Ilustracija/Flickr
Kao najdepresivniji dan u godini slovi treći ponedjeljak u siječnju: Ima li to veze sa psihičkim poremećajem?
Autor: Antonia Kulić / 7dnevno
Oporavljanje od adventskog hedonizma često nas dovede do “siječanjskog bluesa”. Čak 20 posto ljudi tijekom navedenog mjeseca doživi neki oblik neraspoloženja ili letargije. Praznina nakon blještavila lampica, uzbuđenja oko Božića i shoppinga, stvara osjećaj da se nemamo čemu veseliti do nekih toplijih i sunčanijih dana. Uz to, “siječanjski blues” pojačava se i vremenskim neprilikama, odnosno nedostatkom svjetla i samim time vitamina D.
Siječanjska depresija
Nakon što se završi blagdanska euforija, dolazi zatišje. Vraćamo se poslovnim obvezama, nema više fritula i kobasica vikendom, a ako se tomu još pridoda i hladno vrijeme, čini se da nema pretjeranog razloga za veselje u siječnju. Kao najdepresivniji dan u godini slovi treći ponedjeljak u siječnju, no ima li siječanjska depresija uopće veze sa psihičkim poremećajem?
Prema riječima psihologa, ljudima je danas imperativ biti sretan, no to nije ostvarivo sve vrijeme. Svako razdoblje u životu donosi i lijepe uspomene, kao i poteškoće. Stoga se ne treba razbacivati riječima kao što je “depresija”. Iako će 17. siječnja ove godine mnogima proći u pomalo tužnom raspoloženju, to je daleko od prave depresije. Zapravo je riječ samo o jednom od sjetnijih dana, koji sasvim prirodno dolazi nakon silnih proslava i godišnjeg odmora. S druge strane, depresija je ozbiljan psihijatrijski poremećaj od kojeg boluje oko 400 tisuća Hrvata.
Treba naglasiti da nije svako neraspoloženje depresija te da postoje određeni kriteriji za to. U slučaju depresije osoba nije sposobna raditi ništa tjednima. Ljudi koji boluju od depresije u svom životu ne vide ništa pozitivno, kao ni rješenje problema. Da je riječ o zaista ozbiljnom stanju, svjedoči i činjenica da neliječeno stanje depresije u nekim slučajevima biva okončano samoubojstvom. Tomu su skloniji muškarci koji će ujedno i rjeđe potražiti pomoć. Dakle, depresija je puno ozbiljnije stanje od prolazne siječanjske melankolije.
Ako nismo depresivni, zašto smo neraspoloženi u siječnju?
Iako sa znanstvene strane siječanjska depresija ne postoji, ovaj je mjesec uistinu mnogima težak pa mu se često pridaje taj epitet. Zapravo je riječ o “sezonsko afektivnom poremećaju”, a razdoblje koje mu prethodi su intenzivne društvene aktivnosti, kao što je proslava Božića pa zatim i Nove godine, sređivanje za izlaske, dobivanje poklona i darivanje te razna druga uzbuđenja koja nam blagdani donose.
Sezonski poremećaj
Kada nastupi nova godina, javlja se nagli pad, što nekima može biti velika promjena.
Više nema zabavnih događaja i njihova iščekivanja te nastupa “velika praznina”. Ne treba zaboraviti ni bogatu trpezu te koji kilogram viška i neuredno spavanje. Ako se tomu pridodaju i izdašni financijski troškovi, tada je prilagodba na tmurni siječanj još teža. Blagdansko razdoblje po mnogima je najljepše doba u godini, ali i nerealno zbog načina života, blještavila i potrošenog novca.
Treba naglasiti i da sezonski afektivni poremećaj ne podnosimo svi jednako i da su oni koji su inače depresivni ili pate od bipolarnog poremećaja više izloženi. Isto tako, da bi se za nekog moglo zaključiti da pati od sezonskog poremećaja, simptomi trebaju biti prisutni tijekom dvije godine u točno određeno vrijeme, što je u ovom slučaju zima. Ako se tijekom ljeta kod osobe ne javlja poboljšanje, riječ je o običnoj, a ne sezonskoj depresiji. Kako bi se umanjili simptomi sezonskog afektivnog poremećaja, preporučuje se unos dodatnih nutrijenata, ionizacija zraka, terapija svjetlom i po potrebi farmakoterapija. Osim toga, važna je i redovna psihoterapija, kao i tjelovježba.
Kako podići raspoloženje nakon blagdana?
Ako se u zimskim mjesecima osjećate melankolično i sjetno, postoji nekoliko načina da si podignete raspoloženje.
Izlažite se svjetlu. Nalazimo se u razdoblju u kojem su dani kratki, a noći duge i hladne. Kako biste se opskrbili vitaminom D koji nam je prijeko potreban, iskoristite svaki sunčani dan za šetnju ili druženje na otvorenom. Isto tako, u oblačnim danima upalite svjetlo u svojoj kući, umjesto da sjedite u polumraku.
Postavite realne ciljeve. Postavljanje nerealnih ciljeva u novogodišnjim odlukama jedan je od razloga što među ljudima zavlada loše raspoloženje tijekom siječnja. Isto tako, neostvarivi ciljevi negativno utječu na samopouzdanje i stvaraju sumnju u vlastite sposobnosti.
Konačni cilj
Bez obzira na to želite li napredovati na poslu, naučiti nešto novo, hraniti se zdravije, vaši ciljevi trebaju biti realni i u skladu s vašim sposobnostima. Jedan od najpoznatijih alata za definiranje ciljeva jest SMART (Specific, Measurable, Attainable Realistic, Time bound), koji će vam pomoći da jasno definirate što želite postići. U skladu s navedenim alatom, vaš cilj treba biti jasno i precizno određen. Da bi cilj uistinu bio takav, dovoljna je samo jedna rečenica da ga definirate. Pošto ste ga definirali, pronađite način na koji ćete mjeriti svoje korake do ostvarenja konačnog cilja. Primjerice, ako želite smršavjeti, to mogu biti kilogrami ili odlasci u teretanu. Imajte na umu da ciljevi koje si postavite trebaju biti izazovni, no nikako nerealni. Isto tako, trebaju imati pozitivan utjecaj na sve aspekte vašeg života. Pri postavljanju cilja svakako se zapitajte kako će to utjecati na vašu okolinu. Ako postoji mogućnost negativnih posljedica, prevenirajte ih odmah na početku. Također, postavite si vremenski okvir za ostvarivanje navedenog jer će vas to dodatno motivirati.
Budite aktivni. Uključivanje režima vježbanja u svakodnevicu jedna je od najpopularnijih novogodišnjih odluka. Nažalost, ostvari je samo osam posto ljudi. Većina grešku čini upisivanjem preteških fitness-programa i režima u kojima nimalo ne uživaju.
Odlazak u teretanu, grupni trening ili rekreativno bavljenje sportom treba biti nešto čemu se veselimo i što nam podiže raspoloženje, a istovremeno nas čini zdravijima. Stoga ne budite prestrogi prema sebi i pronađite aktivnost koja vas veseli. Isto tako, nemojte se ograničavati samo na satove treninga, šetajte.
Iskoristite šetnju za istraživanje svoga grada i naučite nešto novo o mjestu u kojem živite. Također, šetnja tijekom dana ili odlazak u prirodu idealni su za uživanje u zimskoj idili i upijanje vitamina D, koji vam je prijeko potreban.
Nova iskustva
Nemojte ići na ekstremne dijete. Dijete s brzim učinkom trend su koji trebate ignorirati. Nakon uživanja u božićnim slasticama, vrijeme je da uživate u hrani koja će podići vašu energiju i raspoloženje. Orašasto voće, plava masna riba (inćuni, palamida, losos, srdele i tuna), cjelovite žitarice i tamna čokolada samo su neke od ukusnih namirnica koje su odličan izvor serotonina. Kada je riječ o prehrani, nastojte jesti raznoliko i umjereno. Isprobavanje novih jela i širenje vašeg gastronomskog znanja idealan su način da upoznate neistražene kulture i okuse.
Družite se. Nemojte razmišljati kako je sve bilo lako i lijepo u vrijeme blagdana. U mjesecu u kojem smo svi previše zavučeni pod dekicu preokrenite taj trend i družite se s najbližima. Organizirajte druženja, uživajte u toplim napicima, zajedno se pokrenite i pronađite zabavnu aktivnost ili hobi. Osim što ćete biti sretni, stvorit ćete nova iskustva koja ćete rado pamtiti, i to baš u siječnju, s ljudima koje volite. Na početak godine gledajte kao na priliku za nešto novo i veselite se malim stvarima.
Autor:Antonia Kulić / 7dnevno
ZADNJE VIJESTI
Kao najdepresivniji dan u godini slovi treći ponedjeljak u siječnju: Ima li to veze sa psihičkim poremećajem?
KAŠLJANJE VAM OMETA MIRAN SAN? Donosimo jednostavne savjete kako se riješiti ove noćne gnjavaže
STALNO STE UMORNI NA POSLU? Pripazite što jedete, ovo su namirnice koje najviše crpe energiju
Kako smršavjeti bez pretjeranog gladovanja? Uvrstite ove tri navike u svoju svakodnevicu
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article