Poznati Hrvati ukazali na problem o kojem se malo govori: ‘Ljudi često toga nisu svjesni’

I muškarci imaju svoj mjesec. “Movember” obilježava studeni, a predstavlja pokret koji je veoma brzo prerastao u veliku globalnu akciju. Cilj projekta je animirati muškarce da za vrijeme studenoga puste brkove, budu muškarci u pravom smislu te riječi i preuzmu potpunu odgovornost za svoje zdravlje i svoju budućnost. Možda djeluje zabavno, ali cilj ovog projekta je jako važan.

Činom puštanja brkova, koji možemo usporediti s nošenjem ružičastih vrpci u borbi protiv raka dojke kod žena, muškarci žele upozoriti na razne vrste raka koje ih napadaju te posebno na opasnost od raka prostate. Tako se posebice u studenome, tzv. “movembru” nastoji podići svijest o važnosti zdravlja muškaraca i raznim zdravstvenim problemima.

Ukazuje se na važnost preventivnih pregleda, ali i ohrabruju oni malo manje hrabri muškarci da konačno počnu razgovarati o toj važnoj temi. Prema statističkim podacima Globocana (interaktivne platforme koja iznosi globalne statistike pojavnosti karcinoma) iz 2020., rak prostate je među vodećim malignim oboljenjima kod muškaraca. Te je godine otkriveno više od 1,4 milijuna novih slučajeva raka prostate u svijetu, a od te je bolesti preminulo 375.504 muškaraca. Rak prostate je na drugome mjestu po incidenciji i peti je uzrok smrti muškaraca u svijetu.

Simptomi raka prostate

Ta vrsta karcinoma raste s dobi te se najčešće dijagnosticira kod muškaraca starijih od 50 godina. Češća je kod muškaraca koji imaju povijest raka prostate u obitelji, kod onih koji su imali češće spolne infekcije i kronični prostatitis. U genezi mnogih oboljenja, pa i raka prostate, značajan je faktor stil života. Na opće zdravstveno stanje negativno utječe nezdrava hrana, alkohol, pušenje i nedostatak aktivnosti. Iako rak prostate u početnoj fazi nema mnogo simptoma, s godinama se počinju javljati simptomi vezani uz mokrenje.

Najčešće se javlja povećanje prostate te otežano uspostavljanje mokrenja, učestalo mokrenje, posebice noću, osjećaj da se mokraćni mjehur nije ispraznio do kraja, isprekidan mlaz prilikom mokrenja te erektilna disfunkcija. Za bolju kvalitetu života treba ublažiti ili otkloniti te simptome i eliminirati sumnju na neko oboljenje, npr. rak prostate. No, ako se jave i drugi simptomi, tada zaista može doći do ozbiljnog oboljenja prostate koje može biti maligno.

To su krv u mokraći i sjemenoj tekućini, neprekidna bol u zdjelici i leđima te neobjašnjiv gubitak tjelesne težine. Preporuka liječnika je da se urološki pregled obavlja nakon 45. godine i ponavlja svake tri godine. Treba pregledati urin i krv radi otkrivanja upalnih procesa i odrediti PSA (prostata specifični antigen) te obaviti digitorektalni pregled. Vrijednosti PSA su povećane kod upalnih promjena prostate, ali i kod raka prostate. Ako se rak prostate otkrije dovoljno rano, prije pojava metastaza, tada je gotovo potpuno izlječiv.

Prevencija bolesti

Kako bi se preveniralo da ne dođe do bolesti prostate, od početka 2024. provodit će se poseban program za rano otkrivanje raka prostate. Program će obuhvatiti 10.000 muškaraca od 55 do 69 godina, objavilo je Ministarstvo zdravstva. Ispitanicima će se određivati vrijednost PSA iz krvi, a to će provoditi obiteljski liječnici u svojim ordinacijama. U slučaju povišene vrijednosti PSA, provest će se još jedno kontrolno mjerenje.

Nakon toga slijede pregledi urologa u KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice. Ovisno o pregledu i nalazima, pacijenti će se uputiti na biopsiju prostate i kasniji ponovni pregled. U slučaju postavljanja dijagnoze – raka prostate, odluka o daljnjem liječenju donosit će se individualno za svakog pojedinog bolesnika u sklopu multidisciplinarnog tima u bolnicama. Tim nacionalnim programom ranog otkrivanja raka prostate nastoji se smanjiti smrtnost uzrokovana rakom prostate te poboljšati ishod liječenja i kvaliteta života muškaraca.

Oralna higijena

S obzirom na to da se u “movembru” radi na osvještavanju prevencije muškog zdravlja koje uključuje i mentalno zdravlje, ali i ono o čemu se se malo govori, a jako je važno – oralnu higijenu, veliku pozornost treba obratiti na zdravlje zubi. Hana Kralj, specijalistkinja parodontologije iz Dentalne poliklinike K2, rekla je kako je pravilna oralna higijena važna za svakoga, ali nažalost muškarci su oni koji su u ovom slučaju slabija skupina.

“Muškarci se osjetno lošije brinu za zube, svaki drugi ih ne pere redovito, već od djetinjstva. Nažalost, to vole kombinirati s pušenjem i generalno slabijom brigom za zdravlje i kvalitetu života, što dovodi do češćih kroničnih bolesti, koje se onda pogoršavaju zbog lošeg stanja sa zubima i na kraju dolazimo i do rane smrti”, istaknula je.

Ustvrdila je kako su nam porazni statistički podaci o tome koliko ljudi pere zube. Isto tako, rekla je kako nemamo naviku pranja zubi dva puta dnevno. Pritom je istaknula da čak ni njezini redovni pacijenti, ljudi koji su predani pranju zubi, iskreno kažu da ih ponekad nisu u danu oprali.  “Statistički, muškarci više obolijevaju od parodontitisa”, naglasila je.

Prevelik pritisak

“U dvadesetim godinama prvi put posjetiti parodontologa, snimiti ortopansku snimku svakih par godina i prati zube predano i koncentrirano. Važno je uložiti trud. Gledati se u ogledalo prilikom pranja zuba, poznavati svoje zube, prepoznati upalu zubnog mesa i krvarenje. Najvažniji savjet je – uvesti interdentalnu četkicu u dnevnu rutinu, to čini ogromnu razliku u zdravlju”, rekla je.
Interdentalna četkica koristi se za čišćenje prostora između dva zuba, tamo gdje četkica ne može doći.

Kako je istaknula stomatologinja, čačkalice odlaze u povijest jer nisu ni higijenski ni estetski primjerene za čišćenje zubi. Dodala je da, kako manje peru zube, muškarci koriste manje paste za zube, a time imaju smanjen unos fluorida i dobivaju više karijesa. U “movembru” posebna se važnost daje i zaštiti zubi pa je zanimljivo čuti na koji način oni to mogu učiniti. “Muškarci kao snažniji spol često čvršće žvaču i jače stišću zube.

Kada uključimo i visoki stres, pokreće se bruksizam te zubi pate od previše trošenja. Dodajte na to karijese i upalu zubnog mesa i imamo recept za prerano gubljenje zubi.  Muškarci često dugi niz godina nisu svjesni kako si uništavaju zube jer im ne posvećuju dovoljno pažnje. Primjerice, tijekom sportskih aktivnosti bilo bi dobro nositi zaštitnu udlagu koja smanjuje stiskanje zubi i prevelik pritisak.

Kiselinske erozije zubi

Moderna prehrana uzrokuje kiselinske erozije zubi i eto destruktivne kombinacije: uz konzumiranje gaziranog pića za vrijeme nekog treninga caklina će se doslovno otopiti i popucati. Žene će nekako ranije osvijestiti da to nije dobro za njihove zube, a muškarci neće, to je jednostavno tako. Uz to, muškarci doživljavaju dvostruko više dentalnih trauma u životu od žena”, istaknula je.

Hana Kralj objašnjava kako su bakterije u ustima sastavni dio nas. One moraju živjeti na našim zubima, ali važno je da kontroliramo njihov sastav i brojnost. To je pravilno pranje zuba. Ako to izostane, bakterije se gomilaju u patogeni plak, izazivaju upalu i kroz to upaljeno tkivo ulaze u naš krvotok. Tada im je cijelo naše tijelo na raspolaganju.

“Nebrojena su istraživanja skupljena u modernu granu stomatologije koja se zove parodontna medicina. Bavi se otkrivanjem bolesti i komplikacija na koje utječu bakterije iz usta. Primjerice, ista bakterija koja je jedan od glavnih uzročnika parodontitisa nađena je u plakovima zaštopanih srčanih arterija. Dakle, pojednostavljeno rečeno – neliječena upala zubnog mesa dovela je do srčanog infarkta. Dodatno, upala zubnog mesa može pogoršati cijeli niz drugih bolesti”, rekla je.

Patogene bakterije

Zanimljivo je čuti kako će se muškarci riješiti ružnih naslaga na zubima koje im ostaju od konzumacije alkoholnih pića. “Nažalost, upravo zbog alkohola, muškarci češće obolijevaju od karcinoma usta. Pušenje je itekako važan faktor – zubi propadaju bez iznimke. I opet, više muškaraca puši. Nikotin u svim oblicima duhanskih proizvoda dovodi do propadanja kosti koja drži zube, do gubitka kapilara u zubnom mesu te pogoduje gomilanju patogenih bakterija koje tu situaciju dobro znaju iskoristiti. Naslage su meke i tvrde.

Mekani je plak koji sadrži žive bakterije, a kada se on mineralizira, pretvara se u kamenac. Kamenac potiskuje zubno meso još više i služi kao odlično stanište novim bakterijama. Mekane naslage čistimo kod kuće, četkicom i interdentalnom higijenom, a počisti ih se i prilikom profesionalnog tretmana.

Opasna bolest ne bira vrijeme, mjesto ni dob: S ovim testom otkrijte je li vam život ugrožen

Kamenac čiste doktori dentalne medicine, specijalisti parodontolozi i dentalni higijeničari. Čišćenje se treba redovito obavljati, prema preporučenom, individualnom intervalu, tri do šest mjeseci najčešće. Problem je što pušačima zubno meso ne krvari upravo zbog smanjene krvne opskrbe, a upravo su oni skupina s najviše zubnih problema”, naglasila je Kralj.

“Muškarci trebaju više paziti na svoje tijelo općenito, pa tako i na zube. Pranje zubi treba iz nečega ‘što moraju’ prijeći u nešto ‘što žele’ napraviti dva puta dnevno. Pred ogledalom treba odmaknuti bradu i brkove i zaviriti ispod usnica, unutar obraza i pod jezik, sa zanimanjem pogledati što se sve tu skriva. Iz mog iskustva, teško je muškarce upoznati s vlastitim ustima, kao da je to neki tabu, kao da se boje ili srame, teško ih prilikom instruiranja o pravilnom pranju zuba dobijem da premoste neku mentalnu barijeru i bez straha pogledaju u svoje zube. Poruka svima: zdravi zubi i zubno meso igraju veliku ulogu u cjelokupnom zdravlju”, zaključila je Hana Kralj.

Priznanja poznatih

Neven Ciganović u povodu akcije “Movember” kaže da je u tom pogledu discipliniran otkako zna za sebe. “Ja sam jedan od onih kojima je jednako bitno brinuti se o sebi izvana i iznutra. O mojoj opsesiji vlastitim izgledom svi već znaju sve, a vrlo rano postao sam svjestan da stanje organizma uvelike utječe na sam izgled čovjeka izvana. Činjenica da sam hipohondar u svemu tome ima nekog smisla pa ništa ne prepuštam slučaju. Danas se još više trudim da se redovito kontroliram. Više pazim na prehranu, idem u teretanu, šetam sa psima, trudim se što manje ‘stresirati’.

Ne pijem, pušio nikad nisam, nikad nisam bio sklon porocima osim slatkog, zbog čega redovito kontroliram šećer. Mogu se pohvaliti da sam od malih nogu posebno pazio na zube te da nikad nisam imao karijes. Mene su moji učili da na zube jako trebam paziti, tako da iskreno nikad u životu nisam čak ni jabuku zagrizao nego uvijek sve režem i trgam”, rekao je Ciganović.  Glumac Goran Grgić istaknuo je da nam neki pregledi moraju ući u trajni kalendar.

“Nisam siguran da sam ogledni primjerak osviještenog muškarca koji se uredno brine o svom zdravlju, ali vjerujem da sam ipak iznad prosjeka svoje generacije. Nakon pedesete godine genetika pokazuje svoje pravo lice i upozorava nas gdje smo najranjiviji. Imam relativno svježe iskustvo ranog pronalaska slabih i ugroženih vitalnih organa koji su, pretpostavljam, posljedica stresnog načina života i boemskog pristupa rješavanju problema”, rekao je i nastavio.

Paziti na ishranu

“Nakon toga pokušavam redovitije ići na razne preglede, redovitije vježbati i paziti na ishranu. Puno toga ozbiljnijeg može se spriječiti ranim otkrivanjem. Neki pregledi nam moraju ući u trajni kalendar, jer kada dobijemo bolno upozorenje, tada već može biti kasno”, rekao je Grgić.  Glazbenik Bojan Jambrošić priznaje da bi trebao puno više paziti na svoje zdravlje.

“Nama muškarcima je lakše reći ‘a neće se to meni dogoditi’ pa stoga ne idemo na preventivne preglede. Moram priznati da ni ja ne idem, a mislim da bih trebao kako se ne bih zapitao ‘kako se to baš meni dogodilo’ ako bi me uhvatila neka bolest. Stresan mi je život jer radim mnogo stvari odjednom, od animacije, snimanja emisija, pjevanja, predstava…”, izjavio je i nastavio.

“Pjevam i na svadbama, često petak i subotu do pet ujutro, i rijetko razmišljam o tome može li to moje tijelo, moj organizam izdržati. Tijelo se naviklo, ali kad se živi u stresu, ono to zapamti pa jednoga dana i vrati. Priznajem da bih trebao puno više paziti na svoje zdravlje”, poručio je Jambrošić.