Poznato je da je za svakog pojedinca vrlo važno njegovo mentalno zdravlje za koje kažemo da svatko od nas mora napraviti svoju “mentalnu higijenu” kako bi normalno funkcionirao u društvu. No, što je s mentalnim zdravljem na radnom mjestu i kako narušenost može negativno utjecati na produktivnost zaposlenika? Isto tako, ukoliko je zaposlenik “u glavi potpuno zdrav” i usmjeren je na svoj posao, to svakako može pridonijeti boljitku tvrtke u kojoj radi, piše 7dnevno.
Prosječna osoba tijekom svog života provede oko 1/3 vremena na radnom mjestu pa je razumljivo da radno mjesto sa svim svojim karakteristikama i čimbenicima nedvojbeno utječe na zdravlje osobe te predstavlja važan kontekst za promicanje zdravlja.
O tome koliko je važno da su zaposlenici mentalno zdravi kako bi tvrtka u kojoj rade dobro funkcionirala, porazgovarali smo sa stručnjakinjama Barbarom Raguž Pečur, mag. psych. i Dinkom Nakić, dr. med., specijalist epidemiologije iz Službe za promicanje zdravlja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoj potencijal, može se suočavati s uobičajenim životnim stresom, može raditi produktivno i ostvarivati rezultate te pridonijeti svojoj zajednice.
Negativni učinci stigmatizacije i diskriminacije
Narušeno mentalno zdravlje može imati učinke na organizacijske rezultate u smislu gubitka
produktivnosti, troška apsentizma i prezentizam, kao i nizak moral među radnom snagom i
nepovoljan ugled organizacije. Nasuprot tome, kad zaposlenici imaju dobro mentalno zdravlje, oni su motiviraniji, angažiraniji i produktivniji u svom poslu te je vjerojatnije da će pozitivno pridonositi uspjehu organizacije.
Važno je naglasiti kako se osobe s dijagnosticiranim mentalnim poremećajima, mogu oporaviti od mentalnih poremećaja i poboljšati svoje mentalno zdravlje odgovarajućim liječenjem i stručnom pomoći te biti produktivne i doprinositi na svom radnom mjestu. Kako bi povratak na radno mjesto nakon liječenja bio što lakši organizacije bi trebale implementirati strategije povratkom na rad tako da se osigura dovoljna razina svijesti među zaposlenicima o mentalnom zdravlju i bolesti, negativnim učincima stigmatizacije i diskriminacije te osigura mogućnost prilagodbe radnog mjesta kako bi se osoba koja se vraća na posao mogla ponovno prilagoditi profesionalnom životu.
Postavlja se pitanje trebaju li se poslodavci pobrinuti da svojim zaposlenicima osiguraju adekvatne uvjete za rad, ali i komunikaciju kako bi ostali mentalno zdravi?
Na to Barbara Raguž Pečur i Dinka Nakić odgovaraju kako “rizici za mentalno zdravlje i dobrobit mogu potjecati iz brojnih izvora pa tako i radnog mjesta”.
“Primjerice nedostatak podrške nadređenog i suradnika, preopterećenost, nesigurnost posla, narušeni međuljudski odnosi mogu narušiti mentalno zdravlje osobe. Prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavci su dužni upravljati svim vrstama rizika za zdravlje radnika, uključujući i rizike po njihovo mentalno zdravlje. Osim što postoji zakonska regulativa, mnogo je dodatnih razloga zašto bi organizacijama promicanje tjelesnog i mentalnog zdravlje na radnom mjestu trebalo biti prioritet. Brojna istraživanja pokazuju kako stvaranje zdravog radnog okruženja ima pozitivan učinak na sudjelovanje zaposlenika u radu, što pak vodi do veće produktivnosti organizacije, boljeg imidža tvrtke, a također javljaju se i koristi za društvo u cjelini”, ističu.
Dodaju kako rad ima pozitivne efekte na mentalno zdravlje. Značajke rada koje pridonose
mentalnom zdravlju i dobrobiti uključuju ekonomsku i psihološku sigurnost na radnom mjestu, osjećaj kontinuiranog rasta i razvoja, osjećaj da ono što osoba radi ima smisla i svrhu, osjećaj osobne odgovornosti za tijek i ishode posla, dobri odnosi unutar tima i organizacije te ravnoteža rada i ostalih životnih uloga.
Na takvo naše zdravlje utječe niz čimbenika u životu i nerijetko ih ne možemo sasvim
otpustiti kada dođemo na posao npr. privatni zdravstveni problemi vlastiti ili s članom
obitelji, financijski problemi ili nešto treće. Zanimalo nas je na koji način najlakše možemo otpustiti te probleme kako bi na poslu dali 100 posto sebe?
Barbara Raguž Pečur i Dinka Nakić smatraju kako stres na radnom mjestu može imati učinke i prelijevati se na privatni život tako i poteškoće u privatnom životu mogu utjecati na radno funkcioniranje.
‘Svatko će u jednom trenutku svoga života biti pod pojačanim stresom’
“Vjerojatno je da će velika većina zaposlenika u jednom trenutku svog života biti pod pojačanim stresom zbog primjerice nepovoljnih obiteljskih odnosa, bolesti člana obitelji i sl. te da će to imati učinak i na njihovu poslovnu uspješnost. Važno je da organizacije stvaraju otvoreno i iskreno okruženje, promiču ravnotežu između privatnog i poslovnog života, prepoznaju poteškoće mentalnog zdravlja jer se tako mogu ublažiti utjecaji osobnih problema na radno mjesto. Stvaranjem radnog mjesta koje promiče pozitivno mentalno zdravlje povećava se psihološka dobrobit, otpornost i vještine potrebne da se zaposlenici nose s različitim životnim izazovima kako u radnom tako i u privatnom okruženju”, smatraju.
Postoje brojni načini i tehnike koje osobama mogu pomoći da se lakše nose sa stresnim situacijama primjerice u stresnim situacijama važno je osigurati dovoljno sna, pravilno i uravnoteženo se hraniti, biti tjelesno aktivan, zatražiti podrške i podijeliti osjećaje s bliskim osobama, baviti se hobijima, raditi vježbe opuštanja poput abdominalnog disanje, mindfulness vježbe i dr. Postoje i besplatne mobilne aplikacije za učenje tehnika opuštanja i borbu protiv negativnih misli i sniženog raspoloženja. Ipak postoje situacije kada tehnike samopomoći nisu dovoljne. Ako i sama osoba primijeti da joj je dugotrajno promijenjeno raspoloženje i ponašanje i da to značajno ometa njeno svakodnevno funkcioniranja možda je vrijeme za traženje stručne pomoći.
Prema istraživanju Eurobarometra provedenog u lipnju 2023. pokazalo se da je gotovo svaka druga osoba (46% stanovništva EU-a) u prethodnih 12 mjeseci imala emocionalnih ili psihosocijalnih problema, kao što su osjećaj depresije ili anksioznosti. Prije pandemije COVID-19, jedna od šest osoba u EU patila je od problema s mentalnim zdravljem. Slični rezultati uočeni su i u Hrvatskoj. Istraživanja sugeriraju kako je pandemija kao i druge krize poput klimatskih promjena, ratova, gospodarske nestabilnosti dodatno opteretile mentalno zdravlje ljudi.
Stručnjakinje iz HZJZ-a naglašavaju kako je svijest o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja u porastu te se o mentalnom zdravlju sve više govori u javnom prostoru. Međutim, još uvijek ima puno prostora za napredak. Iz već spomenutog istraživanje Eurobarometra jasno je kako Hrvati prepoznaju da je dodatno potrebno ulagati u unaprjeđenje kvalitete života, osiguranje pristupa stručnoj podršci osobito osobama iz ranjivih skupina te dodatno ulagati napore u smanjenje stigmatizacije i diskriminacije osoba s problemima/poremećajima mentalnog zdravlja.
“Iznimno je važno da ljudi znaju da mogu potražiti pomoć i da imaju pristup stručnoj podršci te visokokvalitetnom i cjenovno prihvatljivom liječenju, da svi imaju jednak pristup programima prevencije i uslugama za zaštitu mentalnog zdravlja te da su reintegracija i socijalna uključenost okosnice zajedničkog djelovanja u borbi protiv mentalnih poremećaja”, ističu.
S obzirom na to da većina osoba trećinu dana provodi na radnom mjestu, radno mjesto predstavlja važan kontekst za očuvanje i promicanje mentalnog zdravlja. Stvaranjem radnog mjesta koje promiče mentalno zdravlje i dobrobit postižu se mnogobrojne koristi za organizaciju, ali i zajednicu. Upravo s ciljem unaprjeđenja tjelesnog i mentalnog zdravlja na radnom mjestu Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo su u okviru Nacionalnog programa Živjeti zdravo osmislili komponentu Zdravlje i radno mjesto i unutar nje aktivnost Tvrtka prijatelj zdravlja. Aktivnost Tvrtka prijatelj zdravlja je usmjerena radnim organizacijama te potiče uvođenje posebnih oznaka za radna okruženja koja zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču tjelesno i mentalno zdravlje na radnom mjestu i iskazuju pozitivnu brigu o zdravlju zaposlenika.
*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
