Jesenske grinje male nametnici koji svrbež i iritaciju kože kod ljudi i životinja. Ove grinje aktivne su od travnja do kraja listopada, a mogu se naći u visokoj travi, livadama, šumama, ali i u vrtovima. Njihovi larvalni stadiji su oni koji parazitiraju, pričvršćujući se na kožu domaćina i hraneći se limfom i tkivnim tekućinama. Napadi jesenskih grinja mogu uzrokovati intenzivno svrbežne crvene mrlje, koje su često nepravilnog oblika i grupirane na dijelovima tijela izloženima niskoj vegetaciji, poput gležnjeva, struka i prepona.
A upravo ovi nametnici izazivaju probleme na jugu Istre od kuda je sve više prijava pacijenata s kožnim reakcijama. “Ugrizi su se vidjeli kao da ima prištić, kao kad osa bocne, pa ostane. Toga više nema, sve se nekako spojilo u jedno, ali sam se uplašila jer su krenule nove. Pojavile su se i ne prestaje svrbjeti”, rekla je RTL-u Cvetana Tadić iz Beograda.
“Malo je manje pacijenata ovaj tjedan, ali prošli tjedan je bilo enormno puno. Izgleda ovako malo neugodno, jako puno crvenih pjega po cijelom tijelu. To jako, jako svrbi i pacijenti misle da je to nešto infektivno, ali nije. Grinje inače imaju četiri para nogu, međutim, njena ličinka ima tri para nogu i po tome se prepozna”, rekao je liječnik obiteljske medicine Ivan Slipčević.
Burno reagiraju lokalno
Nediljko Landeka iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije dodao je kako se grinje ugnijezde na mjestima gdje je koža tanka te zbog toga ljudi koji su osjetljivi mogu imati burne reakcije. “Tamo ona započinje proces hranjenja tako da povrati svoje probavne sokove i mi više ili manje alergijski reagiramo na te strane proteine iz tih njenih probavnih sokova”, rekao je Landeka.
Male napasti okupirale Hrvatsku, izdano upozorenje za Pulu i okolicu: Evo kako se zaštititi
“Grinje ne prenose nikakve zarazne bolesti, no kod osjetljivijih ljudi dođe do izraženije alergijske reakcije. Oni burno reagiraju samo lokalno i ne može nas životno ugroziti”, ističe dermatologinja Bernarda Mišanović Marković.
“Treba se otuširati nakon dolaska iz prirode i to ne pretoplom vodom. Bitno je odjeću oprati na višim temperaturama, minimalno 60 stupnjeva. Za tuširanje koristiti neke sindete, neutralna sredstva za kupanje i namazati neutralnu kremicu”, poručila je.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
