Građani Karlovca su očajni zbog najezde žutih mrava. Žale se kako ih ima posvuda i prodiru u svaki kutak njihovih stanova pa dugoročno ne pomaže ni dezinsekcija, donosi Dnevnik Nove TV. U Hrvatskoj postoji 30 do 40 vrsta mrava, a dobar dio njih nastanio se u gradu na četiri rijeke. No, u zadnje vrijeme Karlovčani su na mukama zbog opsade žutih mrava. “Borim se rukama i nogama. Imala sam ih u sobi, sudoperu, oko viseće i pipe u kupaoni i u kuhinji. U krevetu sam ih imala najviše”, kazala je za Novu TV Marija iz naselja Novi Centar u Karlovcu.
Problemi s invazijom pojavili su se prije tri godine. Iako je služba za deratizaciju odradila svoj dio posla, mravi se i dalje vraćaju. “Nema gdje ih nema, hoćete između parketa, lajsni, okvira od vrata, prozora, iz roleta gore, terasa je puna. Kad se pošprica, nije da oni nestanu pa dođu za godinu dvije, nego ovih kao sve više i više ima. To je prestrašno”, ispričala je Katarina Barić iz Novog Centra.
Mravi su se raširili diljem Karlovca, a stanari kažu da ih je nemoguće izbjeći. “Ima ih dosta jer ih kod snahe i sina vidim u špajzi koliko god hoćete. To je problem koji dugo traje. To bi trebalo riješiti, ali cijeli taj dio od prizemlja pa do kata”, kazala je Jelica iz karlovačkog naselja Grabrik.
Faraonski mravi
Stručnjaci pojašnjavaju kako su ovi mravi specifični po tome što imaju puno malih međusobnih kolonija. “Ta vrsta faraonskih mrava najčešće dolazi u ljudske nastambe kroz građevinski materijal ili se tako nekako naseljava. Oni su porijeklom iz tropskih predjela i zapravo ne mogu preživjeti zimu kod nas. Tako da je to vrsta vezana isključivo uz kuće i dosta ih se teško riješiti”, kaže Ana Ješovnik, kustosica zoologijske zbirke Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Klimatske promjene donijele su svoje pa nespecifične ugrize bilježe i liječnici, piše Nova TV. Građani se žale na peckanje i bolnost.
Na prozoru pronašla čudna jaja, a onda doznala čija su: ‘Bolje da si živjela u neznanju’
“Osim same lokalne reakcije koja može biti u obliku edema ili crvenila i slično, kao svaki drugi osip, može doći i do mjehura. Važno je naglasiti da taj mjehur koji izgleda kao opeklina ne smijemo razbijati nego trebamo pričekati da spontano prođe. Morat ćemo se na neki način usuglasiti s biolozima i epidemiolozima ukoliko izbiju veće epidemije”, kaže doc.dr.sc. Ivana Prkačin, specijalist deromatogije i venerologije. Dok se to ne dogodi, građani će u borbu protiv sitnih kukaca morati sami.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
