10:39
Zdravlje
Blog Stranica 816
Naučnici otkrili kako buka utiče na zdravlje
Pixabay.com
Naučnici su analizirali zdravstvene podatke oko 1,1 miliona ljudi koji žive u Montrealu od 2000. do 2014. i otkrili da je svaki porast nivoa buke za 10 decibela povezan sa većim rizikom od moždanog udara kod ljudi starijih od 45 godina. Utvrđeno je da rizik od razvoja bolesti porastao za šest odsto.
U studiji se navodi da su ljudi u Montrealu koji žive u blizini auto-puteva, aerodroma i železnica najviše izloženi buci i pod većim rizikom od moždanog udara.
Hronična izloženost buci između 85 i 105 decibela takođe može dovesti do dugotrajnog gubitka sluha. Sve iznad 105 decibela dovodi vas u opasnost od razvoja tinitusa i gubitka sluha.
Globalni porast problema mentalnog zdravlja: Kako se na to reaguje?
Foto: Shutterstock/Chinnapong
Širom sveta, ljudima je sve više potrebna podrška u očuvanju mentalnog zdravlja Globalne i lokalne inicijative pokazuju rezultate. Da li je to dovoljno? Tražimo odgovor na to pitanje na Svetski dan mentalnog zdravlja.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) obeležava 10. oktobar kao Svetski dan mentalnog zdravlja. Cilj je „podizanje svesti o pitanjima mentalnog zdravlja širom sveta i mobilisanje napora za podršku mentalnom zdravlju“.
Zagovornici mentalnog zdravlja, uključujući SZO, već se decenijama snažno zalažu za reformu zaštite mentalnog zdravlja. Ove godine naglašavaju da prava bura događaja, od pandemije korona virusa do ekonomskih kriza, ima veliki uticaj na mentalno zdravlje širom sveta.
Prema Svetskom izveštaju o mentalnom zdravlju Svetske zdravstvene organizacije objavljenom u junu, depresija i anksioznost porasli su za 25 odsto u prvoj godini pandemije, čime je broj ljudi koji žive sa mentalnim poremećajem dostigao skoro milijardu ljudi.
„Usluge psihijatrijskih službi su se ozbiljno poremetile proteklih godina, a jaz između potrebnog i stvarnog tretmana u lečenju mentalnog zdravlja se povećao“, rekao je portparol Svetske zfravstvene organizacije za DW.
Posebna inicijativa za mentalno zdravlje
Kako se na to reaguje? Svetska zdravstvena organizacija je 2020. godine osnovala Posebnu inicijativu za mentalno zdravlje. To je najambiciozniji program SZO za mentalno zdravlje do sada, koji ima za cilj da poveća pristup uslugama mentalnog zdravlja za 100 miliona ljudi u 12 zemalja, uključujući Ukrajinu, Jordan i Zimbabve.
„Mnoge zemlje imaju veoma zastarele mandate službi za mentalno zdravlje. Radimo sa zemljama na promeni njihovih pristupa kako bi se povećala dostupnost podrške“, rekla je za DW Alison Šafer, tehnička savetnica u Odeljenju za mentalno zdravlje SZO.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, od kada je inicijativa počela u januaru 2020. godine, pet miliona ljudi više ima pristup mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj podršci. Psihosocijalna podrška uključuje izgradnju porodičnih i lokalnih mreža oko ljudi kojima je potrebna podrška.
„Trebalo nam je dve i po godine da pokrenemo inicijative, ali sada očekujemo sve veći napredak u proširenju usluga u oblasti mentalnog zdravlja kako bi što više ljudi moglo da pristupi podršci“, rekla je Šafer.
Jedan od najvećih uspeha do sada je pružanje psihosocijalne podrške tokom kriza, kao što su pandemija kovida 19 ili sukobi u Ukrajini i na Filipinima.
„Imamo najneposredniji uticaj na ljude ovde. Ključ je u pružanju psihosocijalne podrške ljudima koji prolaze kroz krizu“, rekla je Šafer.
Šafer je takođe navela prve uspehe u zemljama poput Paragvaja koje su omogućile konsultacije sa psihijatrima putem video poziva. Tokom pandemije koronavirusa, video konsultacije su bile posebno efikasne u održavanju podrške zajednice.
„Zvuči prilično jednostavno, ali ono što je nedostajalo je infrastruktura“, rekla je ona.
Pristup na osnovu globalne slike
Šafer je rekla da je jedinstvenost Specijalne inicijative SZO za mentalno zdravlje zasnovana na pristupu koji se zasniva na širokom uvidu.
„Ne postoji samo jedan način da se pristupi uslugama i podršci za mentalno zdravlje. To zahteva širu perspektivu od dosadašnje, ne samo fokusiranje na pojedinačne intervencije ili grupe, već na čitav sistem usluga mentalne i srodne zdravstvene zaštite. Usluge se mogu ponuditi u zdravstvu, ali i u školama, organizacijama u zajednici, verskim zajednicama, grupama i preduzećima“, rekla je ona za DW.
Jedan od ciljeva inicijative je fokusiranje na pružanje podrške rizičnim grupama. Rizične grupe obuhvataju između ostalog, ljude koji doživljavaju diskriminaciju ili kršenja ljudskih prava, uključujući ljude koji se identifikuju kao LGBT.
Diskriminacija, izolacija…
„Već vidimo prve uspehe, na primer, pomažemo ljudima da shvate da seksualna privlačnost između osoba istog pola nije mentalni poremećaj, a te bi osobe mogle biti izložene većem riziku od narušavanja mentalnog zdravlja zbog društvene stigme i diskriminacije, pa im je potrebna podrška“, rekla je Šafer.
Prema njoj, uspeh počiva na zasnivanju podrške mentalnom zdravlju na naučnim dokazima, na decenijama učenja i na pravima osoba koje žive sa mentalnim zdravstvenim problemima i psihosocijalnim invaliditetom. Ali inicijativa nije prošla bez političkih izazova.
„Neke zemlje su otišle dalje u svom napretku“, rekla je Šafer. „Specijalna inicijativa SZO za mentalno zdravlje radi na olakšavanju takvih promena kako bi proširenje usluga u radu na očuvanju mentalnog zdravlja moglo biti održivo i kako bi se još više unapredilo.“
Lokalni programi i trajna podrška
Inicijativa SZO beleži prve uspehe, ali projekat će se završiti 2023. Nije jasno šta će se nakon toga desiti sa mrežama podrške mentalnom zdravlju.
Rene Elondu, konsultantkinja za borbu protiv diskriminacije u berlinskoj savetodavnoj organizaciji Izvori nade, kritična je prema inicijativama za mentalno zdravlje koje imaju fiksno trajanje.
„Pomoć koja je ljudima potrebna nema krajnju tačku. Ljudima je veoma teško da se nose sa mentalnom nestabilnošću. Potrebno je vreme da se ljudi otvore i progovore. Potrebno je vreme da se uspostavi mreža podrške“, rekla je Elondu za DW.
Njena organizacija pruža savetovanje i podršku migrantskim zajednicama u Nemačkoj, posebno crnačkim zajednicama. Veza između problema mentalnog zdravlja i diskriminacije, rekla je Elondu, jeste upečatljiva.
„Ljudi koji doživljavaju diskriminaciju često se stide ili se vide kao deo problema. Osećaju se otuđenim od zvaničnih struktura, što ih čini izolovanim i povećava mogućnost izbijanja psihičkih problema“, rekla je ona.
U organizacji 98 odsto tima čine crnkinje koje su u Nemačku došle kao odrasle osobe. Elondu je naglasila da je važno da psihosocijalnu negu vode ljudi iz istih zajednica kao i oni kojima se pokušava pomoći. „Angažovanje zajednice je nužno. Članovi tima imaju slična iskustva sa diskriminacijom, pa se lako mogu povezati sa nekim i analizirati signale psihičkih poteškoća. Takav pristup pomaže da se izgradi poverenje u sferi mentalnog zdravlja“, rekla je Elondu.
„Ako želite da se bavite pitanjima mentalnog zdravlja, morate da sarađujete i sa zajednicama i sa stručnjacima “, dodala je ona. „Onda možete napraviti trajnu promenu“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
ŠTO JESTI I PITI AKO IMATE COVID-19, KAKO BISTE SE ŠTO PRIJE OSJEĆALI BOLJE? Počnite dizati imunitet i zdravo se hraniti
Ilustracija: Pixabay
ŠTO JESTI I PITI AKO IMATE COVID-19, KAKO BISTE SE ŠTO PRIJE OSJEĆALI BOLJE? Počnite dizati imunitet i zdravo se hraniti
Autor: Sonja Kirchhoffer / 7dnevno
Koronavirus se prvi put pojavio u jednom od najvećih kineskih gradova, Wuhanu, smještenom u središnjoj Kini, u prosincu 2019. godine, a nije trebalo dugo da Svjetska zdravstvena organizacija proglasi stanje pandemije. Epidemije se često javljaju u valovima, pa kažemo da imaju svoje uspone i padove. Od kraja lipnja u Hrvatskoj smo ušli u novi val epidemije s više od 3500 oboljelih, a taj je broj krajem srpnja naglo skočio na brojku od 9100 bolesnih. Prema službenoj stranici Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu, trenutačno je u Hrvatskoj evidentirano više od 6900 oboljelih, od čega je više od 570 osoba na bolničkom liječenju, a na respiratoru je njih više od 20. Bolest je to od koje ćemo vjerojatno svi prije ili poslije oboljeti, i to više puta, pa nije naodmet znati kako si sami možemo pomoći u slučaju pozitivnog testa.
Jedan od načina koji pomažu u borbi s bolešću je i prehrana. Hrana može pozitivno i negativno utjecati na naše zdravlje pa bismo trebali pripaziti što jedemo i pijemo kako bismo ojačali svoj imunosni sustav i smanjili upalne procese u tijelu. Covid-19 smanjuje apetit, ali istovremeno povećava potrebe tijela za hranjivim tvarima. Hrana bogata vitaminima i mineralima može podići naš imunosni sustav. Ovaj naš mali vodič za zdraviju prehranu tijekom bolesti neće izliječiti bolest, ali može pomoći da je lakše prebrodimo.
Rizici pretilosti
Naša sugovornica, farmaceutkinja Marina Štokić, kaže da, ako ste pozitivni, a prehrana vam je kvalitetna, odnosno bogata vitaminima i mineralima, nema potrebe za uzimanjem dodataka prehrani. No u slučaju da se ne hranimo najzdravije, onda treba uzeti neki od niza multivitaminskih pripravaka na tržištu, s tim da tu opreza nikada dosta. Kod uzimanja dodataka prehrani treba razlikovati preporučenu dozu od one terapijske koju vam propisuje liječnik. Štokić naglašava da se pri uzimanju dodataka prehrani treba posavjetovati s liječnikom ako imate ozbiljnih zdravstvenih problema. Naime, kod nekih stanja, poput autoimunih bolesti, transplantacije organa, problema s krvlju i drugih, može doći do nuspojava, zbog čega treba biti dodatno na oprezu.
Među najvažnije vitamine koje treba uzimati u borbi s koronavirusom ulazi vitamin D koji se tretira kao ključna komponenta imuniteta. Taj vitamin ima protuupalni učinak pa štiti organizam od akutnih infekcija dišnog sustava.
Ljudi koji imaju prekomjernu težinu imaju povećan rizik od obolijevanja od teškog oblika covida-19. Prema istraživanjima, virus se u većem broju smješta u masnim stanicama, pa čak i više nego u plućnom tkivu, zbog čega pretile osobe imaju veći faktor rizika za ozbiljniji tijek bolesti. Upalni procesi koji se tijekom covida-19 razvijaju mogu zahvatiti ne samo pluća, nego i druge organe, a što može biti kobno. Kod pretilih osoba zbog povećane količine masnog tkiva može doći i do postcovid simptoma koji mogu potrajati i mjesecima nakon što je nastupila zaraza.
Upravo je tu važan vitamin D koji ulazi u interakciju s ACE2 receptorima koji se nalaze na površini stanica, a kroz koje virus prodire i inficira organizam. Interakcija vitamina D s tim proteinima može spriječiti teške posljedice bolesti. Osim toga, vitamin D omogućuje brže zacjeljivanje oštećenih tkiva, što je važno u obnovi pluća. Kažu da u prosjeku 80 posto potrebnog vitamina D dobivamo od sunca, no tu je još deficit od 20 posto koji treba nadoknaditi prehranom. Činjenica da smo tijekom ove bolesti najvećim dijelom izolirani u svoja četiri zida pokazuje da je potrebno povećati unos tog vitamina u vrijeme bolesti jer ga tijelo ne može primiti na onaj najčešći način, putem sunčevih zraka. Najbolji izvor vitamina D je riba poput lososa, haringe, sardina, ulja jetara bakalara, žumanjka, a za one koji preferiraju biljne izvore vitamina preporučuju se gljive. Stručnjaci kažu da bismo trebali uzimati šumske gljive poput vrganja jer imaju veliku dozu tog vitamina s obzirom na to da se gljive iz komercijalnog uzgoja najčešće drže u mračnim prostorima pa nisu bogate vitaminom D.
Nezaobilazni cink
Karotenoidi se nalaze u biljkama, voću, povrću i algama, a karakterizira ih žuta, narančasta i crvena boja. Imaju antioksidacijsko djelovanje, što znači da sprečavaju oštećenja i smrt stanica, a poznati su i po svojim antikancerogenim svojstvima. Većina se karotenoida pretvara u organizmu u vitamin A, čije se djelovanje može dijelom usporediti s uzimanjem vitamina D. “Vitamina A ima najviše u jetrima, kao i mlijeku i svim mliječnim proizvodima, jajima i rajčicama”, kaže farmaceutkinja Štokić. Ona ujedno upozorava da je kod uzimanja vitamina A, D, E i K potreban oprez jer se akumuliraju u masnom tkivu i mogu dovesti do hipervitaminoze i nuspojava. Ostali vitamini se, kako navodi, izlučuju iz tijela mokraćom.
Cink je jedan od najvažnijih minerala, koji ima antioksidacijska i protuupalna svojstva. Upravo je ovaj mineral izuzetno važan u borbi organizma s covidom-19 jer smanjuje rizik od zaraze i štiti plućno tkivo, no treba biti pažljiv u njegovoj konzumaciji jer u prevelikim količinama može biti otrovan. Najviše ga ima u mesu pa osobe koje konzumiraju meso u dovoljnim količinama ne trebaju dodatno uzimati cink. No oni koji su na biljnoj prehrani trebali bi uzimati cink iz orašastih plodova, raznih klica i sjemenki. Za ljubitelje slatkog dobra je vijest da ga ima i u crnoj čokoladi. Naravno, nije svejedno o kojoj je čokoladi riječ. Naša sugovornica Štokić kaže da je to samo čokolada koja ima 70 do 85 posto kakaa te da na 100 grama te čokolade možete unijeti u organizam oko 3 miligrama cinka.
Vitamin C ima važnu ulogu u prevenciji i liječenju upale pluća i bakterijskih infekcija, zato je važan u liječenju covida-19. Vjerojatno mislite da su najbolji izvor ovog vitamina naranče i limuni, no to baš i nije tako jer su primjerice paprika, kao i brokula, cvjetača i kelj, bogatiji izvor vitamina C. Štokić savjetuje da vitamin C potražite u kiviju kao njegovu najbogatijem izvoru.
Tople juhe
Jasno je da se trebamo hraniti voćem i povrćem koje je bogato ranije spomenutim vitaminima i mineralima. S povrćem poput mrkve, slatkog krumpira, brokule i paprike nećete pogriješiti. Te namirnice daju našem tijelu potrebne hranjive tvari, kao i složene ugljikohidrate, i na taj način utječu na povećanu razinu energije, što je posebno važno kod umora koji je jedan od simptoma covida-19. Vjerojatno će vam konzumaciju hrane otežati grlobolja, no u tom slučaju preporučujemo da miksate voće i povrće i da ga pijete u obliku smoothieja.
Marina Štokić preporučuje nam jedan jednostavan i zdrav smoothie koji se sastoji od jedne banane, jednog kivija, nekoliko badema i lista blitve koje je potrebno samo izmiksati prije konzumacije. Ako ne volite takve namirnice, posegnite za toplim juhama koje će vas okrijepiti i dobro djelovati na vaš probavni trakt.
Cjelovite žitarice odlične su za zdravlje probavnog trakta. Vlakna u žitaricama osiguravaju zdravlje probavnog trakta, smanjuju upalne procese i pomažu boljem funkcioniranju imunosnog sustava. Jedite stoga zobene pahuljice i ječam koji sadrže beta glukan. Svi smo čuli za beta glukan, no malo nas zna što je to. Riječ je o polisaharidu, odnosno šećeru koji brani organizam od raznih neželjenih bakterija, virusa, gljivica i parazita. Nema ga u ljudskom organizmu pa se mora uzimati kroz hranu ili dodatke prehrani. Od drugih žitarica bogatih beta glukanom jedite kvinoju, i uopće, opredijelite se za integralne proizvode.
Smanjeni unos proteina slabi imunosni sustav i izlaže organizam većem riziku od obolijevanja. Najbolje je u tu svrhu jesti nemasno meso koje biste trebali konzumirati u kuhanom obliku. Meso sadrži značajne količine proteina i cink važan za metaboličke procese u organizmu. Za one koji ne jedu meso iz bilo kojeg razloga (etičkog, ekološkog ili možda i zdravstvenog) postoje brojni izvori proteina poput raznih mahunarki, leće, graška, slanutka, graha. No ako su probavne tegobe sastavni dio vaših simptoma covida-19, bilo bi dobro da ih izbjegavate. Možete ih pokušati pripremiti uz višestruka ispiranja, namakanja, i kuhati uz dodatak kombu alge ili pak komorača, kima ili drugog bilja koje smanjuju nadimanje, ali ako vam mahunarke ne odgovaraju ni tako pripremljene, nemojte ih konzumirati za vrijeme zaraze koronavirusom.
Mliječni proizvodi
Od mliječnih proizvoda dobro je jesti jogurt jer sadrži aktivne kulture koje djeluju kao probiotici, što znači da sadrži dobre bakterije, a to pridonosi jačanju imuniteta. Od njih možete praviti smoothieje nježnog okusa koji će vam odgovarati, osobito kada ste bolesni. U posljednjih nekoliko desetljeća vodi se polemika o mlijeku. Jedni ga kude, a drugi hvale. Mišljenja su o pijenju kravljeg i biljnih mlijeka podijeljena. Prema količini proteina, kravlje mlijeko daleko nadmašuje sva ostala mlijeka, a po količini kalcija može se usporediti s većinom drugih biljnih mlijeka, s tim da kalcija ima neznatno više u bademovu i zobenom mlijeku. Savjet Marine Štokić je da između kravljeg i biljnog prednost date kravljem mlijeku koje se može kupiti i u staklenoj ambalaži od proizvođača koji u mlijeko ne stavljaju dodatke i od krava koje borave na pašnjacima. U nedoumici koje mlijeko kupiti bolje se, navodi ona, opredijeliti za mlijeko manjih proizvođača poput Veronike. Kao još jednu od opcija farmaceutkinja nam preporučuje i kozje mlijeko od domaćih proizvođača koje danas možete kupiti u svim dućanima ili na tržnici.
Ako imate temperaturu i probavne smetnje, lako je dehidrirati. Dehidracija može pogoršati simptome poput umora i glavobolje, zato pri ruci imajte stalno bočicu s vodom i često je pijte. Ako imate probavne probleme, posegnite za rehidracijskom otopinom koja sadrži glukozu i natrij, ali ako ih nemate, ta vam otopina nije potrebna. Slobodno pijte biljne čajeve s medom.
Izbjegavajte visoko prerađenu hranu s velikim udjelom šećera, prženu hranu, gazirana pića i slatkiše koji potiču upalne procese i otežavaju borbu s ovom, ali i svakom drugom boleštinom. U širokom luku zaobilazite i alkoholna pića.
No kako se nositi s gubitkom osjećaja okusa i mirisa?
Taj simptom može predstavljati veliku prepreku u zdravoj prehrani jer jednostavno ubija volju za jelom. Najlakše je ne jesti, no na taj način teško da ćete se osjećati bolje. Ako vam se neka hrana ne sviđa, probajte s nekom drugom, poigrajte se malo kako biste došli do hrane koja vam najviše odgovara.
Ove preporuke ne jamče da će vam se stanje jako brzo vratiti u normalu, ali će vam pomoći da se osjećate bolje i da prije profunkcionirate. Svakako, neovisno o tome jeste li pozitivni ili niste, nastavite s podizanjem imuniteta i zdravom prehranom kako biste bili spremniji za prvi ili neki novi susret s koronavirusom.
Autor:Sonja Kirchhoffer / 7dnevno
ZADNJE VIJESTI
POMOZITE SI SAMIŠTO JESTI I PITI AKO IMATE COVID-19, KAKO BISTE SE ŠTO PRIJE OSJEĆALI BOLJE? Počnite dizati imunitet i zdravo se hraniti
ZA OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO(RECEPT) DVA SASTOJKA ZA BOLJU POTENCIJU I LIBIDO: Ova moćna kombinacija probudit će zvijer u vama
POMOZITE SI SAMI(VIDEO) GENIJALAN TRIK ZA TRENUTNO OLAKŠANJE: Riješite se začepljenog nosa i otežanog disanja u tren oka
HODAJTE S LAKOĆOM(RECEPT) ZBOGOM ZADEBLJALIM PETAMA: Ovim jednostavnim trikovima ublažit ćete tegobe sa stopalima!
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article
„Ova knjiga ne valja – bacite je“: Poskupljenje udžbenika bilo problem i pre sto godina
Foto: Radenko Topalović
Dok „Vreme“ menja izdanja, vremena u biti ostaju ista. Tako je i pre 100 godina jedna od priča dnevnog lista „Vreme“ bila slična onoj koju pričamo danas. Mada, pričali smo i juče, a vrlo je verovatno da nas čeka i sutra. Poskupljenje udžbenika.
Poskupelo je sve pa i knjige – kaže početak vesti iz 1922. Gledajući godinu, mnogi bi rekli da je greška u broju. Nije reč o romanima i literaturi „za u slobodno vreme“. I tada je poskupljivalo ono najunosnije – ono obavezno, bez čega se ne može. Nisu ni tada poskupele samo srednjoškolske, razume se, već i knjige za osnovne škole.
Dobra strana stare priče, u kojoj nije bilo novih izdanja iz godine u godinu, pružala je mogućnost da se knjige kupuju po jeftinijim cenama u antikvarnicama, te da se nasleđuju od starijih ukućana. Ove prilike tada su uklonjene kao opcije, jer su nastavnici radili po modelu koji postoji i danas – svaki od njih mogao je da bira po kom će udžbeniku, autoru, izdanju raditi.
Široka lepeza novih udžbenika dovela je do nagomilavanja knjga, jer su nastavnici individualno odlučivali po kojim će knjigama raditi. Nastala je i muka za mnoge, pošto su učitelji i nastavnici tražili samo poslednja izdanja.
To je značilo da nema više knjiga od braće i sestara i jeftinih prođi „iz druge ruke“.na, list Vreme preneo je i priču siromašnog roditelja koji je imao troje dece u osnovnoj školi. Njegova ćerka čuvala je knjige iz trećeg razreda da bi ih nasledio njen mlađi brat. Kada je u školi pokazao nasleđene knjige učitelju, dobio je odgovor da se prihvataju samo poslednja izdanja.
Ovo pravilo važilo je čak i onda kada među izdanjima nije bilo gotovo nikakvih razlika. Tako je i nasleđena Srpska čitanka (Lj. Protić i V. Stojanović) bila odbačena, iako se roditelj na to pobunio. Odgovor nastavnika univerzalno je glasio da je to njegovo nastavničko pravo – da bira po kojim će knjigama raditi.
Začaran stogodišnji krug glasi isto: nova godina, nove knjige; stare baci, cenu digni. Pitali su se roditelji i tada šta će biti sa onima koji imaju više dece školskog uzrasta i ne mogu ovo da priušte, ali ni 1922. vest nije odgovorila na to ključno – kako?
Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.
List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 100 godina, tačnije 1922. godine. Predmet analize je dnevni list Vreme, koji danas ne postoji. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u periodu između dva rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.
Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
