Ljetne alergije nisu nepobjedive: Uz ovih nekoliko trikova mogu se kontrolirati

Uvriježeno je pravilo da se alergije vežu uz proljeće, ali što se događa ljeti kada ste na godišnjem odmoru i čini vam se da će sve tegobe proći, ali bez obzira na to jeste li na moru ili u planinama, i dalje kašljete, nos vam je začepljen, šmrcate i kišete?

Dobro došli u ljetnu sezonu alergija koja se nastavlja nakon travanjskih kiša, ali i svibanjske cvatnje cvijeća i ostalih biljaka. Za ljetne alergije postoji mnogo razloga, a kada saznate zbog čega šmrcate i kišete, možete poduzeti određene korake kako vam ti zdravstveni problemi ne bi upropastili zasluženi odmor.

S kasnim proljećem nestala je pelud od cvatnje stabala, no ljeti alergije izazivaju trava i korov. Pritom je najveći krivac za kihanje i šmrcanje korov, a ovisno o lokaciji, možete saznati koji vam korov smeta. U kolovozu cvatu ambrozija, šćir ili amarant, rod jednogodišnjeg bilja iz porodice štirovki ili amaranthaceae, a u našoj zemlji raste njegovih trinaest vrsta i podvrsta. Ambrozija je jedan od najčešćih okidača ljetnih alergija, njezinu pelud prenosi vjetar pa se možete loše osjećati i kihati čak i tamo gdje boravite, a znate da nema ambrozije. Tu je i veliki čičak, kojeg smatramo dosadnim korovom, dok se primjerice u Japanu uzgaja zbog jestivog korijena.

Opasni ubodi

Osim korova, alergije izazivaju i određene vrste trava. To je bermudska trava koja se inače koristi kao hrana za životinje, otporna je na sušu i visoke temperature, ali neki su ljudi na nju alergični.
Pčele, ose, stršljeni, vatreni mravi i drugi insekti mogu izazvati alergijske reakcije kada ubodu. Ako imate ozbiljnu alergiju, susret s jednim od njih mogao bi dovesti do situacije opasne za život. Ubodi insekata obično uzrokuju blage simptome, poput svrbeža i oticanja oko područja uboda. No ponekad dođe do ozbiljne alergijske reakcije. Ako osjetite da vam se grlo stišće, jezik otiče, osjećate vrtoglavicu i mučninu, hitno potražite liječničku pomoć.

Alergije mogu izazvati i plijesni koje vole vlažne prostore, a najviše se nalaze u podrumima i kupaonicama. Njihove spore šire se zrakom i izazivaju alergijske reakcije. Svoj vrhunac ljeti imaju i kukci koje možemo vidjeti jedino mikroskopom, a to su grinje. Obitavaju na toplim, vlažnim mjestima i gnijezde se u krevetima, tkaninama i tepisima. Njihovi ostaci mogu dospjeti u zrak i izazvati kihanje, težak kašalj i curenje iz nosa.

Stefan se bori rijetkom bolesti i traži rješenje: ‘Svaki dan je izazov za sebe’

Simptomi ljetnih alergija uglavnom su isti kao oni koji su vas mučili i u proljeće. To su curenje nosa, suzenje očiju, kihanje, kašalj, svrbež očiju i nosa te tamni krugovi ispod očiju. Nakon što se pretragama dijagnosticira alergija, svoje ćete probleme zasigurno početi rješavati antihistaminicima, dekongestivima u spreju za nos koji se ne smiju koristiti dulje od tri dana te kapima za oči i za nos. Ako lijekovi koji se izdaju bez recepta ne pomognu, liječnik vam može preporučiti lijek na recept, npr. kortikosteroidne sprejeve za nos.

Važna je higijena

Za blage reakcije uboda ili ugriza insekata trebate staviti led na mjesto ugriza kako biste ublažili oteklinu te izvaditi žalac. Uzmite lijekove protiv bolova te oboljelo mjesto namažite kremom. Protiv svrbeži koristite oralne antihistaminike. Poduzmite nekoliko jednostavnih koraka kako biste izbjegli utjecaj alergija. Ostanite u kući kada je visoka koncentracija peludi i razina smoga, zatvorite vrata i prozore, uključite klima-uređaj kako biste spriječili ulazak alergena, koristite pročišćivač zraka, često čistite filtre za zrak u svom domu, jer se i ondje mogu nakupiti alergeni pa možete imati problema, očistite police za knjige, ventilacijske otvore i druga mjesta na kojima se sakuplja prašina, operite posteljinu i tepihe u vrućoj vodi kako biste se riješili grinja i drugih alergena te operite kosu, istuširajte se i promijenite odjeću po povratku kući.

Ljetne alergije su uobičajene, no i druga godišnja doba donose svoje alergije. Vrijeme – bilo da je vruće, hladno, suho ili vlažno – čest je okidač alergije. Ovisno o tome na što je netko alergičan. Ovo su primjeri kada i do kojih vrsta alergija dolazi. Suhi, vjetroviti dani: Vjetar raznosi pelud u zrak, uzrokujući peludnu groznicu. Ako ste alergični na pelud, zatvorite prozore i ostanite u kući za vjetrovitih dana.

Kišni ili vlažni dani: Vlaga uzrokuje rast plijesni, i to u kući, ali i izvan nje. Grinje također uspijevaju u vlažnom zraku. Ali ako ste alergični na pelud, vlažni vam dani mogu odgovarati. Vlaga utječe na pelud i zadržava je na tlu. Hladan zrak: Mnogi ljudi s alergijskom astmom smatraju da je hladan zrak problem, posebno kada vježbaju vani. Može izazvati napadaj kašlja.

Opasne plijesni

Vrućina: Zagađenje zraka najgore je za vrućih ljetnih dana. Ozon i smog mogu biti ozbiljan okidač za osobe s alergijskom astmom. Svako godišnje doba, a ne samo ljeto, donosi nešto zbog čega ljudi imaju probleme s alergijama.

Proljeće: U hladnijim zemljama biljke počinju ispuštati pelud u veljači ili ožujku. Pelud drveća također je čest uzrok proljetnih alergija.

Jesen: Sezona ambrozije obično završava s prvim mrazom u listopadu. U hladnijim zemljama plijesan je najgora ujesen.

Zima: Alergeni u zatvorenom prostoru, poput dlake kućnih ljubimaca i grinja, zimi mogu postati veći problem. Zašto? Kada je vani hladno, provodite više vremena u kući.

Alergeni, iritanti, patogeni i suhi zrak uobičajeni su okidači za kihanje. Ono se može predvidjeti jer obično počinje škakljanjem, da bi se zatim pokrenula “eksplozija” iz usta i nosa.

Kihanje je način na koji se tijelo rješava vidljivih ili mikroskopskih alergena, virusa i iritanta, rekao je za Health Matthew Purkey, dr. med., specijalist za uho, grlo i nos.”Kada naši gornji dišni putovi, osobito nos, osjete stranu tvar koja je potencijalno štetna, kihnemo kao odgovor da bismo izbacili tu tvar”, rekao je dr. Purkey. Drugim riječima, kihanje je zaštitni mehanizam.
Kihanje počinje kada iritant uđe u nos, objasnio je dr. Purkey. Iritant se zapleće u dlake u nosu, što stimulira živčane završetke. Zatim živci šalju poruku u moždinu (medulu), koja je dio moždanog debla. Moždina kontrolira bitne funkcije poput disanja, krvnog tlaka i otkucaja srca.

Opasne plijesni

“Jednom kada živčani signali dođu do moždine, mozak pokreće fizički odgovor. Zatvorite oči, duboko udahnite, opustite mišiće u grlu, a zatim izbacite zrak, slinu i sluz iz nosa i usta. Sve te radnje odvijaju se u samo nekoliko sekundi. Sva kihanja počinju i završavaju na isti način, ali svatko ima svoje prepoznatljivo kihanje. Zapravo, nečije kihanje jedinstveno je gotovo kao i glas. Razlike u kapacitetu pluća i jedinstvenoj strukturi vašeg nosa, grla i usta utječu na to kako kišete”, rekao je za Health dr. Jacob Hascalovici, asistent na odjelu za neurologiju Medicinskog fakulteta “Albert Einstein”.

Kihanje se događa iz mnogo razloga. Kada osjetite da vam nešto smeta u nosu, to je vjerojatno zbog stranog tijela koje je ušlo u vaše sinuse. Postoje i neki osebujni okidači za kihanje. Na primjer, neki ljudi kišu nakon seksualnog odnosa. Liječnici ne znaju točno zašto se to događa. Jedna je teorija da automatski živčani sustav kontrolira neke reakcije, poput kihanja i seksualnog uzbuđenja.
Ljudi mogu kihati kada se iznenada izlože jakom svjetlu ili gledaju u sunce, što je poznato kao fotički refleks kihanja. Neki dokazi upućuju na to da je fotički refleks kihanja barem djelomično genetski uvjetovan.

Oprez, ovo su lijekovi na koje smo najčešće alergični: Mogu se pojaviti razni simptomi

Većina ljudi nenamjerno zatvori oči kako bi se zaštitila od nadražujućih tvari koje izlaze kroz nos i usta, objasnio je dr. Purkey. Iako je moguće kihnuti i otvorenih očiju, vjerojatno to ne biste trebali pokušavati, savjetuje dr. Purkey. Ljudi često kišu mnogo puta zaredom ako im prvo kihanje ne pročisti dovoljno dobro nosne prolaze, rekao je dr. Hascaolovici. Budite uvjereni da je drugo ili treće kihanje način na koji tijelo osigurava sigurno izbacivanje iritanta iz nosa.

Snažan pritisak

Niste jedini ako smatrate da je kihanje ugodno. Njime se trenutno ublažava osjećaj škakljanja u nosu. To je olakšanje slično kao češanje kad vas nešto svrbi. Koliko god bilo primamljivo, zadržavati kihanje na primjer, ako ste usred nekog posla poput neke prezentacije, nije dobro. Stručnjaci se slažu da je najbolje pustiti da se to dogodi. Kihanje stvara snažan pritisak. Ako se ne otpusti, od njega mogu puknuti bubnjići ili čak krvne žile u očima i mozgu.

“Nadražujuće sredstvo, alergen ili patogen koji bi se inače izbacio iz vaših nosnih prolaza, može doći do vašeg uha. To povećava rizik od infekcije uha”, dodao je dr. Purkey. Neprestano kihanje može biti prilično neugodno. Nema sigurne metode da u trenutku zaustavite kihanje. Umjesto toga, jedan od najboljih načina djelovanja jest pronaći što izaziva vaše kihanje, jer kada to otkrijete, možete liječiti glavni uzrok.

“Nazdravlje” je postalo dio bontona

Iako je i dalje sezona alergija čija je popratna pojava kihanje, do kihanja dolazi i kada nismo alergični. Uobičajeno je da se uvijek kaže “nazdravlje” kada netko kihne, a zamislite kako to zvuči ako ste alergični i kišete po 20, 30 puta i stalno vam netko govori “nazdravlje”. Zanimljivo je kako to nije uvriježeno samo kod nas nego i u ostalim dijelovima svijeta, gdje postoje drugačiji načini odgovaranja na kihanje. No otkud zapravo dolazi ta riječ “nazdravlje”?

Ta i slične izreke datiraju iz prošlosti. Prema jednom dosta općenitom objašnjenju, kihanje se u prošlim vremenima povezivalo s izbacivanjem duše iz tijela, pa se tako smatralo da je to bio način da “vrag dođe po svoje”. Kako se to ne bi dogodilo, govorilo se “budi blagoslovljen” ili “Bog te blagoslovio”. Isticalo se kako je taj blagoslov trebao dušu zadržati gdje joj je i mjesto.
Prema drugoj verziji, blagoslov potječe iz vremena u kojem se Europom proširila bubonska kuga. Kako je jedan od ranih simptoma kuge bilo i kihanje, navodno je papa Grgur Veliki oko 590. godine u Rimu naredio da se ljudi mole svaki put kada netko kihne ili pak da to kihanje poprate izjavom “Bog te blagoslovio”. Ako je osoba koja kiše bila sama i nije bilo nikog u blizini, preporuka je bila da sama za sebe izgovori taj blagoslov, ako je mogla to izgovoriti. Bubonska kuga, koja se ponovno pojavila u 14. stoljeću u Europi, vjerojatno je samo učvrstila tu praksu.

I danas se govori onome tko kiše “nazdravlje” zbog asocijacije na moguću bolest. Time se onome tko kiše želi da, unatoč kihanju, zadrži svoje zdravlje. Ovakav odgovor na kihanje u našem se narodu ustalio kao dio bontona. Umjesto “nazdravlje”, može se reći i “istina je”. Takav odgovor na kihanje sugerira da je potpuno istinito ono što je osoba govorila ili pomislila kada je kihnula.