Rani jaglac (Primula vulgaris) je zeljasta, jednogodišnja biljka niskog rasta iz porodice jaglačevki (Primulaceae). Raste od 10 do 30 cm u visinu, s baznom rozetom listova. Listovi su dugi 5 do 25 cm i 2 do 6 cm široki, s neregularno nazubljenim rubom i obično veoma kratkom lisnom drškom. Cvjetovi su 2 do 4 cm u promjeru, pojedinačni na duguljastoj peteljci, svijetlo žuti, bijeli, rijetko crveni ili ružičasti. Cvjetovi su aktinomorfni, odnosno radijalno simetrični s gornjim ovarijem koji kasnije formira kapsulu koja se otvara preko zalistaka.
Cvjeta u rano proljeće i jedna je od biljki koje najranije cvjetaju u Europi.
Ima vrlo dugu povijest medicinske upotrebe, a napose u liječenju stanja poput grčeva, bolnog spazma, paralize i reumatskih bolova.
Biljka sadrži saponine koji djeluju ekspektorantno te salicilate koji su glavni sastojak aspirina te djeluju na smirenje upala i suzbijanje povišene temperature.
Ova proljetna biljka pomaže cirkulaciju krvi, otklanja nesvjesticu, bolove koji se javljaju u jednoj polovici glave i lica. Olakšava iskašljavanje, štiti srce umorno od učestalog kašlja kod bronhitisa, hripavca, upale pluća, prije i poslije kriza, te u svim slučajevima kada srce prijeti slabljenju.
U narodnoj se medicini cvjetovi jaglaca koriste za liječenje bubrežnih i mokraćnih tegoba, reumatizma (dugotrajno pijenje čaja smanjuje bolove u zglobovima), gihta, slabih živaca (nemir, tjeskoba, nervoza), migrene, glavobolje, te korijen za srčane tegobe ( lupanje srca, slabo srce), navala krvi u glavu, stres, nesanica (osim cvjetova jaglaca dodaju se i cvjetovi lavande, gospine trave i šišarke hmelja), kao i za liječenje raznih živčanih tegoba.
Ponekad se koristi i kod bronhitisa, katara, sluzi dišnih putova, kašlja i prehlade.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
