‘Ovo je najbolji lijek za povišenu masnoću u krvi’: Internist dao savjet kako pomoći sebi i djeci

Koliko ste se puta iznenadili kada ste vadili krv pa vas je liječnik upozorio da morate pripaziti na prehranu jer imate povišen kolesterol? Tada biste se neko vrijeme “držali reda”, izbacili pojedine namirnice koje podižu masnoću u krvi i nakon toga bi analiza krvi bila u redu. No biste li zaista promijenili životne navike i nastavili tako i dalje? Neki bi, mnogi i ne bi. No kada bi došlo do trenutka kada se kolesterol ne bi spuštao, palio bi se “crveni alarm”.

Što je zapravo kolesterol? On spada u masnoće koje nazivamo lipoproteinima te je potreban za normalno funkcioniranje organizma, odnosno sintezu hormona, vitamina, membrana…

“Rodimo se i najnormalnije ‘razvijamo’ uz vrijednosti kolesterola oko 1mmol/L. No problem je što ga često, zbog modernog načina života odnosno tjelesne neaktivnosti, nezdrave prehrane, pušenja, debljine i stresa imamo u suvišku u krvotoku te se tako lako ugrađuje u stijenke krvnih žila. Taj proces naziva se ateroskleroza i osnova je nastanka srčanog i/ili moždanog udara”, kaže endokrinolog i internist, prof. dr. sc. Ivan Pećin.

Panika na TikToku zbog ‘sindroma pržene riže’: Mladi student preminuo od trovanja hranom

Govoreći o razini kolesterola, istaknuo je kako je najčešće povišen zbog čimbenika rizika na koje možemo utjecati. No postoji i nasljedno povišen kolesterol. Tu je riječ o bolesti poremećenog metabolizma kolesterola, gdje se od najranije životne dobi prate vrijednosti kolesterola koje mogu biti i nekoliko puta više od granice normale, pa čak i pet puta. Takvi bolesnici dosad su bili najčešće neprepoznati i umirali bi od srčanog udara između 10. i 20. godine.

Rane komplikacije

“Blaži oblici bolesti, a riječ je o bolesti koju nazivamo porodična hiperkolesterolemija, također nose breme preuranjenih komplikacija srca i krvnih žila uz pojavu srčanih udara u ranim 40-im godinama života. Te bolesnike nužno je prepoznati na vrijeme. Stoga veseli uvođenje nacionalnog probira, tj. određivanja kolesterola djeci koja kreću u prvi razred osnovne škole”, rekao je dr. Pećin.

Hiperkolesterolemija je naziv za povišeni kolesterol (hiper = povišeno). Ta bolest može biti stečena zbog “nezdravih” životnih navika, a u manjem broju slučajeva, ali opet značajnom, nasljedna dislipidemija dolazi s mnogo višim vrijednostima kolesterola. U nasljednoj hiperkolesterolemiji riječ je o poremećaju na razini receptora koji čiste “loš” LDL-kolesterol koji se teže metabolizira u jetrima, ostaje u krvi te uzrokuje preuranjenu aterosklerozu.

Osim nezdravog načina života, što još dovodi do povećanja kolesterola?

Doktor Pećin odgovara kako je nezdrav način života, koji uključuje tjelesnu neaktivnost, nezdravu prehranu, pušenje, višak kilograma i stres, najčešći uzrok povišenog kolesterola. Poražavajuća je činjenica da smo po debljini druga nacija u EU-u.

Čujete glasove kada nema nikoga? Ne brinite se, niste ludi, to se događa i zdravim ljudima

“Stoga se ne trebamo čuditi što gotovo svaki drugi stanovnik u Hrvatskoj ima potencijalno vrijednosti kolesterola koje su više od graničnih. Povišena vrijednost kolesterola može biti posljedica i nekontrolirane šećerne bolesti, alkoholizma, bolesti jetara, uzimanja nekih lijekova, kao posljedica nekih bolesti, npr. bolesti štitnjače”, rekao je doktor Pećin.

Zanimalo nas je i može li neprekidan stres negativno utjecati na kolesterol?

Odgovorio je kako često kao liječnici koji se bave šećernom bolesti, arterijskom hipertenzijom (povišenim krvnim tlakom), čuju rečenicu “sve mi je to od stresa”. Objašnjava da stres sa sobom nosi određene obrasce ponašanja te hormonske promjene.

Hormon stresa kortizol može pozitivno metabolički djelovati u smislu da povećava lipolizu i oslobađanje masti u krvotok, kao i krvni tlak i šećer u krvi. Neke osobe reagiraju na stresne događaje tako da se manje kreću, konzumiraju više hrane koja ima više kalorija i nezdravih masti, što za posljedicu opet ima debljinu i metabolički poremećaj.

Veća smrtnost

Povišeni kolesterol dovodi i do nekih bolesti.

“Ateroskleroza i masna jetra osnovne su dvije bolesti koje nose potencijalno velik pobol i smrtnost. Kao posljedica ateroskleroze isprva dolazi do suženja pa potom i naglog začepljenja krvnih žila. Ako su to žile koje opskrbljuju krvlju srce, onda se radi o srčanom udaru. Ako opskrbljuju mozak, onda će se raditi o moždanom udaru. Masna jetra pokreću niz metaboličkih poremećaja koji kao rezultat u jetrima mogu imati stvaranje veziva, tj. razvoj ciroze jetara. S obzirom na sve veći broj prekomjerno teških i debelih osoba, postoji mogućnost da u budućnosti vodeći uzrok ciroze jetara neće biti alkohol nego debljina”, naglasio je doktor Pećin.

Kako ne bi došlo do povećanog kolesterola, treba poduzeti određene mjere prevencije. Stoga dr. Pećin ističe da, ako je riječ o “stečenom povišenom kolesterolu” koji se javlja zbog neke druge bolesti poput bolesti štitnjače ili uzimanja nekih lijekova ili zbog debljine, osnova je liječenje, tj. korekcija primarnog stanja koje onda posljedično uzrokuje hiperkolesterolemiju.

Bundeva nije samo dekoracija za Halloween, već i riznica nutrijenata: Evo kako se ispravno kuha juha

U tom slučaju treba potencirati dijetom fizičku aktivnost, liječiti bolest štitnjače ili iz terapije isključiti lijekove, ako je moguće, koji potencijalno dižu vrijednosti kolesterola.

“Nasljedno povišen kolesterol ne možemo prevenirati, njega dobijemo u nasljeđe i samo ranom detekcijom možemo ga preduhitriti da ne učini nepovratne promjene na krvnim žilama i ciljnim organima srcu, mozgu, crijevima i udovima. Tu se pokazuje iznimna vrijednost Nacionalnog programa za detekciju dislipidemija odnosno određivanja kolesterola prilikom upisa djece u prvi razred osnovne škole”, rekao je doktor.

Tjelesna aktivnost

Ako neka osoba već ima povišen kolesterol, kako ga može sniziti? Može li se on potpuno sniziti ili ipak ostaje na nekoj višoj razini?

“Osnova je dijetni obrazac koji je nabolje opisati kao ‘mediteranski način prehrane’. To uključuje konzumaciju ribe, piletine, puretine, krtog crvenog mesa i izbjegavanje masnog, konzumaciju povrća, maslinova ulja, fizičku aktivnost od minimalno 30 minuta dnevno, u što može biti uključena šetnja bržim koracima kako bismo podigli puls i oznojili se. No najčešće je potrebno kombinirati dijetu s lijekovima koji su učinkoviti i sigurni. Lijekovi za smanjenje kolesterola zovu se još i hipolipemici”, naglasio je.

Pritom je napomenuo kako svakako treba promijeniti životne navike jer je to osnovni pristup liječenju povišenog kolesterola uz redovno uzimanje terapije.

Ukratko, treba ukloniti čimbenike rizika na koje možemo sami utjecati (debljina, nezdrava prehrana), povećati tjelesnu aktivnosti, smanjiti stres i stresore iz okoline, ako osoba puši, onda prestati pušiti, regulirati tlak i šećer u krvi ako osoba ima povišen tlak ili šećernu bolest itd.)

Nezdrava pojava kod djece brine sve više Hrvata: ‘Ne želim ići linijom manjeg otpora’

Hiperkolesterolemija se liječi dijetom i redovnom tjelesnom aktivnošću. Nedavno je dokazano kako već 4000 koraka dnevno čini dobrobit, no složit ćemo se – što više, to bolje!

“Osnova liječenja povišenog kolesterola, uz dijetnu prehranu, su hipolipemici – lijekovi koji snižavaju razinu kolesterola. Već gotovo tri desetljeća na raspolaganju imamo učinkovite i sigurne lijekove koje nazivamo statinima. Liječnik obiteljske medicine u skladu s drugim potencijalnim bolestima odredit će dozu lijeka i ciljne vrijednosti koje moramo postići. Ako je potrebno, uz statine može primijeniti i lijek koji smanjuje apsorpciju kolesterola iz crijeva (ezetimib), ali razvijeni su i noviji lijekovi za liječenje povišenog kolesterola koji se danas primjenjuju u obliku injekcija jedanput mjesečno, a neke formulacije i samo dva puta godišnje. Prema današnjim rezultatima istraživanja i iskustvima, svi modaliteti liječenja su učinkoviti i sigurni”, kaže prof. dr. Pećin.

Glavne poruke

Stoga, uz redovnu kontrolu liječnika ne biste trebali imati zadršku uzimati ove sigurne i učinkovite lijekove, a sve s ciljem sniženja kolesterola i redukcije rizika koji nosi povišen kolesterol.

Doktor odašilje dvije glavne poruke. Prvo odrediti kolesterol, ako to dosad niste, ako imate srodnika koji je rano, odnosno prije 60. godine života umro ili ima srčane probleme (angina pectoris, premosnica) ili ima povišen kolesterol. Isto vrijedi i za rani moždani udar ili tešku perifernu arterijsku bolest.

Drugo, ako vam je propisan hipolipemik (statin), uzimajte ga u skladu s preporukom liječnika jer jedino tako možete biti sigurni da vaš kolesterol ne radi štetu vašem srcu, mozgu i krvnim žilama.

Vojvođanku ugrizao komarac i sada živi kao biljka: Liječnici sablažnjeni, ovo još nisu vidjeli

“Budite aktivni, krećite se i živite što zdravijim načinom života”, zaključio je dr. Pećin.

Prvi hrvatski RUN4FH održan je u rujnu u zagrebačkom Parku Maksimir. Na startu se okupilo oko 200 sudionika kako bi se trčanjem i aktivnim bodrenjem borili protiv porodične hiperkolesterolemije, ozbiljne nasljedne bolesti koju ima više od 15 tisuća osoba u Hrvatskoj. Humanitarnoj manifestaciji nazočili su i organizatori, prof. dr. sc. Ivan Pećin i akademik Željko Reiner u ime Hrvatskog društva za aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora i Zavoda za bolesti metabolizma KBC-a Zagreb, te Berislav Sokač i Sven Veronek u ime RunCroatia.

Ova bolest je tihi ubojica

“Studentica sam, mlada sam djevojka s porodičnom hiperkolesterolemijom. Otkrila sam da imam tu bolest prije nekoliko mjeseci, nakon što su mami otkrili istu stvar. Liječnik je preporučio da brat i ja izvadimo krv i nakon što smo ustanovili da su nam vrijednosti kolesterola bile povišene, išli smo na daljnje pretrage.

Ova bolest je tihi ubojica, nemate nikakvih simptoma, ali posljedice mogu biti velike. Na preporuku doktora uvela sam neke promjene u svoj život. Nisu bile jako velike, ali pokušavam više paziti što jedem i sigurno se više rekreiram nego inače uz, naravno, uzimanje propisane terapije.

Mogla bih reći da mi je kvaliteta života sada sigurno bolja nego prije, a i bolest je pod kontrolom. Mislim da sam imala sreće što sam je otkrila rano jer sam mogla uvesti neke promjene u svoj život. Iako mi se ponekad činilo teško uza sve obaveze, shvatila sam koliko je važno kontinuirano uzimati terapiju, pravilno se hraniti te barem tri sata tjedno odvojiti za svoje zdravlje i vježbati. I najmanja promjena može utjecati na ishod ove bolesti.”