Oduvijek se govorilo o ljepoti i naglašavala se njezina bitnost. Ljepota je zapravo kategorija koja označava savršenstvo sklada, a njezin ideal ovisi o kulturnom kontekstu koji se često mijenja. Definirati ljepotu doista je teško pa je možda najlakše reći da je ona u oku promatrača. U današnje doba svi želimo biti ljepši nego što jesmo pa stoga mnogi od nas odlaze na različite estetske tretmane kako bi izgledali skladnije, odnosno ljepše.
Pritom se posebice ističe estetska medicina koja se oslanja na temeljna znanja medicinskih znanosti te koristi dostignuća iz područja opće medicine, kirurgije, endokrinologije, interne medicine, dijetologije, dermatologije, angiologije, ortopedije, fizijatrije, ali i antropologije, filozofije, pedagogije, psihologije i sociologije. Ta vrsta medicine bavi se zdravom osobom kao pojedincem koji je često nezadovoljan nekim malim nedostatkom na svom tijelu. Za estetsku medicinu kaže se i da je jedna od najinovativnijih grana medicine te predstavlja evoluciju interne medicine.
O trendovima u estetskoj medicini razgovarali smo s doktorom Darkom Granićem iz makarske Poliklinike Estetika esencija i članom Hrvatskog društva estetske medicine. On se svakodnevno susreće s ljudima koji traže korekcije na svom tijelu.
Ova rijetka bolest može biti i smrtonosna: Pogađa i nerođenu djecu, a krv u urinu može biti znak
“Imam osjećaj da se, kako vrijeme odmiče, sve više ljudi odlučuje na neki estetski zahvat ili tretman. Mislim da su u prošlosti razlozi manjeg korištenja tretmana bili loši primjeri pretjeranog ‘uljepšavanja’ iz medija s kojima bi se ljudi u strahu od takvog izgleda poistovjećivali. Uvidjevši da ne moraju izgledati prenaglašeno i da se pravo uljepšavanje krije u diskretnosti, počela je era češćeg korištenja estetskih tretmana”, rekao je dr. Granić.
Žene u Hrvatskoj, a posebno u Dalmaciji, vole diskretnost i nenaglašenost, vole dobar izgled bez skretanja pozornosti. Ulogu razbijanja predrasuda nose upravo liječnici za koje se vežu i u koje imaju povjerenja. Nisu zanemarivi ni ostali znanci koji su koristili tretmane i tako mnoge potaknuli da i oni pokušaju nešto novo učiniti za svoj izgled. Danas se najčešće traži “ubod protiv starosti”, odnosno botoks. Riječ je o sastojku koji paralizira mišiće i tako nam naizgled usporava starenje, odnosno pomlađuje nas. Iako je botoks već dobro poznat, mnogi se i dalje pitaju je li on opasan.
Neželjeni efekt
Što je zapravo botoks i za što se sve može koristiti?
“Botoks u svojoj riječi nosi izraz ‘toksin’ ili otrov koji je sam po sebi razlog što ga se ljudi boje. Međutim, u rukama osoba koje znaju raditi s njim pretvara se u sredstvo koje nam može biti od izrazite koristi. Nije li tako i sa svim ostalim pojavama u životu kao što su vatra ili struja? Botoks se u posljednje vrijeme sve više koristi kod osoba koje se pretjerano znoje, ali i kod osoba koje imaju diskretne asimetrije na tijelu nastale ozljedama. Može se koristiti i kod osoba koje imaju problem migrene te kod osoba koje žele imati nešto elegantniji izgled vrata ili pak manje široke potkoljenične mišiće, a sve s ciljem veće gracioznosti”, istaknuo je dr. Granić, makarski doktor kojem se ljudi često javljaju za neku od estetskih korekcija.
Uz botoks, ljudi se često odlučuju i za filere. Fileri ili hijaluronska kiselina naš su prirodni protein koji se nalazi u koži i kojeg svake godine imamo sve manje zbog procesa starenja. Industrija ga je uspjela prepoznati i umnožiti te nam tako dala jedno od sredstava koja koži mogu vratiti prirodan izgled. Naravno, u rukama stručne i pouzdane osobe koja ga zna aplicirati, ali i ispraviti neželjeni efekt u bilo kojem trenutku. Ono što je važno naglasiti jest da uljepšavanje nekima daje samopouzdanje.
“Mi se bavimo i ostalim oblicima uljepšavanja i svi ti tretmani nemaju isti efekt kod ljudi, a to se odnosi i na samopouzdanje. Skloni smo najprije uputiti na ostale preglede ako to zdravstveno stanje zahtijeva pa tek onda na uljepšavanje”, ističe dr. Granić.
Naravno, svi ovi tretmani imaju svoj rok, no svejedno se mnogi odlučuju za njih, a ne za pomlađivanje za koje treba ići “pod nož”. Naime, tretmani poput botoksa djeluju maksimalno četiri mjeseca, fileri, ovisno o gustoći, od šest do dvanaest mjeseci, PLL kiselina i kalcij hidroksiapatit do godinu i pol, mezoniti do dvije godine. Kirurgija djeluje trajno i ona je i dalje za mnoge neupitna, s tim da se kvalitetnom upotrebom navedenih tretmana odgađa do kasnije dobi, kada estetski tretmani više ne mogu pomoći.
Kozmetički saloni
Zanimalo nas je jesu li estetski zahvati uopće popularni u Hrvatskoj i kako na to gledaju naši sugrađani i sugrađanke te postoje li statistički podaci o broju osoba koje su se odlučile na te zahvate.
“Trend je takav da se broj klijenata povećava svake godine, sve više u sličnoj eksponenciji kao i u svijetu. Teško je reći koliko ih se odlučuje na takve zahvate, i to iz više razloga. Ne postoji obaveza prijavljivanja nekom centralnom sustavu koji prikuplja podatke i radi statistiku. U Hrvatskoj je još trend da se veliki broj takvih zahvata i tretmana radi po kozmetičkim salonima, u privatnim stanovima, a rade ih osobe koje nisu ovlaštene to raditi u našoj zemlji, a kao takve sigurno ne žele prijaviti u statistiku svoj rad jer rade na nedopušten način”, rekao je Granić.
Ponovio je da su najčešći zahvati na koje se klijentice i klijenti odlučuju botoks, uklanjanje kožnih promjena te stavljanje hijaluronskih filera i oni su kao takvi “evergreen”.
“Na scenu dolaze mnogi novi obećavajući tretmani koji će tek postati zanimljivi, ali mnogih više i nema, a to su oni koje je na tržište ugurala industrija, a ne struka”, istaknuo je.
Estetska medicina u Hrvatskoj može se mjeriti s onom u Europi, pa i u svijetu, a to je potvrdio i dr. Granić, koji smatra kako mnogo liječnika u Hrvatskoj odlično radi svoj posao i izvrsno prati svjetske trendove.
Što jesti u kasno ljeto i ranu jesen? Evo koje namirnice nikako ne smijete zanemariti
Dodao je da onoga trenutka kada u Hrvatskoj bude više popularnih promotora na čijim primjerima možemo vidjeti lijepo i ukusno uljepšavanje to će se popularizirati i kod nas na razini države, gdje postoji sve jača industrija mode, zdravlja, sporta, pa i ljepote.
No zanimljivo je doznati tko se zapravo češće odlučuje na neki takav zahvat, jesu li to većinom žene ili pak muškarci i zašto se žele pomladiti.
Dr. Granić naglašava kako se primijeti trend rasta za estetskim zahvatima kod oba spola premda žene još prednjače u odnosu na muškarce. Kao razloge navodi želju za “usporavanjem vremena i želju da budu što mlađi bilo da je riječ o kupnji atraktivnih automobila, skupe odjeće, kozmetičkih preparata ili estetskih zahvata na licu i tijelu”.
“Sve se to radi s ciljem skrivanja nekih godina, ali i kako bi nas to učinilo privlačnijima potencijalnom partneru ili partnerici”, rekao je dr. Granić.
No u svemu tome ne treba pretjerivati, liječnik smatra kako smo mi ipak ti koji moramo određivati koji zahvati imaju smisla i budućnost, a koji su samo puki prolazni trend.
Pritom svakako treba obratiti pozornost i na dobnu granicu osobe na kojoj se radi neki zahvat.
Pogrešni motivi
“Mislim da struka treba biti ispred zarade i industrije uljepšavanja. Ja ne želim ni jedan zahvat raditi osobama mlađima od 18 godina i osobama za koje procijenim da se ispod želje za uljepšavanjem kriju pogrešni motivi koji ih neće učiniti sretnijima nego će čak i pogoršati njihovu sliku o samome sebi. Volim naglasiti da sam skloniji raditi s osobama koje žele ponajprije učiniti nešto da se oni dobro osjećaju pa tek onda za ‘ostali svijet’, koji god to bio”, istaknuo je dr. Granić.
Zanimljivo je i pitanje koliko se često neki estetski zahvati rade zbog nekog trenda, hira, psihološke nestabilnosti, osjećaja da nismo dovoljno lijepi i da se moramo svidjeti drugima, a koliko zbog medicinskih razloga.
Doktor i na to ima odgovor. Rekao je kako su plastična i estetska kirurgija kao njezin dio najdalje u tome otišli, a uglavnom je estetska kirurgija najbliža medicini. Velika je razlika u tome što kod medicinskih zahvata govorimo o pacijentu, a ovdje je riječ o klijentima koji su zdravi i žele nešto promijeniti u svom izgledu.
“Tu razlike mora biti jer nevolja je ako nekog tko je u biti pacijent ti tretiraš kao klijenta, u tom slučaju se krši liječnička etika. Stoga smatram da su liječnici ti koji se trebaju baviti takvim poslom”, rekao je dr. Granić.
Znate li da vam imunitet pada nakon toplinskog vala? Evo kako to možete izbjeći
Estetska medicina se osuvremenjuje i svakodnevno se poboljšavaju materijali s kojima se radi, tehnike se usavršavaju, a i znanja se šire. Liječnik ističe kako nije riječ o natječajima s najjeftinijim ponuđačem već svatko od “njih odlučuje što će izabrati iz mora ponuda na tržištu kako bi svom klijentu ponudio najbolje”.
“S vremena na vrijeme dođe netko tko bi ipak trebao biti tretiran kao pacijent – i to ne u pejorativnom smislu – a ne kao klijent. Neki ljudi ne percipiraju sebe na ispravan način, tu smo mi liječnici koji imamo iskustva s klasičnom medicinom da uočimo razliku i uputimo ih prema za njih najboljem rješenju”, istaknuo je.
Različite želje
Na kraju je dr. Granić poručio da klijenti za svoj novac mogu ići kamo hoće, ali moraju znati neke stvari ako ne žele imati komplikacije ili ih barem žele smanjiti na najmanju moguću mjeru.
Stoga ima i poruku.
“Prvo, idite k nekomu tko je stručan, tko ima dokaz za svoju stručnost, nekomu tko nakon zahvata može u što kraćem vremenu korigirati nepravilnosti ili komplikacije u ovlaštenim ordinacijama. Nekomu tko kupuje proizvode s certifikatom, nekomu tko će vam dati papir na kojem piše koji je proizvod dao, koliko i na kojem mjestu. Nitko vam od ozbiljnijih estetičara neće pomoći ako ne znate porijeklo proizvoda kojim ste uljepšavani. Poručio bih također neka na svoje uljepšavanje gledaju samo kao na jedan aspekt unapređenja svog osobnog zadovoljstva, koji će učiniti da se osjećaju bolje, koji se može shvatiti kao briga o zdravlju, vitalnosti i unutarnjem osjećaju sreće. Stoga u Poliklinici Estetika esencija ne vodimo brigu samo o ljepoti tijela nego i o vašem sveobuhvatnom zdravlju”, naglasio je dr. Granić.
Objasnio je još jednim primjerom.
“Ako klonirate jednu osobu sto puta i nastane sto potpuno istih ljudskih bića, odjenete ih isto i stavite ih da žive na nekom pustom otoku, nakon nekog vremena svatko od njih će izabrati da se bavi nečim drugim u odnosu na ovog pored sebe. Počet će sanjariti drugačije, imati različite želje, nadanja i na koncu uspjehe bez obzira na to što izgledaju potpuno isto i što su identični genetski blizanci. Ono što svakog od njih, a pogotovo nas koji nismo identični, čini jedinstvenim, neponovljivim i samom sebi posebnim – to je esencija. U filozofiji se to zove bit, a u religiji duša. Mi se počinjemo ponašati tijesno u svojoj koži, životu, svakodnevici onda kad se udaljimo od svoje esencije. Bit dobrog osjećaja jest biti u svojoj esenciji i živjeti u skladu s njom bilo da je riječ o šetnji u prirodi, sviranju, pjevanju odnosno bavljenju glazbom ili pak o tome da izgledamo u skladu sa slikom koju smo stvorili u sebi. To je esencija i u tome je sva ljepota”, zaključio je dr. Darko Granić.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
