Jayden Channon, 14-godišnji irski tinejdžer zadobio je stravične ozljede nakon što je došao u kontakt gigantskom šapikom, biljkom poznatom i pod nazivom divovski svinjski korov i to kada je kosi travu susjedu. Nije dugo trebalo proći od kontakta do tegoba zbog kojih je Jayden završio u bolnici, a zbognesnosnih bolova primio je i morfij.
“Samo je malo sređivao vrt, čak je koristio i kosilicu. Očito nije shvaćao opasnost iako sam mu rekla da je trebao obući duge hlače i majicu. Kad je ustao sljedeće jutro, osip se proširio po rukama, nogama i vratu, a kasnije se pretvorio u ogromne mjehure”, rekla je dječakova baka Annemarie Channon, prenosi Daily Mail. Ozljede tinejdžera možete pogledati ovdje.
U Sveučilišnoj bolnici Tipperary u Clonmelu, liječnicima je pokazao slike trave koju je rezao, a brzo je ustanovljeno kako je riječ o divovskom svinjskom korovu, biljci koja mnoge neodoljivo podsjeća na bazgu i livadnu šapiku. U bolnici je proveo tri dana.
Jayden je u bolnici ostao tri dana. “Imao je kombinaciju opeklina drugog i trećeg stupnja, kronične bolove, jedva je hodao zbog brojnih plikova, a jedan od dana koje je proveo u bolnici morali su ga staviti na morfij jer nije mogao izdržati bolove. Bila sam šokirana što je biljka prouzročila toliku štetu”, kazala je baka.
Sok iz biljke sprječava kožu da se zaštiti od sunčevih zraka što dovodi do opeklina. Da stvar bude gora, ne uzrokuje trenutnu bol zbog čega se žrtve nastavljaju izlagati suncu kao da ne postoji problem, a soku je potreban samo trenutak da odradi svoj posao. Srećom, Jaydenove rane nisu se inficirale, no samo oporavak kože mogao bi potrajati godinama.
“Morat će se mazati izuzetno jakom kremom za sunčanje i mogao bi još dugo vremena biti osjetljiv na sunce”, tvrdi Annemarie.
Invazivna vrsta postoji i u Hrvatskoj
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske isto upozorava na divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum Sommier et Levier), invazivnu stranu vrstu porijeklom s Kavkaza koja je unesena kao ukrasna bilja u Veliku Britaniju početkom 19. stoljeća, a danas je prisuna širom Europe.
Osim što negativno utječe na zavičajne vrste biljaka zbog formiranja gustih sastojina, divovski svinjski korov izlučuje i fototoksični biljni sok koji na koži u kombinaciji s UV zrakama uzrokuje dermatitis, a u slučaju kontakta s očima može doći i do kratkotrajne sljepoće. Od srpnja 2017. godine Heracleum mantegazzianum se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji te je sukladno Uredbi (EU) br. 1143/2014 Europskog Parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta za divovski svinjski korov potrebno poduzeti učinkovite mjere upravljanja kako bi se njegovi učinci na bioraznolikost, povezane usluge ekosustava i na zdravlje ljudi sveli na najmanju moguću mjeru.
Divovski svinjski korov višegodišnja je biljka koja se razmnožava sjemenkama. Jedna biljka može proizvesti do 20 000 sjemenki koje se rasprostranjuju vodom i vjetrom, a prijenos na velike udaljenosti omogućuje im čovjek. Nakon što proizvede sjemenke, nadzemni dio biljke umire, najčešće u rujnu i listopadu te ponovno počinje rasti u ožujku sljedeće godine. Nevješto oko vrstu lako može zamijeniti s livadnom šapikom (Heracleum sphondylium L.), koja je naša česta zavičajna vrsta, ali znatno manjih dimenzija.
U Hrvatskoj je divovski svinjski korov prvi puta zabilježen 2009. godine na jednom lokalitetu u Međimurju kod Žabnika, ali narednih godina na tom lokalitetu više nije pronađen. Sljedeći nalaz datira iz 2014. godine kada je vrsta zabilježena u Radoboju kod Krapine na dva manja lokaliteta ukupne površine 200 m² . Hrvatska agencija za okoliš i prirodu je 2014. godine u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije započela s kontrolom širenja vrste, koja je nastavljena do danas. Pri tome su najmanje jednom u sezoni uklanjaju cvatovi i plodovi, koji se odlažu u plastične vreće na nekoliko mjeseci, a zatim spaljuju kako bi se spriječilo nekontrolirano širenje biljke. U 2017. godini u svrhu kontrole širenja uklonjene su čitave biljke s korijenom.
Općenito, uklanjanje divovskog svinjskog korova može se provoditi mehaničkim metodama, kao i primjenom kemijskih sredstava (herbicida). Mehaničko uklanjanje uključuje metode kao što su iskopavanje korijenja (najučinkovitija, ali i fizički najzahtjevnija metoda), rezanje biljaka iznad razine tla te njihovo spaljivanje ili ispaša stoke na početku sezone rasta divovskog svinjskog korova dok su biljke još mlade i pogodne za ispašu. Sve metode uklanjanja zahtjevaju primjenu više puta tijekom jedne sezone rasta kroz nekoliko godina. Područja s kojih je divovski svinjski korov uklonjen potrebno je pratiti još najmanje naredne tri godine jer se u tlu zadržavaju sjemenke. Također, nakon uklanjanja divovskog svinjskog korova s određenog lokaliteta preporučuje se zazelenjivanje, tj. sadnja zavičajnih vrsta i/ili usjeva kojim bi se dodatno otežao rast sjemenki divovskog svinjskog korova zaostalih u tlu”, navodi se na stranicama Ministarstva.
Prva pomoć
Ako dođe do izlaganja ovom korovu, prva pomoć koju treba primijeniti uključuje sljedeće korake:
Odmah se udaljite od područja gdje se nalazi divovski svinjski korov kako biste izbjegli daljnji kontakt.
Temeljito operite područje kože koje je došlo u dodir s biljkom. Upotrijebite blagi sapun i toplu vodu kako biste uklonili ostatke soka ili peludi korova s kože.
Ispiranje područja vodom može pomoći u ublažavanju simptoma i ispiranju alergena s kože.
Ako se razviju simptomi alergijske reakcije poput crvenila, svrbeža, osipa ili otoka, preporučuje se primjena hladnih obloga ili antihistaminskih krema kako bi se smanjila nelagoda.
Ako se simptomi pogoršaju ili se javi teška alergijska reakcija poput otežanog disanja, oticanja lica ili grla, odmah potražite medicinsku pomoć.
Važno je napomenuti da je najbolje izbjegavati kontakt s divovskim svinjskim korovom kako biste spriječili alergijske reakcije. Ako ste alergični na ovu biljku, koristite zaštitnu odjeću, rukavice i masku prilikom rukovanja biljkom te pratite savjete stručnjaka za kontrolu korova kako biste smanjili izloženost.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
