Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem i u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Ako se ne zaustave sadašnji trendovi, procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje. U Europi godišnje od KVB umire oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45 % svih umrlih, a na razini EU zemalja 36 % svih umrlih, odnosno 1,8 milijuna osoba, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi živi s nekom od KVB, navedeno je na tsranicama hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Navode kako je i poznato da se u velikoj mjeri KVB mogu prevenirati i najveće smanjenje smrtnosti u zadnjih 50-tak godina su postigle zemlje zapadne Europe i to ulaganjima u preventivu kao i bolju zdravstvenu skrb. Međutim, bez obzira na to smanjenje, KVB su i dalje vodeći uzrok smrtnosti, a smanjenje smrtnosti u nekim zemljama dostiglo je plato i stagnira. Isto tako KVB nisu ograničene samo na starije osobe, oko 20 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života) u EU uzrokovano je KVB.
I u Hrvatskoj, navodi HZJZ, KVB su vodeći uzrok smrtnosti desetljećima. U 2022. godini umrlo je 22 303 osoba, odnosno 39,1 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 43,8 % umrlih žena (12 738) te 34,3 % umrlih muškaraca (9 565). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,2 % (6 925) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 7,5 % (4.289) u ukupnom mortalitetu.
@drjeremylondon 4 things I absolutely avoid as a cardiac surgeon #heartdoctor #health #heartattack #doctor #fyp
Kardiolog upozorava
A jedan od onih koji dijeli zdravstvene savjete, kardiolog Jeremy E. London, otkrio je koje četiri stvari izbjegava jer su najopasnije za zdravlje srca. Na prvo mjesto stavio je pušenje za koje ističe kako je ono ‘najgore što možete učiniti za cijelo tijelo’. “Uništava vaša pluća, uzrokuje rak pluća, visoke kardiovaskularne rizike, srčane i moždane udare. Ne pušite”, poručio je putem TikToka.
Potom je dodao kako je prestao piti alkohol. “Mrzim što to moram reći, ali otrovno je. Otrovno za svaku stanicu u vašem tijelu. Vaše tijelo, vaša pravila, odlučujete sami. Za mene je osobno izbacivanje alkohola iz života vjerojatno bila jedna od najboljih odluka koje sam donio kao odrasla osoba”, naveo je i krenuo dalje s popisom.
“Bezalkoholna gazirana pića, tekuća smrt. Samo ih nemoj piti. Točka. Gotovo”, kazao je bez dodatnog pojašnjenja. “Četvrto, izbjegavajte kruh i tjesteninu. Izbjegavajte rafinirano brašno i pšenicu. 80 posto kontrole težine je dijeta. 20 posto je vježba. Zato budite svjesni što stavljate u usta.”
Preporuke HZJZ-a
A kako još možete zaštiti svoje srce objavio je i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Ovo je nekoliko njihovih savjeta kako možete kontrolirati te čimbenike i zaštititi svoje srce:
Budite aktivni
Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pomoći prevenirati srčani i moždani udar. Pokušajte učiniti tjelovježbu sastavnim dijelom svoga života: koristite stube umjesto dizala, siđite s autobusa nekoliko stanica prije odredišta i prošećite ostatak puta. Tjelesna aktivnost je i izvrstan način za smanjenje stresa i kontrolu tjelesne težine, što su također dva čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima
Prestanete li pušiti, Vaš će se rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepoloviti unutar prve godine, te se s vremenom vratiti na normalnu razinu. Izbjegavajte prostorije pune duhanskog dima: pasivna izloženost duhanskom dimu (engl. second-hand smoke) značajno povećava rizik od srčanog udara.
Veliko otkriće znanstvenika: Ljudi dramatično stare u dvije ključne točke svog života
Zdravije se hranite
Jedite velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću kao i hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća. Pripazite na unos prerađene hrane, koja često sadrži visok udio soli. Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola, a ako pijete, pijte umjereno. Ne zaboravite piti mnogo vode tijekom dana!
Održavajte primjerenu tjelesnu težinu
Održavanje primjerene tjelesne težine i ograničavanje unosa soli pomoći će u kontroli krvnog tlaka i smanjenju rizika od srčane bolesti i moždanog udara. Dobar način za praćenje zdrave težine je korištenje ITM-a (indeksa tjelesne mase), kojeg možete izračunati tako da podijelite svoju težinu u kilogramima sa svojom visinom na kvadrat. Zdrave odrasle osobe bi trebale održavati svoj indeks tjelesne mase u rasponu od 18,5 do 24,9 kg/m2.
Saznajte svoje brojeve
Redovito mjerite krvni tlak, razinu kolesterola i glukoze u krvi. Visok krvni tlak vodeći je rizični čimbenik za moždani udar i značajni čimbenik rizika za oko polovicu svih srčanih bolesti. Visoke razine kolesterola i glukoze u krvi također dovode do povećanog rizika.
Prepoznajte znakove upozorenja
Prepoznajte znakove upozorenja: što ranije potražite pomoć, veće su šanse za potpuni oporavak. Naučite kako primijeniti (izvesti) kardiopulmonarnu reanimaciju (prvu pomoć), i pokušajte dobiti potvrdu (certifikat) o znanju prve pomoći, kako biste mogli pomoći ako netko iznenada doživi srčani arest (zatajenje srca).
Redovito uzimajte propisane lijekove
Uzimajte lijekove koje vam je propisao liječnik i pridržavajte se svog rasporeda.
Pratite napredak
Pratite svoj napredak: budite ponosni na sve što činite za vlastito zdravlje i zdravlje svoje obitelji.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
