недеља, март 16, 2025
Blog Stranica 814

Smanjuju rizik od raka i srčanih oboljenja, tope kilograme: Jedna porcija sadrži samo 16 kalorija

pixabay.com
Ilustracija

Osim što su krastavci dobri za hidrataciju, postoji još nekoliko razloga zbog kojih biste ih češće trebali konzumirati.

Istraživanje je pokazalo da sok od krastavca može smanjiti krvni pritisak.

Kako biste smanjili rizik od dijabetesa tipa 2, stručnjaci savetuju konzumiranje hrane sa niskim glikemijskim indeksom, u koju spadaju i krastavci (njihov glikemijski indeks je 15). Ukoliko pokušavate da izgubite kilograme, u ishranu uključite krastavce.

Jedna šolja krastavca sadrži samo 16 kalorija.

Na ovaj način ćete duže biti siti. U istraživanju objavljenom u stručnom časopisu Filoterapija navedeno je da krastavci mogu pomoći u opstipaciju, odnosno zatvor stolice.

– Krastavci su bogati nutrijentima koji sprečavaju nadimanje, a takođe su dobri i za rešavanje drugih vrsta stomačnih problema. Zahvaljujući njima uspećete da održite zdravlje creva – navela je nutricionistkinja Liza Ričards.

Istraživanja su takođe pokazala da krastavci uklanjaju štetne slobodne radikale zahvaljujući svojim antioksidativnim svojstvima (sadrže flavonoide). Antioksidanti blokiraju oksidativni stres – hemijski proces koji stvara štetne slobodne radikale – za koji se pokazalo da doprinosi raku i bolestima srca.

Povodom Svetskog dana mentalnog zdravlja održana tribina „Na kafi sa psihologom“ na temu stigmatizacije osoba u Srbiji

Povodom Svetskog dana mentalnog zdravlja održana tribina „Na kafi sa psihologom“ na temu stigmatizacije osoba u Srbiji 1Foto: Danas Online/Vladimir Jovanović

Povodom Svetskog dana mentalnog zdravlja sinoć je u Beogradu u prostorijama Dorćol Platz-a održana tribina „Na kafi sa psihologom“, na temu stigmatizacije osoba sa mentalnim smetnjama i o mehanizmima zaštite od nje.

Na tribini su pričali profesorka na odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta i predsednica Društva psihologa Srbije Tamara Džamonja Ignjatović i rok kritičar Petar Peca Popović. Sagovornici koji su pričali složili su su da je jedan od najboljih načina da se pobedi stigma taj da se glasno govori protiv nje onda kada ljudi negativno ili pogrešno komentarišu mentalnu bolest ili osobe koje se sa njom bore.

Petar Peca Popović izjavio je da je Srbija država u kojoj je sramota imati zdravstveni problem i javno reći da se od njega boluje.

Povodom Svetskog dana mentalnog zdravlja održana tribina „Na kafi sa psihologom“ na temu stigmatizacije osoba u Srbiji 2
Foto: Danas Online/Vladimir Jovanović

„Ljudi se stide da priznaju da su bolesni od bilo koje bolesti a pogotovu od ovakvih stvari. Imam prijatelja koji kažu da nije zdrav onaj koji nije još poludeo. Okolnosti su takve, vreme je takvo. Hajde kažite to u maloj sredini. Bežaće od vas kao od kuge što su bežali u srednjem veku“, izjavio je Popović.

Profesorka Tamara Džamonja Ignjatović je objasnila da je stigma označavanje ili etiketiranje osoba koje se po nekim karakteristikama razlikuje od onoga što je standard socijalnih normi.

„Ako vi imate neki poremećaj i problem povodom tog poremećaja, koji je direktna posledica poremećaja, kada se na to nadoveže i stid povodom bolesti i teškoće obraćanja za pomoć, zbog toga što to znači i priznanje slabosti, ili prihvatanje te javne stigme onda se tu jave i negativna osećanja povodom negativnih osećanja koja se već imaju kao posledica bolesti“, rekla je Džamonja Ignjatović.

Džamonja Ignjatović je dodala da je jako bitno da ljudi znaju da nije sramota da se o poremećaju priča i da ih kod osoba u muzici ili umetnosti ima više jer manične ili plus faze mogu da budu veoma kreativne, a minus faze inspirativne.

„Neki poremećaji su inspiracija za kreativnost ili za neke vrste ideja. To su takođe obogaćujuća iskustva koliko god bila teška. Naša premišljanja u svakodnevnom životu kada nisu na nivou poremećaja, jer svi imamo oscilacije u raspoloženju, mogu da nas na neki način podstaknu na neke vrste akcija i stvaranja“, navodi Džamonja Ignjatović.

Popović je rekao da je veliki problem i način na koji je mentalna bolest predstavljena u muzici i često dovođenje u zabludu o mentalnim bolestima, i da dolazi do nerazumevanja prave prirode stanja kao što su depresija i razne vrste manija, i zatim nabrojao muzičare klasične, džez i rokenrol muzike koji su imali tegobe.

„Kada pričamo o muzičarima odnosno stvaraocima imam ovde tri kategorije. Klasična muzika je dala Betovena, velika depresija, Brams bipolarni spektar, Šopen velika depresija, Gluk bipolarni spektar, Mendelson bipolarni spektar, Mocart bipolarni spektar, Šubert i Šuman takođe“, rekao je Popović.

Povodom Svetskog dana mentalnog zdravlja održana tribina „Na kafi sa psihologom“ na temu stigmatizacije osoba u Srbiji 3
Foto: Danas Online/Vladimir Jovanović

Tribina Hemofarm fondacije „Na kafi sa psihologom“ deo je kampanje Nesalomivi čiji je cilj podizanje svesti javnosti o očuvanju mentalnog zdravlja i stvaranje društvenog pokreta za borbu protiv depresije i stigme koja prati obolele.

Kampanja „Nesalomivi“ uključuje i besplatan SOS broj 0800 001 002, preko koga mogu građani 24 sata sedam dana u nedelji moogu da razgovaraju sa stručnjacima iz specijalnih bolnica za psihijatrijske bolesti u Vršcu, Gornjoj Toponici i u Kovinu.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Danasova škola novinarstva“ koji se sufinansira sredstvima iz budžeta Republike Srbije, Ministarstva za kulturu i informisanje.

Povodom Svetskog dana mentalnog zdravlja održana tribina „Na kafi sa psihologom“ na temu stigmatizacije osoba u Srbiji 4

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Original Article

Kad od jednog testa napravite tri divne poslastice, onda to izgleda ovako

Kad od jednog testa napravite tri divne poslastice onda to izgleda ovako


Potrebno je:
100 ml vode400 ml mleka20 gr kvasca1 kašičica šećera50 ml ulja2 žumanca1 celo jaje800 gr brašnaso korica limuna
Nadev:100 gr maka100 gr. oraha
Priprema:
U lončiće izmrviti kvasac dodati šećer i ml. vodu i ostaviti da zapeni. Kad je kvasac nadošao sipati u vanglu, dodati mlako mleko, ulje, jaje i žumanca brašno i korica limuna. Sve dobro izjednačiti i zamesiti glatko testo
Pokriti i ostaviti da nadodje i odmori oko 30 min. na sobnog temperaturi. Istresti na sto malo ga obraditi i podeliti na tri dela. Premesiti malo i formirati tri lopte i pokriti folijom i krpom i odmoriti 10 min.

Prvu najveći razviti u obliku pravougaonika. Mak samleti i zasladiti i dodati malo vrućeg mleka. Sa orahom takodje. Donji deo testa premazati orahom do pola a gornji makom. Ostaviti malo maka i oraha za sledeće testo. Saviti teso u susret i sastaviti na sredini.

Pokriti da naraste, premazati žumancetom i peći na 180 stepeni 45 min. Pokriti da se ohladi.Isto tako i sa kiflicama

Drugo testo razviti okruglo i iseći na 8 trouglova i premazati ostatkom maka i oraha, može se i malo kombinovati i zaviti kiglice. Redjati u plehTreće testo razviti u pravougaonik i iseći na trake. Spojiti trei trake i ispleti peletenicu i ostaviti da nadodje pa ih ispržiti kao krofne i posuti vanilom i prah šećerom. Uživajte u meirisnom testu. Kad se ohladi zatvoriti u kesu https://www.youtube.com/watch?v=edS5a0-c09o
Original Article

Šta bi se dogodilo da odjednom nestanu svi ljudi sa Zemlje

Šta bi se dogodilo da odjednom nestanu svi ljudi sa Zemlje 1Zemlja bez ljudi, foto: Profimedia

Na Zemlji trenutno živi nešto više od 7,9 milijardi ljudi. A šta bi se sa Zemljom dogodilo da svi nestanu u istom danu.

Odgovor na ovo pitanje dao je sajt What.if još 2018. godine. Kada pogledate video, pitaćete se koliko je čovek, zapravo, potreban Zemlji.

DAN NESTANKA LJUDI i DAN POSLE
Svet bi odmah ostao bez električne energije. Stale bi sve elektrane, vetroparkovi, nuklearna postrojenja bez nadzora ljudi. Narednog dana kompjuteri bi automatski isključili pogone u nuklearnim elektranama. Ali, nuklearna katastrofa bi tek bila malo odložena…

POSLE TRI DANA
Londonski Big Ben, bi poslednji put otkucao i zazvonio, jer je programiran na tri dana. Ulice bi bile pune životinja, a one koje su zatočene bi probale da se izbave ili bi umrle od gladi.

NAKON 10 DANA
Za deset dana popustili bi sigurnosni sistemi u nuklearnim elektranama i pokrenule bi se lančane eksplozije, oslobadala bi se toksična radijacija širom planete. Životinje koje žive u pogođenim zonama bi uginule. Ali, druge životinje bi preživele. Stoka i domaće životinje bi se povukle u planine, pacovi, miševi i drugi glodari bi gospodarili gradovima.

NAKON NEKOLIKO GODINA

Gradovi bi počeli da liče na scene iz filmova fantastike. Zapušteni i zarasli. Ali, radijacija bi se rašcistila, a vegetacija bi počela da raste po ulicama i zgradama. Na napuštenim zgradama, raslo bi drveće i biljke. Mahovina bi prekrila mnogo građevina.

NAKON 30 GODINA
Za 30 godina sateliti koje smo lansirali da istražuju svemir vratili bi se na Zemlju. Ali, ne bi bilo nikoga da pokupi podatke sa njih. Građevine bi se urušavale, a obale pojedinih gradova bi prekrila voda. Napušteni, potonuli brodovi, postali bi koralni grebeni i dom za morski svet.

POSLE 40 GODINA

I bez nas, globalno zagrevanje nastavilo bi se još 40 godina. Temperatura bi rasla. Ali, priroda bi se oporavljala.

NAKON 60 GODINA

Za 60 godina morski život bi se oporavio.

NAKON 150 GODINA
Priorda bi se vratila u prirodno stanje. London bi postao močvara, u Vankuveru bi se iz snega i leda izdizali kosturi visokih zgrada, Las Vegas bi bio pustinja.

NAKON 500 GODINA
Nakon 500 godina šume bi postale zdravije nego što su bile u poslednjih 10.000 godina, a priroda bi izbrisala svaki trag ljudskog postojanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Original Article

Četiri zdravstvene prednosti mirođije: Začinska biljka koja čuva srce i sprečava nadimanje

Pixabay.com

Začinska biljka mirođija često se koristi za aromatizovanje supa, čorbi, salata, preliva i zimnice. Njen prepoznatljiv ukus i miris jela čine lepšim, a osim u kulinarstvu ova biljka koristi se i u ajurvedi za prevenciju i ublažavanje brojnih zdravstvenih tegoba.

List mirođije bogat je vitaminima A, C i D, a biljka sadrži i kalcijum, gvožđe, bakar, kalijum, magnezijum, cink, folat, mangan i dijetetska vlakna. Konzumiranje mirođije ne samo da štiti ćelije od slobodnih radikala, već može da bude od koristi i za očuvanje zdravlja očiju, za lepši izgled kože, jačanje imunog sistema, ublažavanje respiratornih infekcija…

koliko niste ljubitelj mirođije, možda ćete promeniti mišljenje kad saznate koliko ova začinska biljka može da bude dobar saveznik u očuvanju zdravlja i prevenciji brojnih bolesti.

1. Poboljšava varenje

Konzumiranje sveže iseckane mirođije, posute preko salate, smanjuje mogućnost nadimanja. Mirođija poboljšava varenje i sprečava stvaranje gasova u probavnom traktu.

2. Prikladna je za osobe sa dijabetesom

Zbog antioksidativnih svojstava mirođija se preporučuje kako osobama sa dijabetesom, tako i svima koji žele da preveniraju pojavu ovog stanja.

Studije su pokazale da različite ekstrakcije mirođije iz semena i lista, kao i esencijalno ulje mirođije mogu povoljno da utiču na smanjenje nivoa triglicerida, ukupnog holesterola i nivoa glukoze kod dijabetičara, objavljeno je u časopisu “Journal of tropical medicine”.

3. Može da utiče na snižavanje lošeg holesterola

Postoje i neke studije koje sugerišu da mirođija može da bude od koristi u regulisanju holesterola. Jedna studija je pokazala da upotreba mirođije povoljno utiče na sniženje nivoa LDL holesterola, triglicerida i ukupnog holesterola, ali nažalost ne utiče na povećanje dobrog, odnosno HDL holesterola.

Naravno, mirođija nije jedina stavka u ishrani na koju bi se trebalo osloniti ukoliko postoje problemi sa holesterolom.

4. Prijatelj srca

S obzirom na to da je bogata flavonoidima, mirođija se preporučuje u prevenciji srčanih oboljenja. Poznato je da flavonoidi pomažu u smanjenju rizika od srčanih bolesti i moždanog udara, te je ovo još jedan od razloga da uvrstite mirođiju u ishranu.

Ko ne sme da jede mirođiju?

Iako je u najvećem broju slučajeva ova začinska biljka bezbedna za konzumiranje, postoje osobe koje bi trebalo da je izbegavaju. U retkim situacijama mirođija može da izazove alergijsku reakciju, povraćanje, dijareju, svrab unutar usne duplje, koprivnjaču na jeziku i oticanje grla. Osobe koje su alergične na šargarepu mogu da budu alergične i na mirođiju.

Takođe, trudnicama i osobama koje koriste lekove na bazi litijuma preporučuje se da veoma oprezno koriste ovu začinsku biljku, uz prethodnu konsultaciju sa doktorom.

Kako razlikovati prehladu od gripa

Pexels.com

Akutne respiratorne bolesti su vodeći uzrok lekarskih poseta za ambulantne pacijente svih uzrasta.

Prehlada ili „common cold“ predstavlja virusnu infekciju gornjih disajnih puteva. Najčešće se viđa u periodu oktobar-maj.

Specijalista otorinolaringologije dr Ivan Baljošević navodi za portal N1 da se danas zna da postoji više od 200 različitih tipova virusa koji izazivaju respiratorne infekcije. Najčešći izazivači su: rinovirusi koji izazivaju oko 50 odsto svih infekcija i Corona virusi (ali ne Covid 19) sa 12 odsto.

„Virusne infekcije gornjih disajnih puteva su najčešće kod dece. Tako da deca uzrasta do tri godine, zbog svog slabog i nezrelog imunog sistema, oboljevaju četiri do šest puta godišnje. Sa uzrastom i učestalost infekcija opada, tako da osobe starije od 50 godina oboljevaju jednom do dva puta godišnje“, kaže on.

Putevi prenošenja sa bolesne na zdravu osobu mogu biti:

– Kapljični, odnosno kapljicama sekreta iz gornjih disajnih puteva koje dolaze u vazduh prilikom kijanja ili kašljanja bolesne osobe i zatim dospevaju na kožu ili sluzokožu zdrave osobe.

– Direktni, odnosno kontaktom između bolesne i zdrave osobe ili preko predmeta i na taj način prenošenjem sekreta.

Bolest počinje kao kijavica sa curenjem iz nosa, otežanim disanjem na nos i kijanjem. Dan kasnije se pojavljuje malaksalost, povišena temperatura i gubitak apetita. Takođe, može biti praćena glavoboljom, crvenilom očiju i kašljem.

Simptomi najčešće prolaze spontano za tri do pet dana.

Grip je infekcija izazvana virusom inlfuence, koji se obično javlja na severnoj hemisferi, između decembra i aprila. Svake godine grip čini 12 odsto svih respiratornih infekcija.

„To je veoma zarazna bolest i od velike je brige za javno zdravlje zbog brzine kojom se epidemije razvijaju i povezanog morbiditeta i mortaliteta. Javlja se kao epidemija svake godine, zbog manjih promena u antigenskim karakteristikama virusa gripa. Pandemije gripa (epidemije koje zahvataju cele kontinente) se javljaju ređe i nastaju zbog većih promena u antigenskim strukturama virusa gripa. Dve takve najpoznatije pandemije su bile 1918. i 2009. godine“, podseća dr Baljošević.

Period inkubacije je obično 24 do 48 sati. U odsustvu antivirusnog tretmana, izlučivanje virusa počinje 24 sata pre pojave simptoma i nastavlja se sledećih pet dana kod zdravih odraslih osoba.

„Izlučivanje virusa može da traje duže kod dece, pacijenata sa hroničnim bolestima, starijih pacijenata, kao i pacijenata sa deficitom imuniteta. Osobe koje su u posebnom riziku od komplikovane infekcije su osobe starije od 65 ili mlađe od pet godina“, navodi doktor.

Prema njegovim rečima, glavna razlika između gripa i prehlade leži u intenzitetu bolesti.

Grip se klasično karakteriše naglim početkom sa glavoboljom, visokom temperaturom, malaksalošću, suvim kašljem, bolovima u grlu i mišićima. Groznica traje do prosečno tri dana (raspon od dva do osam dana). Kašalj, u početku suv i neproduktivan, može trajati nedeljama.

„Komplikovana infekcija gripom najčešće se manifestuje kao primarna virusna pneumonija, kombinovana virusna i bakterijska pneumonija i sekundarna bakterijska pneumonija. Retke, ali ozbiljne komplikacije gripa uključuju zahvaćenost centralnog nervnog sistema (npr. encefalitis, transverzalni mijelitis, aseptični meningitis i Guillain-Barreov sindrom)“, objašnjava dr Baljošević.

Dijagnoza

Indentifikacija uzročnika je nepotrebna u najvećem broju slučajeva, jer obično izlečenje nastupa posle simptomatske terapije ili spontano posle 2-3 dana, kaže dr Baljošević.

„Dijagnoza obične prehlade je skoro uvek na osnovu kliničkih nalaza. Razlikovanje obične prehlade od snažnijeg virusa, kao što je virus gripa, stvar je poznavanja uobičajenih simptoma i znakova gripa i upoređujući ih sa onima kod obične prehlade. U posebnim slučajevima, virus se izoluje uzorkom dobijenim iz nosa PCR testom“, kaže on.

Prevencija

Dr Baljošević ističe da je pranje ruku osnovna, a time i najvažnija aktivnost koja može da smanji rizik od virusnih infekcija.

„Studije su potvrdile da pranje ruku sapunom ili korišćenje dezinfekcionog sredstva za ruke smanjuje rizik od prenošenja. Najefikasniji agensi su na bazi alkohola, posebno treba obratiti na dezinfekciju ruku zdravstvenog osoblja. Antiseptički sapuni i deterdženti su sledeći po efikasnosti, a neantimikrobni sapuni najmanje efikasni“, navodi on.

Dodaje da su u prevenciji infekcije gripa najefikasnije vakcine, koje se primaju jednom godišnje, i savetuju se posebno rizičnim grupama (starije osobe, bolesnici sa hroničnim bolestima..).

„Danas na tržištu postoje i veoma efikasni, klinički testirani, antivirusni preparati na bazi enzima tripsina. Oni se mogu koristiti u toku cele sezone infekcija, kod dece i odraslih u cilju prevencije i lečenja virusnih infekcija gornjih disajnih puteva“, naglašava on.

BEZ OVE TVARI VAŠ ORGANIZAM ĆE PROPASTI! Srećom, ima ga u brojnim namirnicama

Izvor: Pixabay

IMA SPECIFIČNO DJELOVANJE

+
AAA

BEZ OVE TVARI VAŠ ORGANIZAM ĆE PROPASTI! Srećom, ima ga u brojnim namirnicama

Autor: Zlatko Govedić

Minerali su kemijski elementi esencijalni za normalno funkcioniranje organizma, u kojem se pojavljuju kao slobodni ioni ili kao sastavni dio određenih organskih spojeva (hormona, enzima). Svaki mineral ima specifično djelovanje, a prijeko su potrebni u mnogim biokemijskim procesima, kao što je regulacija metabolizma i ravnoteže tekućine u tijelu, kontrakcije mišića, sinteza proteina, proizvodnja energije, izgradnja kostiju, funkcioniranje staničnih membrana i provođenje živčanih impulsa.

Cink je esencijalni mineral neophodan za odvijanje brojnih fizioloških procesa i metaboličkih reakcija u organizmu. Nephodan je za aktivnosti više od sto enzima. Često ga zovu “menadžer metabolizma” jer podržava imunitet, ima ulogu u sintezi proteina te je potreban za normlan rast i razvoj.

Ljudsko tijelo sadrži oko 2 grama cinka koji je najzastupljeniji u mišićima, kostima, jetri, gušterači, bubrezima, koži, leukocitima te tkivu prostate. Nephodno je da ga svakodnevno unosimo, jer organizam ne posjeduje razvijen sustav za njegovo skladištenje.

Osim jačanja imuniteta, cink se često upotrebljava i u terapiji dijareje, a koristan je i za brže zarastanje rana.

Crveno meso, morska hrana (školjke, rakovi), lješnjaci i integralne žitarice imaju najveći sadržaj cinka.

Deficit cinka može izazvati zaostatak u rastu, gubitak apetita, slabost imunosnog sustava i sklonost infekcijama. Također, može dovesti do gubitka kose, dijareje, usporenog spolnog sazrijevanja, impotencije ili oštećenja očiju i kože.

Osobe koje se često suočavaju s deficitom cinka jesu: sportaši, adolescenti, starije osobe, vegetarijanci, dijabetičari, osobe s probavnim oboljenima te osobe izložene psihičkom i fizičkom stresu.

Autor:Zlatko Govedić

ZADNJE VIJESTI


IMA SPECIFIČNO DJELOVANJE

BEZ OVE TVARI VAŠ ORGANIZAM ĆE PROPASTI! Srećom, ima ga u brojnim namirnicama


POMOZITE SI SAMI

ŠTO JESTI I PITI AKO IMATE COVID-19, KAKO BISTE SE ŠTO PRIJE OSJEĆALI BOLJE? Počnite dizati imunitet i zdravo se hraniti


ZA OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO

(RECEPT) DVA SASTOJKA ZA BOLJU POTENCIJU I LIBIDO: Ova moćna kombinacija probudit će zvijer u vama


POMOZITE SI SAMI

(VIDEO) GENIJALAN TRIK ZA TRENUTNO OLAKŠANJE: Riješite se začepljenog nosa i otežanog disanja u tren oka

Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article

Da li biste i vi pali na pitanju za 320.000 dinara: Odgovori na 11 pitanja iz kviza „Želite li da postanete milioner“

Da li biste i vi pali na pitanju za 320.000 dinara: Odgovori na 11 pitanja iz kviza "Želite li da postanete milioner" 1Foto: Printscreen / Nova S

I u ovoj epizodi kviza „Želite li da postanete Milioner“ takmičari su se susretali sa pitanjima iz najrazličitijih oblasti. Prvog takmičara su posebno namučila pitanja iz oblasti filma, a pitanje iz istorje hrišćanstva ga je poslalo kući sa 160.000 dinara.

U večerašnjem izdanju kviza takmičar je bio Nemanja Zdravković, inženjer saobraćaja iz beograda.

Prvo pitanje za 1.000 dinara.

Pitanje: Koji lik iz stripa, super heroj ima kostim koji na sebi ima simbol slepog miša?

Ogovor: Betmen.

Drugo pitanje za 2.000 dinara

Pitanje: Kako se zajedničkim imenom nazivaju grupe, organiziacije ili pojedinci koji se iz političkih ili ideoloških razloga suprotstavljaju aktuelnom režimu u državi?

Odgovor: Opozicija

Treće pitanje za 3.000 dinara

Pitanje: Na ušću kojih reka se nalazi beogradsko Veliko ratno ostrvo?

Odgovor: Na ušću Save u Dunav.

Koliko novca biste osvojili u „Milioneru“: Pitanja iz prve epizode kviza koji se emituje ponovo posle deset godina

Četvrto pitanje za 4.000 dinara

Pitanje: Nekada popularni automobil sa nadimkom „Kec“, je ustvari bio model pod nazivom?

Odgovor: Zastava 101.

Peto pitanje za zagarantovanu sumu od 5.000 dinara

Pitanje: Kako se zove popularni fantastični roman Žila Verna?

Odgovor: 20.000 milja pod morem.

Šesto pitanje za 10.000 dinara

Pitanje: Enrike Ineglesijas je sin poznatog šranskog pevača…

Ogovor: Hulija inglesijasa

Da li biste vi osvojili 640.000 dinara: Pitanja iz treće epizode kviza „Želite li da postanete milioner?“

Sedmo pitanje za 20.000 dinara

Pitanje: Kako se zove android iz filma Osmi putnik?

Odgovor: Bišop

Takmičar Nemanja Zdravković je na ovom pitanju iskoristio pomoć pola-pola.

Osmo pitanje za 40,000 dinara

Pitanje: Operacija „Barbarosa“ je bio naziv za napad nacističke Nemačke na koju zemlju?

Odgovor: SSSR

Deveto pitanje za 80.000 dinara

Pitanje: Koji od navedenih hormona reguliše san i utiče na pigmentaciju?

Odgovor: Melatonin

Šta je morganatski brak: 15 težih pitanja iz kviza „Milioner“, da li znate odgovore?

Na ovom pitanju takmičar je iskoristio mogućnost da zameni pitanje. Nakon zamene se ispostavilo da je znao tačan odgovor.

Novo pitanje za 80.000 dinara

Pitanje: Koji od navedenih vozača nikad nije vozio za MekLaren?

Odgovor: Mihael Šumaher.

14 pitanja na koja je odgovarao Zoran Đinđić u kvizu „Milioner“: Da li znate odgovor pitanje na kojem je odustao?

Deseto pitanje za drugu zagarantovanu sumu od 160.000 dinara

Pitanje: Priču Pikova dama napisao je ko od navedenih autora?

Odgovor: Aleksandar Sergejevič Puškin

Takmičar je na ovom pitanju iskoristio pomoć prijatelja, pozvao je svog prijatelja Uroša, koji mu je sa „95 odsto sigurnosti“ dao tačan odgovor.

Jedanaesto pitanje za 320.000 dinara

Pitanje: Ko se smatra ocem pustinjačkog monaštva i monaštva uopšte?

Odgovor: Prepodobni Antonije Veliki

Takmičar je odmah rekao da ne zna odgovor na ovo pitanje pa je pokušao da „ide na sreću“, ali dao je pogrešan odgovor. Kući je ipak odneo drugu zagarantovanu sumu od 160.000 dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Original Article

Zašto smrdibube ulaze u naše domove i da li su opasne po ljude?

Zašto smrdibube ulaze u naše domove i da li su opasne po ljude? 1Foto: Shutterstock / sopf

Sa najezdom smrdibuba krajem leta ne suočava se samo Srbije poslednjih nekoliko godina, već iste probleme imaju i građani susedne Hrvatske.

O tome je li situacija zabrinjavajuća i šta se ustvari dešava, hrvatski portal Dnevnik.hr razgovarao je s profesorkom zagrebačkog PMF-a Lucijom Šerić Jelaskom.

“Toplije vreme i vlaga, kao i klimatske promene, pogoduju smrdibubama da se brže razmnožavaju, tako da možemo govoriti o povećanom broju ovih insekata”, rekla je Šerić Jelaska.

Kako je profesorka objasnila, oni u naše domove ulaze zbog nižih temperatura jer traže toplo i skriveno mesto na kojem mogu prezimiti.

Naglasila je da smrdibube nisu opasne i otrovne za ljude, ali su dosadne i ispuštaju smrdljiv i neugodan miris.

Kako ističe, građani se ne moraju bojati da će se smrdibube namnožiti u njihovom domu jer tokom jeseni i zime oni traže mesto za prezimljavanje, a tek u proleće počinje njihovo razmnožavanje.

Međuim, one zadaju velike muke poljoprivrednicima te su štete svake godine sve veće.

Kako se izboriti sa smrdibubama?

“Hrane se biljnim sokovima, do kojih dolaze pomoću rila, te zbog toga nastaju štete na plodovima. Osim toga, prelaze s ploda na plod i mogu prenositi gljivice, koje se onda šire i rade štetu”, objašnjava njihova sagovornica.

Proizvođači lešnika poslednjih se godina žale kako je 30 odsto plodova oštećeno zbog smrdibuba. Osim lešnika, omiljene su im i jabuke, sve koštunjavo voće, paradajz, paprika…

Velike probleme stvaraju i vinogradarima jer se smrdibube zavuku u grozdove te, ako se ne vide i ne uklone, kada se grožđe samelje, poprima gorak okus i neugodan miris.

Šerić Jelaska kaže da ih se najbolje rešiti mehaničkim putem, ali treba biti oprezan jer oni prilikom obrane ispuštaju vrlo neugodan miris, zato se ne preporučuje gaženje i stiskanje.

Takođe savetuje građanima da nikako ne koriste insekticide kako bi ih se rešili jer je reč o insektima koji nisu opasni, pa nema potrebe da građani ugrožavaju svoje zdravlje.

Ističe da, iako smrdibube nisu opasne, neki ljudi mogu dobiti alergijsku reakciju ako su izuzetno osetljivi, ali da su takvi slučajevi retki.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Original Article