’20 dana sam ležao u bolnici’
Zdrav stil života
Limfomi se mogu pojaviti u bilo kojoj dobnoj skupini, ali određene vrste češće pogađaju specifične dobne skupine. Npr. Hodgkinov limfom ima dvostruki vrhunac učestalosti prema dobi i javlja se kod mladih odraslih osoba između 15 i 35 godina te starijih od 55 godina. Ne-Hodgkinovi limfomi obično zahvaćaju osobe starije od 60 godina, a pojavnost im raste s dobi.
“Prevencija limfoma vrlo je izazovna jer uzroci nisu potpuno jasni. Međutim, moguće je smanjiti rizik limfoma tako da izbjegavamo izlaganje štetnim kemikalijama i pesticidima, otapalima ili drugim kemikalijama, da minimaliziramo izloženost i uvijek koristimo odgovarajuću zaštitnu opremu. Treba održavati zdrav imunosni sustav njegujući zdrav stil života, s uravnoteženom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću i izbjegavanjem pušenja.
Cijepljenja protiv pojedinih virusa (hepatitis B, u budućnosti nadamo se HIV) ili odgovorno ponašanje u rizičnim situacijama u kojima se ove virusne infekcije mogu steći odnosno smanjenje njihove učestalosti mogle bi dovesti i do smanjenja rizika limfoma, a ako je izloženost ovim virusima već prisutna, treba aktivnije nadzirati te bolesnike. Slično je potrebno kod bolesnika koji koriste lijekove koji suzbijaju imunitet zbog drugih stanja kao npr. nakon transplantacije organa ili zbog liječenja autoimunih bolesti i ako postoji obiteljska povijest limfoma”, rekao je dr. sc. Lucijanić.
Čudesan učinak
No, kako se liječi limfom i može li se izliječiti ili samo zaliječiti?
Odgovorio je kako liječenje limfoma ovisi o vrsti limfoma, njegovoj proširenosti, dobi i općem zdravstvenom stanju bolesnika. U nekim slučajevima limfom je moguće izliječiti, pogotovo ako se dijagnosticira u ranijoj fazi, dok je u drugim slučajevima cilj liječenja dugotrajna kontrola bolesti i poboljšanje kvalitete života. Većina se limfoma liječi, a danas dostupni lijekovi i modaliteti liječenja individualno se procjenjuju za svakog bolesnika.
“Terapijske opcije uključuju ciljane terapije malim molekulama koje blokiraju rast i širenje tumora, kemoterapiju koja se često koristi u kombinaciji s imunoterapijom, radioterapiju i transplantaciju krvotvornih matičnih stanica. Neki bolesnici s indolentnim limfomima se prema suvremenim preporukama ni ne liječe nego aktivno prate i time ih se ne izlaže potencijalnim štetnostima liječenja, dok sama bolest ne predstavlja uvijek značajno opterećenje za bolesnike. U oba slučaja, ako se bolesnik liječi ili samo nadzire, potrebno je redovito praćenje kako bi se prepoznali znakovi povratka ili progresije bolesti, ili pak štetnosti liječenja.
Važno je naglasiti kako postoji i nekontrolirano i neregulirano tržište alternativnih lijekova i pripravaka koji se često pokušavaju prodati oboljelima od limfoma. Ovakva liječenja privlače pozornost bolesnika zbog prividnih ili stvarnih koristi, često imaju epitete prirodno, komplementarno, cjelovito ili holistički i često je riječ o vrlo razrađenim prodajnim taktikama.
Pružatelji ovih usluga često ne preuzimaju nikakvu odgovornost, zloupotrebljavaju emocije bolesnika (apeliraju na strah i nadu), bazirani su na obećanja čudesnog učinka za brojne vrste tumora i koriste lažne ili pretjerane recenzije koje su napisale osobe koje imaju financijsku korist od prodaje tih pripravaka”, istaknuo je doktor Lucijanić.
Hrvatica progovorila o problemu s rijetkom bolesti: ‘Uništava mi život, izgubila sam sve’
Potencijalne situacije
Dodao je kako je važno razumjeti da ovi pripravci ne mogu zamijeniti konvencionalne načine liječenja zloćudne bolesti, a iako neki od njih mogu imati pojedinačne pozitivne učinke, u većini slučajeva mogu znatno otežati ili onemogućiti konvencionalno liječenje. Svakako je važno, ako bolesnici s limfomom ili drugim tumorima žele koristiti alternativne pripravke, da to kažu svojem liječniku kako bi se moglo uskladiti liječenje i pravovremeno tumačiti potencijalne situacije nejasnih laboratorijskih nalaza.
Zanimalo nas je postoje li statistički podaci o tome koliko je ljudi oboljelo od limfoma u Hrvatskoj.
Lucijanić je odgovorio kako Registar za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i pojedinačni izvještaji različitih autorskih grupa daju općenite informacije o učestalosti limfoma u Hrvatskoj i one su u skladu s podacima drugih europskih zemalja. Prijavljena učestalost ne-Hodgkinovih limfoma u Hrvatskoj u 2020. godini standardizirana prema dobi iznosi 13,2 na 100.000 bolesnika, a Hodgkinova limfoma 2,3 na 100.000 bolesnika. Međutim, ne postoji sustavno provedeno sveobuhvatno istraživanje o pojedinačnim podvrstama limfoma i rezultatima njihova liječenja u Hrvatskoj, ali postoje napori da se takvo istraživanje provede.
Kako bi se osoba adekvatno borila protiv te bolesti, mora promijeniti način života.
Dr. sc. Lucijanić ističe da većina zdravih ljudi, a tako i oni oboljeli od limfoma, mogu poraditi na zdravijoj i uravnoteženijoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, uključivanju obitelji i prijatelja u svakodnevni život, psihološkoj podršci i borbi s anksioznošću, kontroli štetnih navika i okolišnih čimbenika.
Razbijanje stigmi
Osoba oboljela od limfoma treba pokušati način života uskladiti s novonastalom situacijom i potrebama koje nameću bolest i liječenje, npr. sklonosti infekcijama. Ovim promjenama bolesnik može podići kvalitetu života i omogućiti lakše provođenje i podnošenje liječenja.
Doktor naglašava kako o limfomu, kao i o svakoj drugoj bolesti koja se događa nekom drugom, tipično nismo dovoljno informirani sve dok se ne moramo sami susresti s njom.
“Limfomi su manje poznati od drugih zloćudnih bolesti jer nisu toliko česti kao neki drugi tumori poput raka dojke ili pluća. Također ne postoje rutinski testovi probira na limfome kao što postoje za neke druge bolesti, zbog čega je teško u većim javnozdravstvenim akcijama provesti rano otkrivanje i prevenciju i tako podizati svijest o limfomima. Međutim, podizanje svijesti o zloćudnim bolestima općenito, da su one među nama i da se mogu dogoditi svakomu, i poticanje razumijevanja o teškoćama kroz koje bolesnici i njihove obitelji prolaze pomažu u razbijanju stigmi i predrasuda vezanih i uz limfome”, rekao je doktor.
Smatra kako povećanje vidljivosti ovih bolesti i jačanje podrške zajednice za oboljele i njihove obitelji može unaprijediti skrb za ove bolesnike.
“Stoga mi je drago što je vaš članak posvećen bolesnicima s limfomima i što imamo priliku povećati informiranost o ovim bolestima”, zaključio je dr. sc. Marko Lucijanić.
Kornelija s namirnicom koju svi imaju kod kuće izvela malo čudo: ‘Odlična za podočnjake’
Programi pomoći
“Hrvatska udruga leukemija i limfomi već se gotovo trideset godina, od 1994., svojim stalnim radom skrbi o hematološkim bolesnicima, a time i članovima njihovih obitelji, te je uključena u razvoj novih istraživačkih programa i metoda liječenja. Udruga svojim radom i obilježavanjem važnih datuma za hematološke bolesti podiže svjesnost o važnosti prepoznavanja hematoloških bolesti, osiguravanju dostupnosti najnovijih terapija za te bolesti i pravima pacijenata. U Hrvatskoj imamo i nekoliko podružnica, i to u Donjem Miholjcu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Varaždinu i Zadru.
Udruga razvija i provodi programe pomoći oboljelima od leukemije, limfoma i srodnih hematoloških bolesti. Potiče i nove metode liječenja te organizira stručnu i financijsku pomoć za te programe. Podupire programe pomoći bolesnicima i njihovim obiteljima, kao i istraživački rad na području etiologije, terapije i liječenja hematoloških bolesti u Hrvatskoj. Organiziramo seminare i savjetovanja i distribuiramo informacije s tih skupova oboljelima i znanstvenim ustanovama”, rekao je Dražen Vincek, predsjednik HULL-a.
Istaknuo je kako se njihova potpora bolesnicima s hematološkim bolestima sastoji u edukaciji putem predavanja, informativnih brošura o bolestima ili savjetima kojih se treba pridržavati u vrijeme liječenja, psihoonkološkoj potpori, redovitom održavanju stranice na internetu, na društvenim mrežama, a i obilježavanjem svjetskih dana važnih za hematološke bolesnike, kao što je 15. rujna Svjetski dan svjesnosti o limfomima, 22. rujna Svjetski dan KML-a (kronične mijeloične leukemije) i 25. listopada Svjetski dan mijelodisplastičnog sindroma te 2012. godine pokrenutog projekta “Znanjem do zdravlja” u sklopu kojega u gradovima Hrvatske za lokalno stanovništvo održavaju predavanja o hematološkim bolestima, psihoonkološkoj potpori i sličnim temama.
Različite reakcije
“HULL ima još dva projekta, ‘Imam samo jednu želju’ i ‘Rak krvnih stanica postoji’. Pri suočavanju s dijagnozom zloćudne bolesti u svakome se čovjeku javljaju različite reakcije. Strahovi i neinformiranost prisutni su kod bolesnika i njegove obitelji. Stoga je cilj naših projekata, ponajprije ‘Znanjem do zdravlja‘, da govorimo o hematološkim bolestima, mogućnostima i dostupnostima liječenja i potpore u Hrvatskoj.
U udruzi je više od 600 članova. Članica smo više od deset međunarodnih krovnih organizacija koje okupljaju udruge pacijenata na svjetskoj razini, i to prema grupama bolesti i dijagnozama hematoloških bolesti”, naglasio je Vincek.
Pošast zahvatila dio Hrvatske, posebno ciljaju jedan dio tijela: ‘Ne prestaje svrbjeti’
S optimizmom do izlječenja
Vojislav Šokčević boluje od agresivnog ne-Hodgkinova limfoma. Prvi simptomi bili su znojenje u jutarnjim satima, kada se počeo otežano kretati i disati. Rekao je da je u početku mislio kako je u pitanju jaka prehlada, viroza ili gripa, dok nije došao u bolnicu i doznao da je riječ o tumoru – limfomu.
“To se odrazilo na moj privatni i poslovni život jer nisam mogao vjerovati da se meni takvo što moglo dogoditi. Na poslu sam rekao da bolujem od tumora, a isto sam rekao i supruzi i rodbini, što su oni shvatili vrlo ozbiljno, kao i ja. Nije se ništa posebno promijenilo, osim što su me rodbina i prijatelji počeli više posjećivati i pomagati mi, davati podršku u liječenju. Svi su me hrabrili i meni je to puno značilo”, istaknuo je.
Naglasio je kako se liječi u nekoliko faza.
“Moram priznati da sam se vrlo brzo izliječio u odnosu na veličinu tumora. Bilo me strah, pogotovo kad sam saznao da je tumor jako velik i da se nalazi na dosta nezahvalnom mjestu u prsištu, između srca i pluća. Zahvaljujući liječnicima, to se brzo riješilo i izliječilo. Zato sam jako zahvalan, na tehnici i liječenju, a posebno sam zahvalan medicinskom osoblju i liječnicima”, rekao je.
Na kraju je oboljelima od limfoma poručio da se liječe jer to nije ništa strašno, sve ide svojim tokom. “Također, neka slušaju i vjeruju liječniku i redovito uzimaju terapiju kao što sam ja i brzo će se sve izliječiti”, zaključio je Šokčević.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
