Ovo je naša surova realnost: svi mi, nažalost, provodimo previše vremena sjedeći. Bez obzira radimo li za stolom, ležimo na kauču ili odmaramo u krevetu, sjedenje je postalo prekomjerno uobičajeno, a njegovi negativni učinci su dobro dokumentirani – potencijalno povećava rizik od bolesti poput demencije i prerane smrti, kako pokazuju neka istraživanja.
Oncološki fizioterapeut Scott Capozza iz bolnice za rak Smilow Centra za rak Yale upozorava da dugotrajno sjedenje nije dobro za srce, pluća i cirkulaciju, budući da tijekom tog vremena nedostaje bilo kakva kardiovaskularna aktivnost. Istraživanje je pokazalo da Amerikanci gotovo trećinu svog dana provedu sjedeći, a nedavno izvješće povezuje sjedilački način života sa 16% povećanim rizikom od smrti iz svih uzroka.
Prema tom istraživanju, oni koji većinu vremena provode sjedeći na radnom mjestu trebali bi vježbati dodatnih 15 do 30 minuta svaki dan kako bi smanjili taj rizik, prenosi New York Post.
Vježbati, barem malo…
Ranije se smatralo da redovito vježbanje može nadoknaditi sate provedene sjedeći – neka istraživanja sugeriraju samo 22 minute dnevno, iako stručnjaci nisu jednoglasni o tome koliko često i koliko dugo to treba činiti. Keith Diaz, izvanredni profesor bihevioralne medicine na Medicinskom centru Sveučilišta Columbia, naglašava važnost redovitog kretanja tijekom dana kao najboljeg načina da se prekine dugotrajno sjedenje.
Ako vam se ovo događa kada idete spavati, možda je znak za uzbunu: ‘Morate si to osigurati’
Diaz je vodio studiju koja povezuje kratke stanke u hodanju tijekom dana s pozitivnim učincima na krvni tlak i razinu šećera u krvi. Umjesto da se fokusiramo samo na redovito vježbanje, Diaz predlaže da razmotrimo češće kretanje tijekom dana. Savjetuje da se šetnje tempiraju s pauzama za vodu ili se koriste krajem sastanka ili završetkom zadatka kao znakom za kretanje.
Diazova studija pokazuje da su čak i petominutne šetnje niskog intenziteta najučinkovitije, dok on vjeruje da bi minuta umjerene do snažne aktivnosti mogla biti najučinkovitija. Iako sjedite, još uvijek možete dodati pokrete poput lupkanja prstima, savijanja stopala, okretanja gležnjeva, ispružanja nogu ili čak istezanja gornjeg dijela tijela.
Uzimanje pauze od dugotrajnog sjedenja, kao i pravilno postavljanje radnog okoline, može pomoći u očuvanju fizičkog zdravlja, smanjenju rizika od različitih bolesti i poboljšanju općeg dobrostanja. Važno je pronaći ravnotežu između sjedenja i aktivnosti kako bismo očuvali zdrav način života.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
