Iako je pandemija koronavirusa dvije godine paralizirala cijeli svijet, sad je već pomalo zaboravljena. Virus i njegove varijante i dalje kruže, a znanstvenici za to vrijeme pokušavaju pronaći odgovore koje je javnost tražila još u vrijeme najgore zaraze.
Naime, sve dosad nije bilo jasno zbog čega su neki ljudi bili zaraženi koronom i po nekoliko puta, dok su drugi cijelo vrijeme bili zdravi. Znanstvenici s University Collegea i Imperiala Collegea iz Londona te Instituta Wellcome Sanger proveli su istraživanje u kojem su uspjeli dati odgovor na to pitanje.
Tijekom istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature, znanstvenici su u kontroliranim uvjetima izložili dobrovoljce virusu SARS-CoV-2 te promatrali njihove reakcije. Među dobrovoljcima je bilo onih koji nisu bili cijepljeni i nisu dotada preboljeli koronu. Potom su ih stavili u karantenu te svakodnevno testirali i pratili njihovo stanje.
Osim vađenja krvi, dobrovoljcima su uzimani uzorci iz tkiva između nosa i grla. Testovi su obavljeni prije, ali i nakon izlaganja virusu kako ne bi došlo do pogreške u procjeni. Pomoću tehnologije jednostaničnog sekvancioniranja, znanstvenici su mogli utvrditi tko se zarazio, a tko je ostao imun na virus. Na kraju je ispalo da nisu svi dobrovoljci koji su pristupili istraživanju zaraženi, iako su svi bili izloženi istoj količini virusa.
Marker zaštite
Znanstvenici su podijelili volontere u tri skupine. Šest dobrovoljaca razvilo je blagi oblik bolesti, a nekoliko dana nakon pojave simptoma su bili pozitivni na koronavirus. Preostalih 10 dobrovoljaca nije odmah razvilo trajnu infekciju, što znači da su se donekle obranili od virusa u ranoj fazi. No, troje od njih je razvilo infekciju s povremenim pozitivnim testovima na virus i ograničenim simptomima.
Preostalih sedam dobrovoljaca bilo je negativno na svim testovima i nikad nije pokazalo nikakve simptome zaraze. Oni su ujedno potvrdili teoriju o abortivnoj infekciji, o kojoj dosad nije bilo dokaza. Stoga su se znanstvenici bacili na traženje uzroka ovakve reakcije.
Svi sudionici istraživanja, neovisno o tome jesu li bili zaraženi ili nisu, razvili su neki novih imunološki odgovor. Kod dobrovoljaca kod kojih je virus samo nakratko otkriven otkrivena je jako i trenutačno nakupljanje imunoloških stanica u nosu, samo 24 sata nakon infekcije. Kod onih koji su bili zaraženi, imunološki je odgovor krenuo tek oko pet dana nakon zaraze. Zanimljivo, znanstvenici su kod njih utvrdili postojanje imunoloških stanica najprije u krvi, a potom u nosu.
Oni koji unatoč izlaganju virusu nisu bili zaraženi, uz imunološki odgovor imaju i posebni gen HLA-DQA2, za kojeg znanstvenici sad smatraju da bi se mogao koristiti kao marker zaštite. S ovim saznanjima, znanstvenici bi mogli lakše otkriti pojedince koji će vrlo vjerojatno biti zaštićeni od koronavirusa, ali i sugerirati na koje bi se načine ubuduće trebalo provoditi liječenje i razvoj cjepiva.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
