Poznato je da su ljudi društvena bića kojima je potrebna interakcija s drugim ljudima. Sve više ljudi aktivno koristi društvene mreže, zbog čega smo povezani više no ikad u povijesti, no istovremeno češće se javljaju problemi koji su prije bili znatno manje zastupljeni.
Službeni časopis Američkog društva za proučavanje anksioznosti i depresije 2016. godine objavio je istraživanje u kojem su znanstvenici zaključili da se adolescenti koji puno koriste društvene mreže osjećaju više društveno izolirano od onih koji ih koriste manje.
Praksa pokazuje da mnogi ljudi zamjenjuju odnose uživo za odnose preko interneta. Zbog toga može se javiti osjećaj usamljenosti i neadekvatnosti. Prema istraživanju neprofitne organizacije Common Sense Media prosječni korisnik provede oko dva sata dnevno na društvenim mrežama, a provede oko šest sati online. Prema tom istraživanju neki tinejdžeri dnevno provedu i do devet sati na društvenim medijima.
Pitanje je uzroka i posljedice
Postoje dokazi koji upućuju na poveznicu korištenja društvenih mreža i depresije kod tinejdžera i adolescenata. Među korisnicima koji prekomjerno koriste platforme poput Instagrama i Facebooka više je potvrđenih slučaja depresije nego među umjerenim korisnicima, iako je ustanovljena korelacija, a ne uzrok. Od pojave pametnih telefona 2007. povećao se broj depresivnih poremećaja i samoubojstava, pogotovo kod djevojaka.
Pitanje je uzrokuje li društvena izolacija povećano korištenje društvenih mreža ili prekomjerno korištenje društvenih mreža uzrokuje društvenu izolaciju, odnosno što je uzrok, a što posljedica.
Psiholozi su ustanovili da društvene mreže utječu negativno na samopouzdanje, pogotovo kod tinejdžerki. Prekomjernim korištenjem društvenih mreža zapostavljaju se aktivnosti koje grade samopouzdanje i dojam uspjeha, kao što je tjelovježba i razvijanje vještina.
Instagram prepoznao problem
Korištenje društvenih mreža narušava koncentraciju i san, što indirektno uzrokuje depresiju. Tinejdžeri danas često pogledavaju na mobitel za vrijeme pisanja domaće zadaće ili učenja, što uništava koncentraciju, a prije spavanja vise na društvenim mrežama, zbog čega lošije spavaju, što uzrokuje malaksalost i manjak pažnje.
Instagram je počeo mijenjati politike oko “lajkanja”, odnosno ukinuli su mogućnosti provjeravanja koji pratitelj je što označio sa “sviđa mi se” te planiraju promijeniti kako će broj oznaka biti predstavljen. Sve to kako bi spriječili stalno uspoređivanje korisnika s drugima i kako bi zaštitili osjećaje korisnika.
Psihologica Jacqueline Sperling koja radi s mladima koji imaju poremećaje anksioznosti rekla je da promjene na Instagramu idu u dobrom smjeru, ali da nisu dovoljne.
Uzrokuju lučenje dopamina
Društveni mediji osmišljeni su tako da potiču mozak da oslobađa “hormon sreće” dopamin. Zbog toga društvene mreže izazivaju ovisnost te mogu uzrokovati anksioznost i depresiju. “Korisnici ne znaju koliko će lajkova privući, tko će reći im se sviđaju. Korisnici se stalno vraćaju zbog neizvjesnosti, to je nalik kockanju”, objašnjava Sperling.
Mladi često objavljuju na društvenu mrežama jer žele pročitati pozitivne komentare, podići si samopouzdanje i iskusiti osjećaj pripadanja. Zbog toga često provjeravaju društvene mreže. Uspoređivanje svojih iskustava s iskustvima drugim putem društvenih mreža može razviti “strah od izostajanja”, koji pak utječe na anksioznost i depresiju.
Anksioznost može uzrokovati i fizičke simptome poput malaksalosti i glavobolja. Ovaj učinak prepoznatljiviji je kod tinejdžera, pogotovo tinejdžerki, koje su često žrtve isključivanja i uvredljivih komentara na društvenim mrežama.
Iskrivljuju sliku stvarnosti
Društvene mreže također često pokazuju iskrivljenu sliku stvarnosti kroz fotografije s filterima, što posebno pogađa tinejdžere koji su u razdoblju razvoja. Srednjoškolci su posebno osjetljivi na nerealistične standarde koje često postavljaju društvene mreže.
No ne treba misliti da su odrasli imuni. Mnogi se čeka okrenu estetskim operacijama kako bi više nalikovali licima s društvenih mreža. Prekomjerno korištenje društvenih mreža može oštetiti stvarne odnose.
Iako društvene mreže imaju mnoge prednosti, kao što je kontakt s obitelji i prijateljima na daljinu, one stvaraju i kulturu trenutnog zadovoljstva te smanjiti stvarne interakcije s okolinom. Stručnjaci preporučuju smanjivanje mogućnosti lajkanja te promoviranje komunikacije jedan na jedan, kao metode koje bi društvene platforme mogle implementirati kako bi poboljšale mentalno zdravlje svojih korisnika.
Psihologica predložiila neka rješenja
Za našu aktivnost na društvenim mrežama odgovorni smo pojedinačno te bismo si sami trebali ograničavati vrijeme koje provodimo na društvenim mrežama i emocionalni učinak koji one imaju na nas. Kao što je pokazalo već spomenuto istraživanje, ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama, može smanjiti osjećaj izoliranosti.
Sperling se zalaže za modifikaciju korištenja društvenih mreža te bi ukinula mogućnost stavljanja “selfija” kako bi smanjila fokus na fizički izgled. Neke od metoda kojima se obitelji mogu uhvatiti u koštac s opasnostima koje društvene mreže mogu uzrokovati su vremensko planiranje korištenja uređaja u obitelji i razgovor o osjećajima, pogotovo o osjećaju isključenosti.
Mentalni poremećaji predstavljaju jedan od glavnih izazova za javno zdravstvo širom svijeta, uključujući Hrvatsku. Ova situacija je rezultat nekoliko faktora, kao što su relativno visoka učestalost mentalnih bolesti, njihov čest početak u mlađoj odrasloj dobi, mogućnost da postanu kronične, i negativan utjecaj na kvalitetu života. Pored toga, osobe s mentalnim poremećajima imaju povećan rizik od obolijevanju i smrtnosti zbog fizičkih bolesti. Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje se odnosi na 2022. godinu u Hrvatskoj je neku psihijatrijsku dijagnozu imalo 765 tisuća građana starijih od 20 godina, dakle praktički svaki četvrti Hrvat.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
