Proljeće je mnogima najljepše doba godine jer se nakon duge i sumorne zime napokon pojavljuje sunce, priroda se budi, više smo na otvorenom i nekako se “lakše diše”, iako ovo potonje ne vrijedi za osobe koje se bore s alergijama i kojima tada počinje period iz noćne more. Među njima se posebno ističu astmatičari, kojih ima sve više.
Naime, prema podacima o epidemiologiji astme u Hrvatskoj, a koji su jedan od rezultata projekta EUROSTAT Morbidity Statistics u kojem se određivala incidencija i prevalencija odabranih bolesti i stanja na temelju povezivanja više izvora podataka, godišnja stopa incidencije astme (novooboljeli u godini dana) u Hrvatskoj iznosi 3,0/1000 stanovnika, odnosno 12.000 novooboljelih od astme u jednoj godini, objavili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u povodu prošlogodišnjeg Svjetskog dana astme.
Iako je ta stopa nešto niža nego u Njemačkoj i Francuskoj, valja naglasiti kako su u pitanju geografske varijacije u epidemiologiji astme jer je poznato kako je ona učestalija u zemljama sjeverne i zapadne Europe.
Opasna bolest
Prema danim podacima, vidljivo je kako je stopa incidencije viša kod mlađih osoba te tako kod osoba do 20. godine iznosi čak 5,9/1000 stanovnika, a kod osoba starijih od 65 godina iznosi 2,5/1000 stanovnika.
Statistički gledano, u Hrvatskoj je 200 tisuća oboljelih od astme. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2019., u svijetu su od astme bolovala 262 milijuna ljudi, a iste je godine od te bolesti umrla 461.000 osoba. Zbog toga se svake godine prvog utorka u svibnju obilježava Svjetski dan astme. Sve je počelo još 1998. u organizaciji Globalne inicijative za astmu (GINA), u više od 35 zemalja širom svijeta, kako bi se potaknula svjesnost društva o problematici života s astmom.
Astma spada u alergijski i imunosni poremećaj, a riječ je o kroničnoj opstruktivnoj upalnoj bolesti dišnih putova. Specifičan je za astmu jak imunosni odgovor na različite tvari u okolišu kao što su pelud, grinje, životinjske dlake i slično. Zbog toga dolazi do stezanja mišića u stijenkama bronha – bronhospazma. Obično se javlja u epizodama, odnosno postoje periodi kada oboljela osoba nema simptoma i periodi kada su oni prisutni.
Kada se pojave, simptomi mogu uključivati kašalj, teško i otežano disanje te stezanje u prsima, no to se razlikuje od osobe do osobe. Ono što je većini zajedničko jest da se simptomi najčešće pogoršavaju noću ili za vrijeme neke teže fizičke aktivnosti. Tada se mogu pojaviti uporan kašalj koji ne prestaje, pri izdisanju može biti prisutan zvuk zviždanja, a pri udisanju kratak dah ili pak otežano disanje. Neki oboljeli mogu i bez fizičke aktivnosti doživjeti ove simptome, kao i stezanje u prsima i nemogućnost da se duboko udahne.
Bizarno ponašanje u snu može biti znak Parkinsonove bolesti: ‘Može doći do nasilnih činova’
Okidači mogu biti razni, od alergijskih faktora, vanjskih uzročnika do prehlade. Prašina, dim, pelud, perje, ali i poneki mirisi i parfemi mogu biti uzročnici, tako da je vrlo važno prepoznati koji su točno kako bi ih se moglo svesti na minimum. Među faktorima se navode još i onečišćenje zraka u zatvorenom i vanjskom prostoru te profesionalna izloženost kemikalijama, dimu ili prašini.
Još se ne može sa sigurnošću reći koji su to točno faktori koji dovode do pojave astme, no prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, šanse su povećane za one osobe koje u obitelji već imaju nekoga tko ima astmu. Iako nasljeđe može imati ulogu u razvoju astme, ne znači nužno da će se to i dogoditi ako netko u obitelji već boluje od astme. Dodatni rizični faktor je postojanje atopijskog dermatitisa i alergijskog rinitisa u obitelji pa je i tu povećana šansa za obolijevanje. Astma se najčešće prvi put pojavi u djetinjstvu, a prema statistici, češće obolijevaju dječaci.
Također, prema navođenju Svjetske zdravstvene organizacije, na prevalenciju astme utječe i život u urbanim područjima zbog onečišćenja zraka, kao i neki događaji u najranijem djetinjstvu kao što su vrlo niska porođajna težina, beba rođena prije termina, boravak u zadimljenim prostorima, odnosno izloženost duhanskom dimu, a utjecati mogu i česte virusne respiratorne infekcije.
Inhalacijski alergeni
Važno je napomenuti kako nisu sve astme iste niti nastaju zbog istog faktora. Tako struka razlikuje alergijsku i nealergijsku astmu, profesionalnu te astmu uzrokovanu tjelesnom aktivnošću i astmu induciranu lijekovima.
Kod alergijske astme najvažnije je prepoznati koji su alergeni okidači, a potom je najbolje izbjegavati ih koliko god je to moguće. No postoje i inhalacijski alergeni koji mogu trajati u sezoni, a postoje i oni cjelogodišnji kao što su grinje, plijesan i životinjska dlaka ili perje. Kada govorimo o alergenima koji se pojavljuju sezonski, to znači da se mogu pojavljivati samo u određenim godišnjim dobima, ali i u određenom podneblju, a tu spadaju peludi.
Njihovo djelovanje može se umanjiti izbjegavanjem boravka na otvorenom, a tu puno pomaže znanje o peludnom kalendaru, kao i praćenje biometeoroloških prilika. Kod sezonskih alergena dobro je ne zadržavati se previše na otvorenom, posebno ako su oboljeli sigurni da u njihovoj blizini postoje biljke čija im pelud napose smeta. Ono što oboljeli mogu jest pojačati osobnu higijenu umivanjem i tuširanjem, a preporuke su i mijenjati odjeću pri svakom dolasku u dom nakon boravka vani.
Uz par sastojaka koje ima svaka kuhinja riješite se plijesni u kupaonici bez kemikalija
Kad je riječ o alergenima koji su prisutni cijele godine, oni se uglavnom nalaze u zatvorenim prostorima, kao npr. prašina, pa je vrlo važno održavati prostor u kojem se boravi čistim, a prevenirati se može izbacivanjem tepiha, zavjesa i nekorištenjem namještaja koji je prekriven tkaninama, a na tržištu postoje i hipoalergeni madraci i posteljina kako bi se kontakt s alergenima sveo na minimum. Tu su i usisavači s posebnim filtrima, a osobe s astmom trebale bi za kućne ljubimce odabrati one koji nemaju dlaku ni perje.
Lijek za alergijsku astmu zapravo ne postoji, odnosno ona se ne može izliječiti, ali se koriste terapije inhalacijskim lijekovima koji sadrže inhalacijski kortikosteroid, a uz njega može bit i bronhodilatator. Terapiju mijenja liječnik, ovisno o težini astme, ali nikada ni u kojim uvjetima pacijent ne bi sam smio prestati uzimati terapiju, unatoč tomu što se možda trenutno osjeća bolje.
Razvijanje tolerancije
Upravo je to jedna od najvećih pogrešaka koja može pogoršati zdravlje jer neki pacijenti na svoju ruku smanjuju ili prestanu uzimati propisanu terapiju, čime se postiže kontraefekt, odnosno kad se bolest ponovno pogorša, najčešće će je trebati liječiti još većom dozom od prije propisane.
U liječenju oboljelih od astme može pomoći imunoterapija ili hiposenzibilizacija kod koje se koriste male koncentracije alergena koje se s vremenom povećavaju kako bi organizam razvio toleranciju na određeni alergen. Takvi postupci mogu trajati i do pet godina, a ako je proces proveden uspješno, sljedeći kontakt s alergenom trebao bi biti osjetno blaži nego prije imunoterapije. Postupak je najuspješniji kod mlađih bolesnika, posebno ako imaju manji broj alergena. Za ovakvu vrstu liječenja odlučuje se najčešće kada nije moguće izbjegavanje alergena.
U kontroliranju astme iznimno je važno da se pacijenti pridržavaju redovnih kontrola koje mogu biti i po nekoliko puta godišnje, a služe kako bi se pratilo stanje bolesnika fizikalnim pregledima i testiranjima.
Riječ je o vrsti astme za koju je karakteristično da simptomi nastaju od okidača koji nisu alergijski, a tu spadaju vremenski uvjeti, fizički napor, stres, dim cigarete, život u urbanom, odnosno zagađenijem području. Za razliku od alergijske, nealergijska astma najčešće se pojavljuje u odrasloj dobi i češća je kod žena. Ova vrsta astme može imati teže simptome od alergijske astme, a samim time i manje koristi od propisane terapije. Kod nekih se bolesnika ne mogu pronaći okidači, dok su kod nekih oni poznati.
Opasni parfem
Osobe koje boluju od astme nikako ne bi trebale pušiti, a isto tako i osobe u njihovoj okolini, napose ukućani, trebali bi pripaziti da ne puše u zatvorenom prostoru jer dim cigarete može biti jedan od okidača kod astmatičara.
Kad je riječ o sredstvima za čišćenje, poznato je kako spadaju u okidače, a jedno od znanstvenih istraživanja provedeno 2013. u Velikoj Britaniji pokazalo je kako osobe koje rade s proizvodima za čišćenje imaju veći rizik za razvoj astme, a povećan rizik je i za frizere, poljoprivrednike te one koji rade s brašnom. Također, istraživanje kanadskih znanstvenika 2019. pokazalo je kako su proizvodi za čišćenje u kućanstvu povezani s razvojem astme kod djece. Znanstvenici iz Vancouvera pratili su 2000 novorođenčadi te došli do otkrića da djeca čiji roditelji koriste deterdžent za pranje posuđa, rublja i sredstva za čišćenje imaju čak 37 posto veću vjerojatnost da će oboljeti od astme, a zabrinjavajuće je kako čak i ekološki prihvatljivi proizvodi često sadržavaju štetne tvari.
Osim sredstava za čišćenje, razvoj astme mogu potaknuti i omiljeni parfemi. Naime, nisu sve deklaracije potpuno točne niti navode sve sastojke koji se kriju u zavodljivim bočicama. Parfemi, kolonjske vode, sprejevi za tijelo i slični preparati itekako mogu biti opasni po zdravlje. Istraživanje Kampanje za sigurnu kozmetiku u suradnji s američkom Radnom skupinom za okoliš (EWG) kod 17 odabranih parfema pronašlo je čak 38 kemikalija koje nisu bile navedene, a njih deset je bilo povezano s alergijskim reakcijama i astmom. Ovom popisu valja pribrojiti i osvježivače zraka koji se koriste u kućanstvima, jednako kao i mirisne svijeće i štapiće.
Gel protiv mamurluka učinkovito uklanja alkohol iz tijela: Ima zlatne nanočestice
Aspirinska astma
Naime, osvježivači zraka, kao i u deterdženti, ali i šamponi sadrže alergijske i toksične tvari koje uništavaju bjelančevine, a u konačnici se odražavaju i na dišne putove te izazivaju alergije, bronhitise i astmu. Posebno su osjetljiva skupina mala djeca pa bi trebalo biti na oprezu s korištenjem takvih proizvoda. Astmu, između ostalog, može izazvati i višemjesečna ili višegodišnja izloženost različitim alergenima koji su prisutni na radnome mjestu.
Iako radnik godinama može biti izložen prašini, parama, dimu, kemikalijama i sličnom, organizam u nekom trenutku može pokrenuti imunosni odgovor i tako razviti astmu. Simptomi su najčešće prisutni kao zviždanje u plućima, dispneja, kašalj, a može doći i do alergijskih simptoma gornjih respiratornih putova.
Dođe li do ovakve pojave kod radnika koji su bili izloženi nekim senzibilizacijama na alergene, potrebno ih je identificirati, a osim terapije, osoba treba napustiti takvo radno mjesto zbog opasnosti od pogoršanja zdravstvenog stanja.
Osim izloženosti alergenima na radnome mjestu, astma može biti pokrenuta i provokativnim faktorima u lijekovima i dodacima hrani pa se naziva aspirinska astma ili astma izazvana dodacima u hrani. Jedan od okidača su konzervansi, aditivi u hrani te pojedini lijekovi, odnosno aspirin ili neki od nesteroidnih antireumatika. Prvi simptomi mogu se pojaviti već nakon nekoliko minuta od uzimanja lijeka i do pojave ove vrste astme obično dolazi u kasnijoj životnoj dobi.
Mnogi rade veliku pogrešku kada pripremaju čaj: ‘Oslobađate kiseline i mijenjate okus napitka’
Otežani život
Iako se astma ne može izliječiti, s njom je moguće živjeti, a za to je potrebno provoditi propisane terapije i držati se preporuka liječnika te se redovito kontrolirati. S vremenom oboljeli mogu prepoznati rane znakove koji im signaliziraju napadaj astme, odnosno da dolazi do pogoršanja.
Neki od ranih znakova upozorenja mogu biti jak kašalj koji se posebice javlja noću, disanje postaje otežano, javlja se osjećaj umora pri fizičkoj aktivnosti, može doći do pada raspoloženja i pojave uznemirenosti, a oboljeli može osjećati kao da ima simptome prehlade. Napadaj astme može uslijediti vrlo brzo i treba što prije reagirati kako bi se on što je moguće više ublažio. Epizode napadaja mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko dana. Dođe li do brzog pogoršanja, oboljeli bez čekanja trebaju zatražiti liječničku pomoć.
Danas je oboljelima dostupna edukacija o astmi poznata i pod nazivom “škola astme” putem koje se educiraju djeca i roditelji kako bi se informirali o bolesti te naučili kako pravilno koristiti terapiju. Uz to, uči ih se o važnosti prepoznavanja ozbiljnih stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, ali i kako nastaviti živjeti s astmom.
Većina ne obraća pozornost na ove simptome: Na glavi možete primijetiti znak oštećenja jetre
Loša kombinacija?
Iako se sportske aktivnosti preporučuju gotovo svima, kod astmatičara to može biti drugačije. Naime, većina bolesnika izbjegava se baviti sportom kako im se ne bi pogoršalo zdravstveno stanje, ali postoji još jedna skupina ljudi koja ima astmu izazvanu fizičkim naporom.
Normalno je da se prilikom bavljenja nekom sportskom aktivnošću osoba umori, no problem nastaje kada se ni nakon odmora stanje ne poboljša, a tada se može govoriti o bronhokonstrikciji uzrokovanoj vježbanjem.
Pri fizičkom naporu dolazi do suženja bronha, a u ovom slučaju je riječ o stezanju dišnih putova, posebno u kombinaciji s hladnim zrakom.
Dvije obične namirnice pomažu omiljenom cvijeću: Evo što trebate za prekrasne orhideje
Simptomi su otežano disanje, kašalj, kratkoća daha, osjećaj stezanja i pojava zviždanja u prsima. Ne moraju biti prisutni svi nabrojeni simptomi odjednom. Dođe li do pojave nekih simptoma, očito je kako je riječ o astmi koja nije dobro kontrolirana te bi trebalo zatražiti liječničku pomoć radi daljnje obrade.
Dobre su vijesti za sve ljubitelje tjelesnih aktivnosti da se ipak ne moraju potpuno odreći sporta, ali trebaju se držati preporuka liječnika kada i kako te koje vrste vježbi mogu izvoditi.
Ipak, astmatičari bi trebali izbjegavati sportove koji se izvode na suhom ili hladnom zraku, trčanje na duge staze, skijanje i plivanje, odnosno sve one sportove kojima intenzivna tjelovježba traje dulje od osam minuta.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
