U svijetu prehrambenih savjeta, postoji nekoliko zabluda koje ljudi često prihvaćaju. Na primjer, vjerovanje da hrana s niskim udjelom masti automatski znači da je zdravija od one s puno masti. Istina je da našem tijelu trebaju masti da bismo se osjećali siti i da bi vitamini bolje djelovali.
Odabir hrane s niskim kalorijama može vas ostaviti gladnima, što može dovesti do prejedanja. Također, nedostatak unosa kalorija može usporiti vaš metabolizam. Masna hrana, poput orašastih plodova, avokada i ulja, zapravo može biti bogata hranjivim tvarima.
Postoji i mit o “prirodnim” šećerima koji su zdraviji od rafiniranog šećera. Iako med i javorov sirup mogu imati neka korisna svojstva, kalorijski su slični konzumnom šećeru i imaju sličan učinak na naše tijelo. Važno je umjereno unositi šećer, bez obzira na njegov izvor, kako biste izbjegli prekomjernu potrošnju koja može dovesti do različitih zdravstvenih problema, prenose dr. Scott Lear.
Mit o morskoj soli, količina jaja koju možemo jesti…
Morska sol, himalajska sol i obična kuhinjska sol, iako se razlikuju po svojim karakteristikama, sve sadrže natrij koji može utjecati na krvni tlak. Pretjerana konzumacija natrija može biti štetna za zdravlje, stoga je važno ograničiti unos soli, bez obzira na njezin izvor.
Druga rasprostranjena zabluda je da bi se jaja trebala izbjegavati zbog njihovog sadržaja kolesterola. Iako su jaja bila predmet kontroverzi zbog svoje veze s povišenim kolesterolom, studije pokazuju da kolesterol u jajima ne utječe značajno na razinu kolesterola u krvi. Jaja su zapravo bogat izvor proteina i mogu biti dio zdrave prehrane.
Krumpir nemojte skladištiti pokraj ovog povrća jer to dovodi do trovanja, ali i drugih problema
Postoji i uvjerenje da je važno izbjegavati jesti nakon određenog vremena, kao što je primjerice 18:00 sati. Međutim, istraživanja su pokazala da je važnije što jedete nego kada jedete. Također, preskakanje doručka i zamjena obroka kavom može dovesti do problema s pretilošću, budući da kava nema dovoljno hranjivih tvari da zamijeni obrok.
Konačno, postoji uvjerenje da bi se trebali držati isključivo svježih proizvoda. Smrznuto voće, povrće i plodovi mora također mogu biti nutritivno bogati izbori, budući da se zamrzavaju na vrhuncu svježine i zadržavaju mnoge hranjive tvari. S druge strane, svježi proizvodi u trgovinama mogu izgubiti hranjive tvari tijekom dugog razdoblja skladištenja. Stoga, važno je razmotriti raznolikost izbora i ne isključivati ni smrznutu ni svježu hranu iz prehrane.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
