Tijekom prošlog stoljeća, dogodio se porast kratkovidnosti (miopije) do razmjera epidemije. U jugoistočnoj Aziji gotovo 90% djece postanu kratkovidni do završetka školovanja. Na Zapadu brojke nisu toliko dramatične, no itekako su u povećanju.
Gotovo je polovina mladih ljudi u Europi, dobi od 25-29 godina, kratkovidno, a brojka se udvostručila od razdoblja između 1960-ih u odnosu na 1920-e godine.
Što, dakle, uzrokuje kratkovidnost? Koji je razlog za toliki porast kratkovidnosti? Što se može učiniti da se spriječi i smanji broj kratkovidnih osoba?
Kratkovidnost se obično razvija u djetinjstvu, te se pojavljuje kada očna jabučica izraste preizduljena. To rezultira zamagljenim vidom na daljinu koji iziskuje korekciju bilo naočalama, kontaktnim lećama ili laserskom operacijom.
Također, miopija povećava rizik od bolesti povezanih s vidom poput odvajanja mrežnice oka te miopijske makularne degeneracija. Povećanje stanja kratkovidnosti će dovesti do više slučajeva sljepoće ljudi u budućnosti.
Neke od pretpostavki za porast kratkovidnosti
Iako su geni važni u predviđanju kratkovidnosti, oni sami ne mogu objasniti ovu epidemiju. Rizični faktori su sve više školovanja, dugotrajan radni dan, život u gradu i premalo vremena provedenog na otvorenom.
Posao izbliza, s produljenim čitanjem ili bliskim fokusom se smatrao glavnim krivcem. No vrijeme provedeno čitajući, kako su pokazala nedavna istraživanja, nije direktno povezano s progresijom miopije.
Vrijeme provedeno na otvorenom prostoru čini se mnogo važnijim faktorom, no zašto je baš to zaštitni faktor nije još u potpunosti razjašnjeno.
Može li biti povezano s bijelom svjetlošću, udaljenijim fokusom ili proizvodnjom vitamina D u koži? Vrijeme provedeno educirajući se pokazalo se vrlo značajnim – rizik od kratkovidnosti se povećava za duplo ako imate sveučilišno obrazovanje u usporedbi sa završetkom školovanja oko 16-e godine.
No mogu li nabrojani mogući uzroci objasniti zašto je kratkovidnost postala tako česta pojava? Mora biti nešto u našem životnom stilu što dovodi do ove epidemije. Ljudi su proživjeli mnoge evolucijske adaptacije da svoju dobrobit kako bi bili spremni na naš način života.
Tako se i naše oči, a moguće i mozgovi, razvijaju kako bi se prilagodili urbanizaciji i novom načinu života koji uključuje dugotrajan rad za računalom, dugotrajnu edukaciju i manje vremena provedenog na otvorenom?
(Svakako više ne moramo provjeravati horizont kako bismo mogli večerati). Odgovor je – vjerojatno krivo. Evolucijske adaptacije događaju se kroz mnogo duži vremenski period, no možemo se zapitati kakav efekt moderan život ima na naše oči.
Tehnologija – poput računala, tableta i mobilnih telefona nije vjerojatan krivac.
Ovaj trend je započeo u 20-om stoljeću, a epidemija u Aziji je bila očigledna 1980-ih. Razina edukacije je porasla tijkom prošlog stoljeća, no sam edukacijski stupanj ne objašnjava ovaj trend. Moguće je da je rizik u više gledanja na blizinu nego na daljinu, više vremena provedenog u zatvorenom prostoru nego na otvorenom.
Još uvijek u potrazi
Iako ne predlažemo niži stupanj edukacije ili zabranu rada na blizinu, moguće su promjene u edukacijskoj praksi. Neke od studija pokazuju kako djeca u školama koja imaju duži odmor na otvorenome imaju manji broj slučajeva kratkovinosti.
Nesumnjivo vidimo promjene u anatomiji oka kao direktan rezultat modernog života. Postoji potreba za razumijevanjem kako naš okoliš, moguće u kombinaciji s genima, povećava rizik od razvoja miopije.
Pročitajte sljedeće:
Laserskom korekcijom vida može se ukloniti i kratkovidnost i dalekovidnost!
Koordinacija očiju – kako je poboljšati?
Trebaju li djeca nositi kontaktne leće?
Očni problemi koje uzrokuje dijabetes!
Znakovi koji ukazuju da trebate pregled vida
Zašto vam titra oko – svi uzroci treperenja oka
Plutajuće čestice u očima – uzroci, simptomi i liječenje
