Od ove bolesti boluje 70 milijuna ljudi: Ponekad uopće nema nikakvih simptoma

Zatajivanje srca naziva se najčešćom zloćudnom bolešću današnjice. Usporedba sa zloćudnim bolestima proizlazi iz činjenice da je od postavljanja dijagnoze smrtnost od ove bolesti 50 posto u pet godina. Najčešće je to stoga što od zatajivanja srca boluje barem dva posto populacije.

Procjenjuje se da u svijetu od zatajivanja srca boluje oko 70 milijuna ljudi, a za Hrvatsku je procjena oko 80 tisuća oboljelih.

Srčani zastoj stanje je u kojem srce iznenada prestane kucati. Kad srce prestane kucati, krv prestane kolati krvnim žilama i ne dolazi do mozga i drugih vitalnih organa.

Prestaje disanje, osoba gubi svijest i ako se odmah ne primijeni oživljavanje, vrlo brzo dolazi do smrti. Opaka je to bolest o kojoj se možda nedovoljno govori i ne pridaje joj se dovoljno pozornosti. Dokaz je to što se srčani zastoj može javiti kod osoba koje već imaju dijagnosticiranu srčanu bolest ili kod osoba koje su dotad bile zdrave.

Jasni simptomi

Uzrokuju ga aritmije koje dovode do poremećaja električne aktivnosti srca. Električni signali u srcu kontroliraju brzinu i ritam otkucaja srca. Ako se ti električni signali poremete, može doći do prebrzog, presporog ili nekoordiniranog kucanja srca.

“To poremećeno kucanje srca nazivamo aritmijama. Neke su aritmije bezazlene, a neke mogu dovesti do iznenadnog srčanog zastoja. Jedna od najopasnijih aritmija i najčešćih uzroka srčanog zastoja jest ventrikularna fibrilacija u kojoj srce nekoordinirano kuca, što dovodi do nemogućnosti pumpanja krvi kroz krvne žile”, kaže dr. med. Ljiljana Ćenan, koja je opisala simptome i razloge zbog kojih dolazi do zatajenja srca.

Kod zastoja srca nema dugotrajnih simptoma, oni dolaze iznenada.

To su iznenadni gubitak svijesti, nereagiranje na pozive, prestanak disanja ili “krkljanje” pri disanju i nepostojanje pulsa.

Ponekad se prije srčanog zastoja mogu javiti simptomi poput nelagode u prsnom košu, otežanog disanja, slabosti ili osjećaja preskakanja ili lupanja srca, no iznenadni srčani zastoj najčešće se javlja bez upozorenja.

Doktorica Ljiljana Ćenan ističe kako se iznenadni srčani zastoj može dogoditi osobi bilo koje životne dobi, s već poznatom srčanom bolešću ili bez nje, no rizik raste s dobi.

Važno je znati da srčani zastoj nije isto što i srčani udar. Srčani udar događa se kad se začepi srčana krvna žila koja dovodi krv u srčani mišić. Zbog toga dio srčanog mišića ostaje bez kisika i hranjivih tvari koji su mu potrebni za normalan rad te odumire. Ovisno o tome koji je i koliki dio srca zahvaćen nedostatkom kisika i hranjivih tvari, može doći i do promjene u električnoj aktivnosti srca te tako srčani udar može biti uzrok iznenadnom srčanom zastoju.

U posljednje vrijeme u javnost se plasiraju informacije kako su se mladi sportaši samo srušili na terenu i preminuli od zastoja srca a da nisu bili bolesni. Zašto ipak dolazi do toga i postoji li nešto skriveno da se ne može prepoznati i na vrijeme spriječiti zastoj srca, upitali smo dr. med. Ćenan.

Jin i jang mentalnog zdravlja na radnom mjestu: Pogledajte što se sve tu krije

Rizični čimbenici

“Kao što je već rečeno, srčani zastoj može se dogoditi osobama koje nemaju prethodno dijagnosticiranu srčanu bolest, već se smatra da su zdravi. Rizični čimbenici koji mogu dovesti do iznenadnog srčanog zastoja su: genetska predispozicija, tj. bolest srčanih arterija u obitelji, pušenje, visoki krvni tlak (hipertenzija) i visoka razina masnoća u krvi, hiperlipidemija, naročito obiteljska hiperkolesterolemija, debljina, sedentarni način života, tj. nedostatak tjelesne aktivnosti, muški spol, upotreba ilegalnih droga (kokain, amfetamini) te opstruktivna apneja u snu. Kad je riječ o sportašima, oni često zbog intenzivne fizičke aktivnosti imaju povećano srce. Ako uz to imaju i genetsku predispoziciju ili upotrebljavaju neke supstancije za povećanje sportskih uspjeha, to može dovesti do zastoja rada srca”, istaknula je dr. med. Ćenan.

Ipak postoje i neke mjere prevencije kako ne bi došlo do zastoja srca. Doktorica naglašava da su, s obzirom na to da su rizični čimbenici za pojavu iznenadnog srčanog zastoja isti kao i rizični čimbenici za razvoj srčane bolesti, i mjere prevencije iste: ne pušiti, regulirati krvni tlak, masnoće i šećer u krvi, redovito se baviti fizičkom aktivnošću, ne uzimati droge.

Zanimalo nas je pogoduju li srčanom zastoju stres i nezdrav način života.

“Suvremeni način života stresan je i stres optužujemo za mnogo toga, no činjenica je da su Hrvati skloni štetnim životnim navikama. U Hrvatskoj puši gotovo svaka treća odrasla osoba, a pušenje je izrazito štetno za zdravlje srca i krvnih žila. Hrvati su druga nacija u EU-u po debljini i prekomjernoj tjelesnoj masi. Ne bavimo se dovoljno fizičkom aktivnošću ni u odrasloj dobi, a u dječjoj dobi podaci su porazni. Vrijeme koje djeca i mladi provode u bavljenju sportom i fizičkom aktivnošću rapidno opada s dobi, a u Hrvatskoj gotovo da ne postoji rekreativno bavljenje sportom za djecu i mlade. Sve to dovodi do razvoja srčanožilnih bolesti, po čijoj smo pojavnosti u vrhu EU-u”, kaže Ćenan.

Zdrav život

S obzirom na to da znamo kako moramo zdravo živjeti i baviti se tjelesnom aktivnošću, potrebne su i dodatne edukacije u vezi sa zaštitom zdravlja kako ne bi došlo do kardiovaskularnih bolesti i zastoja srca.

Doktorica smatra da je, s obzirom na statističke podatke o pušenju, debljini i bavljenju fizičkom aktivnošću, jasno da nismo dovoljno educirani, iako se informacije o potrebi zdravog života i čimbenicima rizika za razvoj srčanožilnih bolesti nalaze na svakom koraku i često se ponavljaju u medijima. To govori da edukacija nije jedino što je važno. Treba stvoriti i preduvjete za usvajanje zdravih životnih navika od najranijeg djetinjstva.

Na kraju je spomenula kako je vrlo važan postupak koji treba provesti osoba koja se zatekne pored druge osobe koja ima srčani zastoj.

“Izuzetno je važno reagirati odmah u slučaju da netko u blizini doživi srčani zastoj. Treba pozvati pomoć, što znači nazvati 194 ili 112, ili pozvati nekoga tko će to odmah učiniti te započeti masažu srca. Masaža srca izvodi se snažnim pritiscima ispruženim rukama u području prsne kosti, brzinom od 100 do 120 puta u minuti. Na mnogim javnim mjestima postavljeni su i automatski defibrilatori (AED) koje treba koristiti ako su na dohvatu. Oni su napravljeni tako da ih može koristiti i needucirana osoba – nakon što se nalijepi elektroda na prsni koš i uključi aparat, on analizira srčani ritam i isporučuje električni šok koji može prekinuti aritmiju i dovesti do toga da srce ponovno počne kucati pravilno”, rekla je.

Opaka bolest zauvijek joj promijenila život: ‘Dijelim ga na dva dijela, prije i poslije’

Pravilno disanje

Zanimalo nas je gdje se sve nalaze automatski defibrilatori (AED) pa smo doznali da u Hrvatskoj postoje 764, a nalaze se na 472 lokacije.

Inače, automatski vanjski defibrilatori medicinski su uređaji koji se sve masovnije koriste u mnogim razvijenim zemljama Europe i svijeta, a brojne privatne i javne hitne službe, kao što su zaštitarske tvrtke, policija i vatrogasci, u svojim timovima imaju educirane ljude koji su prošli osnovni tečaj oživljavanja takvim defibrilatorima. No nepoznat je podatak da ih je sve više i u našoj zemlji, nalaze se na javnim mjestima i zaista mogu nekomu spasiti život.

Doktorica Ćenan napomenula je kako je važno masažu srca nastaviti do dolaska osoblja hitne medicinske pomoći.

“I jedna napomena s obzirom na to da se u medijima često moglo pročitati kako se osobama koje su imale srčani zastoj ‘vadio jezik’ da se ne uguše. To ni slučajno nemojte pokušavati, zbog gubitka dragocjenog vremena u kojem krv ne kola organizmom, te zbog mogućnosti ozljede i osobe koja pomaže i osobe kojoj se pruža pomoć.

Jedina je ispravna reakcija poziv u pomoć te započinjanje masaže srca i upotreba defibrilatora ako je dostupan”, zaključila je doktorica Ćenan. Akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, rekao je kako je kod zastoja srca riječ o strukturnom i funkcijskom poremećaju srca koje ne može dostatno opskrbljivati organizam krvlju odnosno kisikom, uzrokujući nedostatak zraka sve do gušenja. Uz to, simptomi su i edemi nogu, nabreknuće vratnih vena, uvećanje jetre, nakupljanje tekućine u plućima i prostoru između plućnih ovojnica, kao i u trbušnoj šupljini.

Napredna dijagnostika

“Hrvatski kardiolozi pozivaju na suradnju liječnike obiteljske medicine jer je njihovo uključivanje nužno za pravodobnu i racionalnu dijagnostiku zatajivanja srca. Naime, još u domovima zdravlja odnosno ordinacijama obiteljske medicine nije dostupno određivanje NT-pro BNP-a, ključnoga laboratorijskog biomarkera za dijagnozu zatajivanja srca, što pak generira nepotrebno duge liste čekanja za kardiološki pregled i obradu, odnosno za ultrazvučni pregled srca. Naime, osobama sa simptomima i znakovima koji pobuđuju sumnju na zatajivanje srca, nakon snimanja EKG-a, bilo bi potrebno izmjeriti krvnu koncentraciju NT-pro BNP-a. Ako je njegova koncentracija normalna, u pravilu nije potrebno upućivati pacijenta kardiologu, već provesti diferencijalnu dijagnostiku, tj. pronaći neko drugo objašnjenje bolesnikovih simptoma i znakova, u vidu zapuhe, lošijeg podnošenja tjelesnoga napora, oticanja potkoljenica, opće slabosti itd. Simptomi i znakovi zatajivanja srca nisu specifični i mogu biti uzrokovani nizom drugih patologija, poput debljine ili pak endokrinoloških, pulmoloških, hematoloških bolesti”, napominje akademik Miličić.

Što ranija dijagnoza pretpostavka je ranoga započinjanja terapije koja može bitno poboljšati kvalitetu života, vratiti radnu sposobnost oboljelih i, ono najvažnije, znatno produljiti preživljavanje.

Način na koji gutate može dovesti do problema sa srcem: ‘Bitno je prepoznati simptome’

Kad zakažu lijekovi

Liječenje se sastoji od kombinacije lijekova te prema potrebi ugradbenih kardioverter defibrilatora radi sprečavanja nagle aritmogene smrti, odnosno kardioresinkronizacijskih elektrostimulatora srca radi liječenja disinkronije miokarda. Hrvatskim bolesnicima dostupno je praktički sve od navedenoga, osim jedne vrste lijekova koji su nedavno dobili najvišu razinu preporuke na temelju znanstvenih dokaza, a postojeće smjernice HZZO-a još nisu u skladu s europskim, američkim i svim relevantnim svjetskim terapijskim smjernicama.

Kada lijekovi i spomenuti uređaji više ne djeluju, riječ je o tzv. uznapredovalom zatajivanju srca, koje je nužno što prije prepoznati kako bi se takvi bolesnici upućivali u jedan od dva hrvatska centra koja se bave tzv. naprednim metodama liječenja zatajivanja srca: transplantacijom odnosno mehaničkom krvotočnom potporom. Prema broju transplantacija srca na milijun stanovnika, Hrvatska je trenutno vodeća u Europi, a dostupni su i svi vidovi akutne i dugoročne mehaničke potpore srcu odnosno krvotoku.

U organizaciji Hrvatskog kardiološkog društva i Zaklade Hrvatska kuća srca, u Zagrebu se ove godine, a u planu je i u svibnju sljedeće godine, održala manifestacija pod nazivom “Mjesec zatajivanja srca”. Cilj je upoznati javnost s tom opasnom bolešću, nužnosti njezina sprečavanja otklanjanjem rizičnih čimbenika za nastanak oštećenja miokarda, a ako do njega dođe, o nužnosti što ranije dijagnoze kako bi se primijenilo moderno i učinkovito liječenje koje može produljiti preživljavanje oboljelih za desetak ili više godina.