Kontaktne leće su optička pomagala kojima je moguće korigirati sve vrste refrakcijskih grešaka, kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam te postići bolju vidnu oštrinu kod nekih bolesti i stanja rožnice.
Razlikujemo dvije osnovne vrste kontaktnih leća: mekane leće i tvrde plinopropusne leće.
Mekane kontaktne leće
Danas se izrađuju od silikon hydrogel materija, kod kojih silikonska komponenta omogućava visoku propusnost za kisik, a hydrogel komponenta udobnost nošenja kontaktnih leća. Najčešći period izmjene ovih leća je od jednog dana (dnevne meke leće) pa do mjesec dana (mjesečne meke leće), iako period izmjene leća može biti i do godine dana (godišnje meke leće).
Još do prije nekoliko godina korekcija astigmatizma bila je moguća samo tvrdim plinopropusnim lećama, dok se na tržištu nisu pojavile mekane kontaktne leće, kojima je moguća korekcija i visokog astigmatizma do čak -2,75 cilindra.
Tvrde plinopropusne kontaktne leće (često nazivane i polutvrde leće)
Izrađuju se od tvrđih materija, čime se osigurava njihova trajnost i dulji period izmjene, otprilike svake dvije godine. Plinopropusne leće su i danas nezamjenjive prilikom korekcija bolesti i stanja rožnice, kao što su keratokonus, vrlo visoki astigmatizmi i određeni oblici slabovidnosti.
Multifokalne kontaktne leće (mekane ili plinopropusne)
Osim na daljinu, omogućavaju i dobar vid na blizinu. Kod osoba koje nose leće, a stariji su od 45 godina, nije potrebno nošenje dodatnih naočala za čitanje ili rad na blizinu.
Prvim razmatranjima mogućnosti korigiranja refrakcijskih anomalija bavi se Leonardo da Vinci u 15. stoljeću, a prvu staklenu kontaktnu leću dizajnirao je krajem 19. stoljeća njemački oftalmolog Adolf Fick. Od tada kontaktne leće mijenjaju dimenzije, oblik i materijale te su postale leće kakve poznajemo danas. Smatra se da danas više od 125 000 000 ljudi nosi neku vrstu kontaktne leće.
Osim pravilnog određivanja vrste, dimenzije, zakrivljenosti i dioptrijske jakosti leće, vrlo je važno i pravilno čišćenje te dobre higijenske navike u održavanju kontaktnih leća, s ciljem smanjenja rizika za pojavu infekcija oka i ostalih mogućih komplikacija, vezanih uz nošenje kontaktnih leća.
Pravilno odabrane kontaktne leće, posebno kod pacijenata s visokom dioptrijom, daju bolju vidnu oštrinu i šire vidno polje, a slika gledanih predmeta odgovara stvarnoj veličini predmeta.
Dr. Zdeslav Vukas, specijalist oftalmolog
Poliklinika Optical Express, Zagreb
Pročitajte sljedeće:
Što kada vam zapne kontaktna leća u oku?
Kontaktne leće – najčešće postavljana pitanja
Kakve naočale su pogodne za kratkovidnost, a kakve za dalekovidnost?
Vodič kroz operaciju sive mrene – kako je prepoznati i liječiti
Opasnosti digitalnih uređaja – Kako plavo svjetlo utječe na dječje oči?
