Najzdraviji, najprirodniji i najekonomičniji način prehrane djeteta je dojenje. Iako bi se ova prirodna radnja zapravo trebala podrazumijevati, brojne su organizacije suočene s nedovoljnom informiranošću žena te se ulažu veliki napori u edukaciju, ali i borbu protiv prehrambene industrije. Da bismo razumjeli o čemu je točno riječ, trebamo sagledati brojne aspekte iz prošlosti koji su doveli do ovoga.
Naime, u prošlosti je bila puno veća smrtnost majki na porodu pa ako u blizini ne bi bilo žene koja upravo doji i koja je voljna hraniti i tuđe dijete, često se posezalo za životinjskim mlijekom koje je bilo dostupno. Osim toga, postoje žene koje, unatoč svim naporima, ne mogu dojiti ili imaju vrlo malu količinu mlijeka koja nije dostatna za dijete.
Revolucija u prehrani novorođenčadi dogodila se početkom 19. stoljeća kada je kemičar Justus von Liebig došao do prve formule kojom su se mogla hraniti djeca. Bila je sačinjena od kravljeg mlijeka, pšenice, brašna i kalijeva bikarbonata te se proizvodila u tekućem obliku, da bi kasnije zbog lakšeg načina čuvanja bila proizvedena u prahu.
Novi soj koronavirusa uznemirio znanstvenike: Liječnica otkrila zašto su svi posebno zabrinuti
Ovaj oblik se zadržao do danas, no sastav je bitno drugačiji. Iako se i dalje dobiva najčešće od kravljeg mlijeka, ono se obrađuje kako bi ga dijete što lakše podnijelo.
Razvojem industrijalizacije i zapošljavanjem žena, korištenje adaptiranog mlijeka doživjelo je pravi procvat. Naime, reklamna industrija se potrudila objasniti majkama kako adaptirano mlijeko sadrži sve potrebne nutrijente i kako bebi neće ništa nedostajati.
Zbog sve ubrzanijeg načina života, ali i nedostatka informacija, mnoge su se žene, čak i one koje su mogle dojiti, odlučile za korištenje adaptiranog mlijeka.
Opasna zaraza poharala Srbiju, prvi slučajevi zabilježeni u Hrvatskoj: Djeca posebno ugrožena
Iako je stvar osobne odluke svake majke hoće li dojiti svoje dijete ili ne, važno je informirati žene o svim dobrobitima koje dojenje pruža. Također, bitno je naglasiti da majke koje se iz bilo kojih razloga odluče na korištenje adaptiranog mlijeka ne treba ni na koji način podcjenjivati i nametati im osjećaj krivnje.
Utjecaj marketinga
Prošle godine su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO, engl. World Health organization – WHO) i UNICEF objavili izvješće u kojem su upozorili kako marketing utječe na odluke o upotrebi adaptiranog mlijeka.
Iako je s godinama truda i napora postignuto da se u brojnim zemljama ograniči oglašavanje prehrambene industrije koja promiče korištenje adaptiranog mlijeka, pokazalo se kako proizvođači vješto koriste dostupne digitalne platforme pa tako promiču adaptirano mlijeko.
Uočena je i praksa dijeljenja besplatnih uzoraka njihovih proizvoda majkama u bolnicama, a koriste se i brojni klubovi koji pružaju potporu i savjete roditeljima, kao i utjecaj influencera na društvenim mrežama.
Ovim izvješćem SZO i UNICEF nisu željeli zabraniti adaptirano mlijeko, već je njihov cilj bio skretanje pozornosti na razne manipulacije kojima se koriste proizvođači adaptiranog mlijeka.
Naime, 1981. Svjetska zdravstvena skupština objavila je Međunarodni kodeks marketinga i nadomjestaka za majčino mlijeko, a njime su željeli postići da se majke ne obeshrabre i da doje svoju djecu. Koliki su razmjeri ove borbe, govori podatak da čak 136 država ima neki oblik pravne mjere u vezi s navedenim kodeksom.
Također, istraživanja su pokazala kako se proizvođači adaptiranog mlijeka koriste raznim smicalicama pa tako nerijetko i zabrinutošću roditelja da plasiraju proizvode koji rješavaju zdravstvene probleme kao što su netolerancija laktoze ili pak jaka glad, a time pogrešno informiraju roditelje jer se pokazalo kako mnoge od tih problema djeca ne bi ni imala da ne koriste adaptirano mlijeko.
Uočeno je kako proizvođači ciljaju i na žene s nižim prihodima, posebice u zemljama u razvoju, koristeći mogućnost dijeljenja besplatnih uzoraka. Majke u želji da osiguraju najbolje za svoje dijete, kako im to serviraju proizvođači, posežu za adaptiranim mlijekom, a time automatski smanjuju proizvodnju vlastitog mlijeka i osuđene su na izdvajanje mnogo novca kako bi prehranile dijete.
Svjetski tjedan
Upravo je zbog važnosti dojenja prvi tjedan u kolovozu proglašen Svjetskim tjednom dojenja s ciljem da se s važnošću dojenja upoznaju ne samo majke nego i cijela zajednica. Inicijativa je pokrenuta još 1992. i od tada do danas se provode brojne aktivnosti diljem svijeta.
Od 2016. godine ciljevi Svjetskog tjedna dojenja usklađeni su s ciljevima održivog razvoja. Dvije godine nakon toga, Skupština Svjetske zdravstvene organizacije proglasila je Svjetski tjedan dojenja važnom strategijom za promicanje dojenja.
Naime, svake se godine obrađuje neka druga važna tema, a ove je to omogućavanje dojenja za zaposlene roditelje jer se pokazalo kako su najčešći razlozi za nedojenje ili raniji prestanak dojenja upravo izazovi na radnome mjestu.
Zbog toga se ove godine radilo na važnosti plaćenog dopusta, kao i podrške na radnome mjestu. Uključene su vlade, kreatori politika, poslodavci, zajednica, ali i roditelji kako bi se održalo okruženje, ali i osnažile žene da se odluče na dojenje.
Zbog ove se dijete Kolinda prepolovila, evo koje je tri namirnice izbjegavala
Obuhvaćanje šire zajednice važno je zbog toga što se već u rodilištu počinje s dohranom adaptiranim mlijekom. Česta je praksa da se u prvim danima novorođenčetova života, posebno kada majka još nije dobila mlijeko, kreće s primjenom adaptiranog mlijeka. No proizvodnja mlijeka funkcionira po principu ponude i potražnje, odnosno što se više doji, to se više mlijeka i proizvodi.
Postoji nekoliko razloga što žene ne mogu odmah početi dojiti. Najviše problema imaju prvorotkinje te njima treba posvetiti puno pažnje kako bi im sami počeci protekli što manje stresno i kako bi dojenje započeli kao ugodno iskustvo.
Istraživanja su pokazala da korištenje određenih lijekova pri porodu može rezultirati smanjenom mogućnošću uspostavljanja dojenja, kao i porod carskim rezom. Zbog toga je veoma važno da se što prije uspostavi kontakt “koža na kožu” u kojoj su mama i beba u kontaktu bez odjeće.
Tim se kontaktom potiče lučenje hormona sreće i ljubavi, a oni su jako važni za stvaranje, ali i otpuštanje mlijeka. Time će se opustiti i majka i novorođenče, a kontakt “koža na kožu” smanjuje i mogućnost razvoja poslijeporođajne depresije kod majke.
Najdragocjenija tekućina koju neki s razlogom nazivaju i prvim cjepivom iznimno je važna za dobrobit djeteta. Riječ je o mlijeku koje se može već i tijekom trudnoće stvarati u majčinim prsima, a gušće je od običnog mlijeka. Kolostrum je žućkaste boje, a sadrži vitamine, minerale i obrambena antitijela te je vrlo važno da majka da sve od sebe kako bi ga pokušala dati djetetu.
Iako dolazi u malim količinama, dostatno je za prve dane života novorođenčeta, a s vremenom će se postupno pretvarati u zrelo mlijeko. Stručnjaci napominju kako je vrlo važno, posebice za obitelji u kojima postoje alergičari, da novorođenče konzumira kolostrum kako bi zaštitio sluznice probavnog trakta od napada loših bakterija. Priroda je najbolje posložila ovu nimalo laku zadaću jer se majčino mlijeko s vremenom mijenja, ovisno o djetetovim potrebama hranjenja.
S obzirom na to da se za dojenu djecu do šest mjeseci starosti ne preporučuje davanje vode, mnoge su majke zabrinute, no dijete neće dehidrirati jer mlijeko u početku podoja sadrži vodu, malo šećera i bjelančevine, a za vrijeme podoja se sastav mlijeka mijenja, ali mu je kroz podoj osiguran kompletan obrok.
Ako je beba samo žedna, ne i gladna, kratki podoj vodenastog mlijeka bit će dovoljan da zadovolji potrebu za tekućinom.
Majčino mlijeko je odlično za izgradnju imuniteta djeteta, ali osim hranjivih vrijednosti, dojenje predstavlja i puno više.
Naime, beba i majka su kroz trudnoću devet mjeseci kao jedna cjelina, a povezanost se nastavlja i dojenjem jer dijete tako osjeća majčinu toplinu, ali i miris. Brojna su istraživanja pokazala kako tjelesni kontakt majke i bebe pridonosi tomu da se beba osjeća sigurno te pomaže u neurološkom razvoju.
Dobrobiti za majku
Osim za dijete, dojenje ima itekako pozitivne učinke i na majku. Neki od njih vidljivi su odmah, ali važno je naglasiti kako je dojenje zapravo dugoročno ulaganje u majčino zdravlje.
Znanstveno je dokazano kako se dojenjem smanjuju čimbenici rizika od nastanka opasnih bolesti kod žena kao što su karcinom dojke, jajnika i maternice. Osim toga, zabilježene su i dobrobiti kada su u pitanju srčane bolesti.
Dojenjem tijelo troši od 200 do 500 kalorija dnevno, što je dobra vijest za sve žene koje su u trudnoći skupile višak kilograma. Osim toga, majke koje su imale problema s gestacijskim dijabetesom tijekom trudnoće mogle bi imati nižu razinu šećera u krvi zahvaljujući dojenju, a tu su i dobrobiti HDL kolesterola.
Kada govorimo o blagodatima koje su odmah vidljive, tu se svakako ubraja stezanje maternice, koja se zahvaljujući otpuštanju hormona oksitocina brže vraća na svoju prijašnju veličinu.
Iako izgleda vrlo jednostavno i lako, dojenje može biti prilično zahtjevno i teško dok se ne uspostavi pravilan ritam. Naime, ako novorođenče u startu nije uspostavilo pravilan hvat bradavice ustima, moguća je pojava intenzivnih bolova i pucanja kože, pa tako svako novo dojenje postaje sve neugodnije i sve bolnije, što može dovesti do toga da se majka odluči prekinuti dojenje. Iznimno je važno upoznati majku s mogućnostima korištenja krema i kompresa koje pomažu u zacjeljivanju rana, ali najvažnije je da novorođenče što prije svlada pravilan hvat kako ne bi ni dolazilo do takve pojave. Idealno bi bilo kada bi se takva podrška dobila već za boravka u rodilištu.
Tradicionalna medicina rijetko griješi: 10 ljekovitih namirnica koje svi imaju u kući
Dojilje se često susreću i s problemom začepljenih mliječnih kanala, a to se događa kada mlijeko ne iscuri u potpunosti. Tople komprese i masaža mogu razbiti čvoriće i ponovno sve vratiti u normalu, ali dođe li do pojave groznice i visoke temperature, potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć.
Uz to, dojenje na zahtjev može biti prilično naporno za majku jer u počecima beba može stalno tražiti podoje dok ne stvori rutinu. Razlozi mogu biti različiti, ponekad je to zbog gladi ili žeđi, a ponekad dojenje predstavlja samo blizinu i maženje, odnosno svojevrsnu utjehu.
Tu su i česta buđenja noću, a kako u prvih šest tjedana od porođaja tijelo zacjeljuje, to može biti prilično naporno pa mnoge majke odustaju i posežu za adaptiranim mlijekom u nadi da će njihovo dijete biti sito i da će dulje i mirnije spavati.
Uključivanje zajednice
Osim zdravstvenih dobrobiti, važno je naglasiti kako je riječ i o znatnoj financijskoj stavci svake obitelji jer nema potrebe za stalnim kupovanjem adaptiranog mlijeka, kao ni bočica i sterilizatora. Svakako, koliko god dojenje bilo naporno u počecima, neusporedivo je lakše dojiti dijete gdje god se nađete negoli gledati na sat i razmišljati kako i gdje ćete napraviti bočicu kako biste nahranili dijete.
Iako dio žena i dalje izbjegava dojenje u javnosti, sve se više radi na tome da se razbiju tabui jer je riječ o potpuno prirodnoj pojavi. Neke se žene boje osuda i negodovanja okoline pa izbjegavaju frekventna mjesta kako ne bi bile izložene kritikama pojedinaca.
No, kako bi se doskočilo ovom problemu, brojni su gradovi diljem Hrvatske postavili klupe za dojenje i previjanje kako bi se majke osjećale opušteno i u šetnji i boravku na otvorenom, ali i kako bi se podigla razina svijesti zajednice o dobrobiti dojenja.
U svakom slučaju, važno je napomenuti da majke koje ne mogu uspostaviti dojenje ili to iz nekog razloga ne žele, nisu ništa manje vrijedne od majki koje doje. Cilj i misija brojnih organizacija jest zalaganje za dobrobit djece, ali i majki te potpuno ukloniti bilo kakvu mogućnost proizvođača adaptiranog mlijeka da utječu na odluku majke, a pogotovo da u svom oglašavanju ističu dobrobiti korištenja adaptiranog mlijeka.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
