Afrička svinjska kuga (ASK) pojavila se u Hrvatskoj. U ponedjeljak je Hrvatski veterinarski institut potvrdio prisutnost virusa u uzorcima krvi bolesnih svinja i u uzorcima organa uginulih svinja uzetih s dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Slijedom toga, u utorak je veterinarska inspekcija eutanazirala 44 svinje na dva objekta u tom mjestu, dok su dvije svinje uginule tijekom noći.
Opasna bolest
Afrička svinjska kuga (eng. African swine fever) veoma je zarazna virusna bolest koja pogađa svinje. Iako se naziva afričkom, bolest se javlja i izvan Afrike.
Uzročnik bolesti je DNK virus s ovojnicom koji se ubraja u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae.
Bolest se ne prenosi na ljude, tako da nema rizika od infekcije kod ljudi putem konzumacije mesa zaraženih svinja.
Međutim, bolest je iznimno opasna za svinje te može imati ozbiljne ekonomske posljedice zato što dovodi do značajnog pada populacije svinja na pogođenim područjima, a to može utjecati na opskrbu svinjskim mesom i cijene na tržištu.
ASK se prenosi putem kontakta sa zaraženim svinjama, ali može se prenijeti i putem zaraženih insekata, hrane, predmeta ili odjeće koja je došla u dodir sa zaraženim svinjama.
Simptomi bolesti uključuju visoku temperaturu, gubitak apetita, krvarenje, kožne lezije i smrtnost među svinjama može biti vrlo visoka, dosežući i do 100%.
Prevencija širenja afričke svinjske kuge uključuje stroge mjere biosigurnosti u svinjogojstvu, kao što su nadzor kretanja svinja, dezinfekcija objekata i ograničavanje kontakta sa zaraženim svinjama.
Trenutno ne postoji specifičan tretman ili cjepivo za liječenje afričke svinjske kuge. Rano otkrivanje i kontrola širenja bolesti ključni su za sprječavanje daljnjeg širenja virusa.
Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja hrvatskom svinjogojstvu te populaciji divljih i domaćih svinja.
Od prve pojave ASK na području Europske unije 2014., bolest se proširila na veliki broj država članica te je od početka godine do 15. lipnja 2023. prijavljeno 255 žarišta ASK u domaćih svinja i 4802 slučaja ASK u divljih svinja.
Za Hrvatsku je posebno zabrinjavajuća situacija u susjedstvu u kojem je do 15. lipnja ove godine u Srbiji prijavljeno čak 131 izbijanja ASK u domaćih svinja i 180 slučajeva u divljih svinja, a 22. lipnja 2023. ASK je potvrđena i u BIH kod jedne domaće svinje.
Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području.
Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.
Osim usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima, određuju se zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj situaciji, u kojima se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere poput zabrane kretanja ljudi u zaraženu zonu u slučaju pojave bolesti u divljih svinja, zabrane prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora i dr.
U slučaju usmrćivanja domaćih svinja, posjednici imaju pravo na naknadu štete isplaćenu iz sredstva državnog proračuna, pod uvjetom da su na gospodarstvu provedene sve propisane preventivne mjere.
Kako je sve počelo?
Prvo izbijanje bolesti naknadno je priznato da se dogodilo 1907. pošto je prvi put opisano 1921. u Keniji. Bolest je ostala ograničena na Afriku do 1957., kada je prijavljena u Lisabonu (Portugal). Sljedeća epidemija dogodila se u Portugalu 1960. Bolest se potom udomaćila na Pirenejskom poluotoku, a sporadična izbijanja dogodila su se u Francuskoj, Belgiji i drugim europskim zemljama tijekom 1980-ih. Španjolska i Portugal uspjeli su iskorijeniti bolest do sredine 1990-ih.
ASK je prešao Atlantski ocean, a epidemije su prijavljene na nekim karipskim otocima. Američka carina i granična zaštita otada su u stanju pripravnosti kako bi spriječili bilo kakvo širenje u SAD-u, što bi nanijelo milijarde dolara štete industriji svinjskog mesa u zemlji.
Velike epidemije ASK-a u Africi redovito se prijavljuju Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja.
Godine 2018. virus se proširio Azijom, zahvativši više od 10% ukupne populacije svinja u nekoliko zemalja, što je dovelo do ozbiljnih ekonomskih gubitaka u svinjogojskom sektoru.
Svinjska kuga i svinjska gripa
Virus afričke svinjske kuge nema nikakve veze s virusom svinjske gripe (eng. swine influenza). To su potpuno različiti virusi koji uzrokuju različite bolesti kod svinja.
Svinjska gripa uzrokovana je influenzavirusima tipa A koji su specifični za svinje. Svinjska gripa može prijeći na ljude, no tada se obično javlja kao sezonska influenca.
Svinjska i plućna kuga
Isto tako, afrička svinjska kuga nema nikakve veze s plućnom kugom.
Naime, plućna kuga (eng. pneumonic plague) je bakterijska bolest uzrokovana bakterijom Yersinia pestis. Iznimno je ozbiljna bolest koja može biti smrtonosna za ljude. Bakterija se prenosi uglavnom putem buha koje napadaju glodavce.
Prema tome, iako oba pojma uključuju naziv “kuga”, afrička svinjska kuga je uzrokovana virusom koji pogađa svinje, dok plućna kuga je bakterijska bolest koja pogađa ljude i uzrokuje ozbiljne respiratorne simptome.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
