Oči mogu puno otkriti o našem općem zdravlju i stanju mozga. Problemi s vidom često su prvi znakovi opadanja kognitivnih sposobnosti. Najnovija istraživanja sugeriraju da smanjena vizualna osjetljivost može ukazivati na početak demencije i do 12 godina prije nego što se bolest službeno dijagnosticira.
Studija provedena u Norfolku, Engleska, obuhvatila je 8.623 zdrave osobe koje su bile praćene kroz dugi vremenski period. Na kraju istraživanja, 537 sudionika razvilo je demenciju, što je omogućilo znanstvenicima da analiziraju čimbenike koji su prethodili dijagnozi.
Na početku studije, svi sudionici su morali proći test vizualne osjetljivosti. Trebali su pritisnuti dugme kada su primijetili formiranje geometrijskog oblika u polju pokretnih točaka. Osobe koje su kasnije oboljele od demencije sporije su primjećivale taj oblik u odnosu na one koji nisu oboljeli.
Ukazuje na veliki problem
Problemi s vidom mogu signalizirati početne znakove opadanja kognitivnih funkcija jer toksične amiloidne naslage povezane s Alzheimerovom bolesti najprije pogađaju dijelove mozga odgovorne za vid, dok se oštećenja dijelova mozga povezanih s pamćenjem pojavljuju kasnije.
Testovi vida mogu stoga otkriti probleme prije nego što se jave simptomi poput poteškoća s pamćenjem. Postoje i drugi vizualni problemi povezani s Alzheimerovom bolešću, poput smanjene sposobnosti razlikovanja boja i kontrasta, što može utjecati na osobe i bez njihovog neposrednog saznanja.
Osim toga, ljudi s demencijom često imaju poteškoća s “inhibitornom kontrolom” očiju, što znači da im je teže ignorirati ometajuće stimuluse. Ovaj problem može dovesti do smanjene kontrole pokreta očiju i, primjerice, povećati rizik od prometnih nesreća.
Materijal koji je često u kuhinjama Hrvata okidač je za tešku bolest: ‘To se mora regulirati’
Važan organ
Također, postoje dokazi da ljudi s demencijom slabije obrađuju izgled lica koje upoznaju. Dok zdrave osobe obično skeniraju lice uobičajenim redoslijedom – prvo oči, zatim nos i usta – ljudi s demencijom često ne prate ovu proceduru, što može otežati prepoznavanje novih osoba.
Zbog toga im kasnije može biti teže sjećati se i prepoznavati ljude koje su nedavno upoznali, jer nisu zapamtili dovoljno detaljno. Problem prepoznavanja može biti više povezan s neefikasnim pomicanjem očiju nego s problemima pamćenja.
S obzirom na povezanost između vizualne osjetljivosti i pamćenja, znanstvenici istražuju može li povećano pomicanje očiju poboljšati memoriju. Iako su prethodna istraživanja dala mješovite rezultate, neka su pokazala da aktivno pomicanje očiju može poboljšati pamćenje. Osobe koje čitaju i gledaju televiziju često imaju bolje pamćenje i manji rizik od demencije u usporedbi s onima koji to ne rade. Čitanje, povezano s duljim obrazovanjem, može pružiti dodatni “rezervni kapacitet” u mozgu, smanjujući negativne posljedice oštećenja veza u mozgu.
Neke studije su također sugerirale da brzo pomicanje očiju s lijeva na desno ili obrnuto može poboljšati autobiografsko pamćenje.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
