Jedan od gorućih globalnih problema posebno se manifestira u danima nakon božićnih i novogodišnjih blagdana. U to vrijeme većina kućanstava pripremi i previše hrane, pa dio završi u smeću. Prema podacima, u Europskoj uniji na godišnjoj razini baci se oko 60 milijuna tone hrane. U Hrvatskoj se godišnje po stanovniku baci 71 kilogram hrane, dok je europski prosjek 131 kg.
Branka Ilakovac iz Centra za prevenciju otpada od hrane istaknula je u razgovoru za HRT da je razlika posebno velika u kategoriji kućanstava gdje Hrvatska bilježi 76% bacanja hrane, dok je europski prosjek 54%. A loša raspodjela hrane dovodi do umiranja devet milijuna ljudi godišnje.
“Ono što je kod nas još karakteristično je slabija kupovna moć u odnosu na bogatije zemlje. Primjerice jedna Belgija baca 250 kg po osobi. Dakle tu je isto jedan faktor koji treba uzeti u obzir. Nismo mi toliko dobri i ekološki osviješteni koliko na žalost nemamo kupovnu moć, jako kao neke druge bolje ekonomije u Europskoj uniji”, kazala je Ilakovac i napomenula kako starije osobe bolje postupanje s hranom što zbog više vremena, rutine u nabavkama, isprobanih recepta, ali ograničene financijske mogućnosti.
Zanimljiv fenomen
Obitelji s malom djecom i mlađe osobe pak najveći su bacatelji hrane. “Dakle, ako imate dijete, jako je teško planirati točno koliko će hrane biti pojedeno, konzumirano u kućanstvu. S druge strane, to su i posebni neki dječji proizvodi, dječja hrana koje odrasli neće za njima pojesti ako dijete ju ne konzumira”, rekla Ilakovac te se osvrnula na jedan od zanimljivih fenomena koji doprinosi bacanju hrane, Riječ je o tzv. sindromu dobre domaćice, koji govori da ljudi nastojeći ugostiti svoje goste, pripreme prevelike količine hrane koja zatim završi u smeću.
“Imamo jedan vrlo zanimljiv fenomen, sociolozi su to nazvali sindrom dobre domaćice, može biti i u muškom rodu dobrog domaćina. To su osobe koje iz jedne lijepe potrebe i želje da ugode svojim gostima i svojim ukućanima, jednostavno pripreme prevelike količine hrane ili preveliki izbor i onda posljedično, nažalost, dio te hrane biva bačen”, rekla je Ilakovac. A ako razmišljate o smanjenju količine bačene hrane u kućanstvu i nekoliko savjeta kako to postići.
Korisni savjeti
Planiranje obroka: Napravite tjedni plan obroka prije odlaska u kupovinu namirnica. Na taj način možete kupiti samo ono što vam je potrebno i izbjeći kupovinu viška hrane koja bi mogla završiti kao otpad.
Pravilno skladištenje hrane: Čuvajte namirnice na odgovarajući način kako biste produžili njihov vijek trajanja. Koristite hermetički zatvorene posude ili vrećice za skladištenje kako biste spriječili propadanje hrane zbog vlage ili zraka.
Pravilna upotreba zamrzivača: Zamrzavanje hrane može produžiti njezin vijek trajanja. Ako imate viška namirnica koje se brzo kvare, zamrznite ih prije nego što postanu neupotrebljive.
Stručnjakinja otkrila koju namirnicu nikada ne jede: Svi ju obožavaju, a opasna je za srce
Praćenje rokova trajanja: Redovito pregledavajte namirnice u hladnjaku i ostalim skladištima kako biste iskoristili namirnice prije isteka njihovog roka trajanja.
Prilagodba porcija: Pripazite na veličinu porcija prilikom pripreme obroka. Ponekad možemo pretjerati s količinama hrane, pa je bolje pripremiti manje porcije i dodati još ako je potrebno.
Kreativno korištenje preostale hrane: Uključite kreativnost u kuhinju i iskoristite preostale sastojke kako biste stvorili nove obroke. Na primjer, preostala riža može postati rižoto, a preostalo voće može se koristiti za pripremu smoothieja ili voćne salate.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
