Američki je predsjednik Joe Biden (80) ovog tjedna izazvao još jednu pometnju u javnosti u vezi sa svojim zdravljem kada se pojavio s blagim ožiljkom na licu koji je karakterističan za masku za potpomognuto disanje (CPAP maska).
Ona se primjenjuje kod poremećaja disanja za vrijeme spavanja. Oboljeli obično hrču, guše se i dahću 20 do 30 puta svakog sata tijekom noći, što onemogućuje kvalitetan noćni odmor.
Kada se disanje zaustavi na 10 sekundi ili više, razina kisika u krvi pada, što povećava rizik od hipertenzije, moždanog i srčanog udara. Stariji ljudi, koji već imaju veću vjerojatnost da će imati apneju za vrijeme spavanja, često su zbog toga lošijeg zdravlja.
Što je osoba starija, to učinci apneje mogu biti ozbiljniji. Istraživanja pokazuju da to stanje drastično povećava rizike za kardiovaskularne promjene povezane sa starenjem, poput većeg rizika od srčanog udara.
Pacijenti često moraju nositi CPAP aparat za potpomognuto disanje kod apneje u snu. On osigurava stabilan protok zraka pod tlakom u nos i usta te održava dišne putove otvorenima kako bi se optimiziralo disanje za vrijeme sna.
Multifaktorijalna bolest
Posljednjih dvadesetak godina svjedoci smo otkrića patofizioloških mehanizama nastanka poremećaja disanja udruženih sa spavanjem i tek odnedavno počinje rasti svijest o prisutnosti tog složenog zdravstvenog problema.
Do danas je registrirano više od 80 tipova poremećaja spavanja, a poremećaji disanja tijekom spavanja dijele se na sindrom opstruktivne apneje tijekom spavanja (OSA), sindrom centralne apneje u spavanju i sindrom hipoventilacije i hipoksemije u spavanju.
Više od 10% populacije srednje životne dobi boluje od OSA-e, pri čemu je 80-90% slučajeva neotkriveno ili nedijagnosticirano.
Opstruktivna apneja tijekom spavanja (eng. obstructive sleep apnea, OSA) multifaktorijalna je bolest koja zahtjeva multidisciplinarnu obradu i multimodalno liječenje.
Najčešći je poremećaj disanja tijekom spavanja koji kod većine bolesnika ostaje dugo ili sasvim neprepoznat i neliječen, ponajviše stoga što se na ovu bolest uopće ne posumnja. S obzirom na to da od umjerenih do teških oblika tog poremećaja boluje 5-15% svjetske populacije (oko 450 milijuna ljudi), važno je prepoznati rizične čimbenike i simptome za razvoj ove bolesti kako bi se mogla na adekvatan način i liječiti.
Opstruktivna apneja tijekom spavanja nastaje uslijed zakazivanja neuromišićne kontrole i prekomjernih i učestalih opuštanja mišića ždrijela sa zapadanjem struktura mekog nepca i baze jezika do stražnjega zida, što posljedično sužava ili potpuno prekida gornji dišni put. Sniženje koncentracije kisika u arterijskoj krvi uslijed zastoja disanja aktivira mozak, budi bolesnika i tako omogućuje ponovnu neometanu uspostavu disanja.
Zaustavljanje disanja može trajati nekoliko sekundi do minute prije nego što se osoba ponovno počne disati. OSA je često povezana s glasnim hrkanjem i može uzrokovati umor, nedostatak koncentracije i smanjenu kvalitetu života.
Apneja može biti ozbiljno stanje koje zahtijeva medicinsku intervenciju. Dijagnostika se obično provodi pomoću noćnog testiranja spavanja, tijekom kojeg se prati disanje i razina kisika u krvi tijekom noći.
Liječenje apneje može uključivati promjene u načinu života, poput gubitka težine, prestanka pušenja ili spavanja na boku.
U nekim slučajevima, koriste se spomenuti CPAP uređaji, dok u težim slučajevima mogu biti potrebni kirurški zahvati kako bi se uklonile prepreke u dišnim putevima.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
