U Hrvatskoj je ova biljka posebno podcijenjena: Ljekovita je, a na njoj se može i zaraditi

Artičoka, poznata pod latinskim imenom Cynara scolymus, pripada obitelji Asteracea/Compositum. Ova biljka raste u priobalnim područjima Europe, posebno u Italiji i Francuskoj, kao i uz obale Tihog oceana. Iako njezino točno podrijetlo nije poznato, artičoka se smatra izuzetno cijenjenom hranom još od davnina. Nađene su čak i na staroegipatskim slikama u grobnicama faraona.

Prvi opširni opis artičoke dao je Theophrastus, Aristotelov učenik s Lezbosa, 371. godine prije Krista. Vjeruje se da je biljka iz Grčke prenesena u Rim, a zatim se proširila po zapadnoj Europi. Stoljećima je artičoka smatrana luksuznom delikatesom dostupnom samo bogatima i privilegiranima.

Danas je artičoka kultivirani oblik biljke Cynara cardunculus i uglavnom se uzgaja u mediteranskoj regiji, duž atlantske obale i u Kaliforniji. U Italiji se često uzgaja u maslinicima kao dodatna kultura, ali dojma smo kako je u Hrvatskoj još uvijek poprilično – podcijenjena.

Može se uzgajati uz obalu

Ova snažna biljka može narasti do dva metra visine, a njezini dugi listovi, koji dosežu do 80 cm, imaju dlakavu donju stranu bez bodlji. Artičoka ima veliku cvjetnu glavicu promjera od 8 do 15 cm, koja je mesnata i sočna, a omiljeni je dio povrća. Ne konzumira se sirova jer je teško probavljiva, ali cvjeta od travnja do kolovoza predivnim plavim ili ljubičastim cvjetovima.

Za klijanje sjemena artičoke najbolje je kada je temperatura između 15 i 25 °C. Ako je temperatura 10 °C, klijanje se usporava, a na 30 °C sjeme uopće ne klija. Za vegetativni rast, idealna temperatura je između 12 i 14 °C noću, te 18 do 22 °C tijekom dana. Na temperaturi od -10 °C, biljka se smrzava i propada.

Najbolje tlo za uzgoj artičoka je duboko, srednje teško, dobro drenirano i neutralne reakcije, s pH vrijednošću između 6,4 i 7. Artičoke se u Hrvatskoj uzgajaju u priobalnim područjima, odnosno u Dalmaciji i Istri.

Zapanjit će vas koje je voće najprljavije: Puno je pesticida, temeljito ga operite uz dva sastojka

Brojne su zdravstvene koristi

Zdravstvene koristi artičoke su poznate od davnina. U prošlosti se smatralo da je artičoka snažan afrodizijak te se koristila za liječenje kroničnih upala jetre, vodenih bolesti, dijabetesa i ateroskleroze. Tridesetih godina prošlog stoljeća otkriveno je da ekstrakt lišća artičoke može smanjiti razinu kolesterola u krvi. Devedesetih godina provedena su brojna znanstvena istraživanja koja su potvrdila učinkovitost ove biljke.

Ljekovitost artičoke potječe od gorkih tvari u njezinom lišću i korijenu, koje stimuliraju jetru na brže protjecanje žuči. Prema tradicionalnoj medicini, čaj od lišća artičoke poboljšava apetit, pomaže pri probavi masti, potiče mokrenje i liječi jetru i žučni mjehur. Također pomaže uklanjanju mokraćne kiseline iz krvi te liječi žuticu, kongestiju i cirozu jetre.

Studije su pokazale da artičoka može pozitivno utjecati na razinu kolesterola. Ekstrakt artičoke može smanjiti ukupni kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride zahvaljujući luteolinu, antioksidansu koji sprječava stvaranje kolesterola. Također, artičoka može značajno smanjiti sistolički i dijastolički krvni tlak kod osoba s hipertenzijom, iako točni mehanizmi još nisu potpuno jasni.

Usporava rast karcinogenih stanica?

Ekstrakt artičoke može zaštititi jetru i potaknuti rast novog tkiva, povećavajući proizvodnju žuči te smanjujući upalu i smrt stanica jetre. Bogata vlaknima i inulinom, artičoka djeluje kao prebiotik koji potiče rast dobrih bakterija u crijevima i smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva. Također može olakšati simptome probavnih smetnji poput nadutosti, mučnine i žgaravice.

Ekstrakt lista artičoke može ublažiti simptome sindroma iritabilnog crijeva (IBS) smanjujući grčeve mišića i poboljšavajući ravnotežu korisnih bakterija u crijevima. Artičoka i njezin ekstrakt mogu smanjiti razinu glukoze u krvi i poboljšati razinu kolesterola i triglicerida, piše Vitamini.hr.

Iako su studije na životinjama pokazale da ekstrakt artičoke usporava rast karcinogenih stanica, potrebna su daljnja istraživanja na ljudima kako bi se potvrdili ovi nalazi.

Ova namirnica moćna je u borbi protiv bolesti: Možete ju pripremiti na zanimljiv način

Kako ih pripremati?

U kulinarstvu, artičoke se mogu pripremiti na razne načine: kuhati na pari, peći, pirjati, puniti ili pohati. Kuhanje na pari je najčešće i traje između 20 i 40 minuta, dok pečenje traje oko 40 minuta na 180°C. I listovi i srce su jestivi, a nakon kuhanja listovi se mogu umakati u umak, dok se srce može dodati na pizzu ili u salatu.

Komad artičoke u dućanima se može naći za jedan do dva eura, a prodaju se i konzervirane verzije koje koštaju od 12 do 15 eura za kilogram. Njezin uzgoj nije nimalo lak, ali ni berba, što je jedan od glavnih razloga zašto ovu sjajnu biljku češće ne vidimo u Hrvatskoj.

Artičoke se beru dok su cvjetne glavice još zatvorene, koristeći ruke ili škare. Stapka ne smije biti duža od 10 cm, dok se glavice koje su namijenjene preradi beru bez stapke. Tijekom zime razvoj glavica usporava, ali u proljeće berba se nastavlja sve do svibnja, što često zahtijeva 20 do 25 berbi. Kasnije sorte beru se 5 do 6 puta od ožujka do svibnja, piše Agroklub.

Pakiraju se u plitke letvarice ili kutije u jednom redu, a korisno je prekriti ih perforiranom PE folijom. Vodeno hlađenje je najučinkovitije jer sprječava dehidrataciju. U hladnjači na temperaturi od 0 °C i relativnoj vlazi zraka višoj od 90%, artičoke se mogu čuvati do 30 dana. Ako je planirano skladištenje na nekoliko dana, temperature od 2 do 4 °C su dovoljne.