Antibiotska rezistencija je nevidljiv i rastući problem u Europi, a do 2050. godine prijeti uzrokovanjem deset milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Ova prijetnja nastaje kada bakterije razvijaju otpornost na antibiotike kroz prirodnu selekciju, mutacije ili prijenos gena, postajući neosjetljive na lijekove koji su ih nekada učinkovito ubijali. To može dovesti do težih bolesti, duljih bolničkih boravaka, povećanih troškova liječenja i smrtnosti, piše Glas Istre.
Liječnica Katarina Gvozdanović iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” naglašava da rezistencija ne utječe samo na one koji zloupotrebljavaju antibiotike već bakterije mogu prenijeti otpornost na druge bakterije i ljude kroz različite kanale poput kontaminirane hrane i vode.
“Rezistencija na antibiotike problematična je jer smanjuje učinkovitost liječenja bakterijskih infekcija. To može dovesti do težih bolesti, duljih bolničkih boravaka, povećanih medicinskih troškova i veće smrtnosti. Bakterijske infekcije otporne na antimikrobna sredstva uzrokuju više od 35.000 smrti godišnje u Europi što je usporedivo s kombiniranim utjecajem gripe, tuberkuloze i HIV/AIDS-a”, kaže Gvozdanović.
Primjena antibiotika
“Bilo koja infekcija koja se ne može učinkovito liječiti zbog rezistencije bakterija, može se proširiti i postati ozbiljna. Naravno da nikome nije u interesu širiti paniku, ali važno je da ljudi razumiju da kada bakterije postanu otporne na uobičajene antibiotike, liječnici imaju ograničene opcije za liječenje”, upozorava liječnica.
Rezistentne infekcije često zahtijevaju dugotrajnije liječenje, povećavajući rizik od komplikacija i izlaganja pacijenata novim infekcijama. Starije osobe, djeca i imunokompromitirani pacijenti posebno su ranjivi.
Liječnica Arjana Tambić Andrašević iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” upozorava na potrebu za preciznijim razumijevanjem i primjenom antibiotika, budući da većina ljudi nosi bakterije u svom tijelu koje u određenim uvjetima mogu postati patogene.
Spas čovječanstva
“U svakom čovjeku živi više bakterija nego što je ikada živjelo ljudi na kugli zemaljskoj. Mi na koži i sluznicama imamo bakterija više nego svojih stanica – njih je 10 na 14, a teže oko dvije i pol kile. Bakterije s kojima živimo zovu se mikrobiota i pitanje je vremena kada će ona biti proglašena našim organom”, objašnjava Tambić Andrašević.
U minutu izračunato koliko trebate sna za zdrav život: Spavate li manje, imat ćete problema
Stručnjaci ističu da antibiotici trebaju biti korišteni isključivo kada su neophodni. Prekomjerna i nepotrebna upotreba antibiotika ubrzava razvoj rezistencije. Edukacija pacijenata o odgovornom korištenju antibiotika i razumijevanju razlike između bakterijskih i virusnih infekcija može smanjiti pritisak na liječnike da prepisuju antibiotike.
Antibiotici su spasili čovječanstvo. Kada je otkriven penicilin, očekivana životna dob bila je oko 47, dok je danas i 30 godina više. Nekoć se od bakterijskog se meningitisa umiralo u 90 posto slučajeva, a s antibioticima je to izliječivo.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
