Milijuni ljudi diljem svijeta ne mogu zamisliti jutro, a i druge dijelove doba dana bez crnog napitka – kave u svim mogućim oblicima i okusima. Jedni od poznatijih kavopija u svijetu su i Hrvati. Mnogi se ipak pitaju kada konzumacija kave postaje štetna i mogu li i napadi panike biti potaknuti kavom?
Njemački Focus.de piše kako se na ovo pitanje ne može odgovoriti ni s da niti s ne. Neki se ljudi nakon konzumacije kofeina osjećaju potpuno nemirno i više se žale na tjeskobu. Meta-analiza je pokazala da ispijanje pet šalica kave dnevno značajno povećava vjerojatnost napadaja panike kod osoba s anksioznim poremećajima. Kako konzumacija kave utječe na tijelo?
Kavopije će obradovati i da kava nikad nije jedini okidač loših emocija. Prije svega, kava ima pozitivan učinak na živčani sustav: povećava koncentraciju i može potaknuti oslobađanje hormona sreće. Ako primijetite da konzumacija kofeina nije dobra za vas, prvo biste trebali preispitati vlastiti stil života.
Pijte, ali počujte:
Ako se pak pije više od više od pet šalica dnevno, konzumaciju treba smanjiti. Trebali biste saznati što vas trenutno plaši i kako se problem može riješiti na najbolji mogući način.
Evo na što kava sve može utjecati:
Kofein: Kofein koji se nalazi u kavi je stimulans koji stimulira središnji živčani sustav. Povećava budnost, ubrzava otkucaje srca i stoga može dovesti do osjećaja nemira.
Individualna osjetljivost: Osjetljivost na kofein razlikuje se od osobe do osobe. Neki ljudi jače reagiraju na kofein i mogu osjetiti nemir čak i uz male količine.
Vrijeme konzumiranja: Kofein je najučinkovitiji kada se konzumira na prazan želudac ili neposredno prije spavanja. To može povećati unutarnji nemir.
Količina konzumiranja: Pretjerana konzumacija kave može dovesti do predoziranja kofeinom, što se manifestira u obliku nervoze, drhtavice i nesanice.
Srbi pronašli savršeno mjesto za ljetovanje u Hrvatskoj: ‘Ovdje je kava samo 1,50 euro’
Fali vitamina
Nedostatak vitamina B: Posebno su vitamini B6, B9 i B12 važni za funkciju živčanog sustava i regulaciju raspoloženja. Nedostatak može dovesti do povećane razdražljivosti i tjeskobe.
Nedostatak magnezija: Magnezij pomaže u opuštanju mišića i živaca. Nedostatak može dovesti do povećane napetosti i nemira.
Nedostatak omega-3 masnih kiselina: Ove masne kiseline važne su za rad mozga i mogu imati protuupalne učinke. Nedostatak može pridonijeti promjenama raspoloženja i povećanoj tjeskobi, prenosi Fenix magazin.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
