Ljeto je savršeno doba godine za uživanje u sladoledu, omiljenoj poslastici mladih i starih. U trgovinama se mogu naći razne vrste, u raznim parkiranjima, od onih individualnih koje plaćamo tri eura po komadu, do pakiranja od 6 sladoleda koje na akciji možemo naći za 3,5 eura. Uz takve razlike u cijeni, postavlja se pitanje je li svaki sladoled isti ili postoje sastojci koje je najbolje izbjegavati.
Kako bismo saznali na koje sastojke treba paziti na pakiranjima sladoleda u trgovinama, koje izbjegavati, a koji su poželjni, obratili smo se izv. prof. dr. sc. Mireli Lučan Čolić s katedre za tehnologiju mesa i mlijeka Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.
“Kada biramo sladoled u trgovinama, važno je obratiti pozornost na sastojke navedene na pakiranju kako bismo znali što konzumiramo. Nekada su se sladoledi proizvodili isključivo od mliječnih sastojaka i jaja, međutim to danas više nije tako”, objašnjava Lučan Čolić dodajući da se prema Pravilniku o smrznutim desertima razlikuje pet različitih vrsta smrznutih deserata.
Razlikuju se po udjelima mliječne masti
“To su sladoled, mliječni sladoled i krem sladoled, proizvedeni s mliječnom ili biljnom masti, od kojih prvi ne mora uopće sadržavati mliječne sastojke, dok se posljednja dva razlikuju po udjelima mliječne masti (krem sladoled ima više mliječne masti) te smrznuti aromatizirani desert i smrznuti voćni desert, koje često nazivamo „vodenim“ sladoledima, a koji se proizvode od vode, šećera, arome i drugih sastojaka. Pri tome voćni mora imati barem pet posto voća”, dodaje.
Lučan Čolić objašnjavaju da se mliječni i krem sladoled proizvode od mliječnih sastojaka, najčešće od mlijeka, obranog mlijeka u prahu i vrhnja, koje je izvor mliječne masti. Prema njezinim riječima, mliječna mast je vrlo važan sastojak sladoleda.
“Ona daje punoću arome i okusa te poboljšava teksturu i konzistenciju sladoleda dajući mu kremastu strukturu. Iako se nekada za mliječnu mast pogrešno govorilo da povećava rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, danas se zna da to nije tako.
Zapravo, posljednjih nekoliko desetljeća provedena su brojna istraživanja koja su čak potvrdila pozitivno djelovanje punomasnih mliječnih proizvoda na opće stanje i zdravlje ljudi, a više studija provedenih na velikom broju ispitanika je dokazalo da unos punomasnih mliječnih proizvoda (mlijeka, sira, jogurta) u djetinjstvu smanjuje pojavu prekomjerne tjelesne mase u odrasloj dobi”, objašnjava znanstvenica.
Pojeftinili sladoled
Kako je mliječna mast je najčešće najskuplji sastojak sladoleda, njena zamjena različitim biljnim masnoćama pojeftinjuje sladoled.
“Najčešće se koriste kokosovo ili palmino ulje te ulje palminih sjemenki, jer sladoledu daju sličnu strukturu kao i mliječna mast. Ali ta zamjenska masnoća može biti štetna, ako je hidrogenizirana zbog produljenja trajnosti. Hidrogenacija ulja može dovesti do stvaranja trans masti koje dovode do višestrukog povećanja koncentracije „lošeg“ kolesterola u krvi, što može pridonijeti većem riziku od srčanih bolesti”, govori nam Lučan Čolić.
Govoreći o šećeru, Lučan Čolić objašnjava da on sladoledu daje slatkoću, ali također utječe i na povoljnu teksturu.
“Opće je poznato da treba izbjegavati preveliku konzumaciju rafiniranog (bijelog) šećera. Ipak, zamjena bijelog šećera umjetnim sladilima ne mora značiti da se dobije bolji proizvod, jer neke studije sugeriraju da bi umjetni zaslađivači mogli imati negativne učinke na metabolizam i crijevne bakterije.
Manje kalorija ne znači automatski i zdraviji izbor! Ako želite sladoled s manje šećera, treba birati onaj s prirodnim sladilima (stevija, kokosov šećer, brezin šećer-ksilitol, sorbitol, eritritol). Međutim, iako su sigurni za upotrebu, ni s njima ne treba pretjerivati, jer hrana koja sadrži više od 10% dodanih šećernih alkohola može imati laksativni učinak”, savjetuje znastvenica.
Poboljšavaju teksturu sladoleda
Lučan Čolić upozorava da najveći problem u sladoledu može predstavljati velika količina umjetnih boja i aroma, emulgatora, stabilizatora i konzervansa.
“Stabilizatori su tvari koje poboljšavaju teksturu sladoleda, povećavaju otpornost na topljenje, kremoznost i glatkoću, sprječavaju tvorbu većih kristala leda, ali i produljuju trajnost sladoleda.
Emulgatori su tvari koji prvenstveno sprječavaju razdvajanje sastojaka sladoleda, pri čemu nastaje glatka i kremasta tekstura otporna na topljenje. Boje i arome u sladoledu mogu potjecati od dodataka koji su primarno dodani zbog postizanja određenog okusa (čokolada, voće i slično), ali koji također prirodno bojaju i aromatiziraju sladoled. Međutim, boje i arome mogu biti i naknadno dodane. A tu opet postoje prirodne i umjetne, sintetički proizvedene, koje bi trebalo izbjegavati.
Sladoledar otkrio zašto kuglica košta 5 eura: ‘Recimo da je previše, ali to ovisi o ovome’
U Hrvatskoj postoje propisi koji reguliraju upotrebu aditiva u prehrambenim proizvodima, propisujući dozvoljene količine, vrste koje se mogu upotrebljavati te označavanje na deklaracijama proizvoda. Iako nisu svi aditivi štetni, određeni mogu izazvati nuspojave i alergije kod osjetljivih potrošača, a neki su povezani s povećanim rizikom od određenih bolesti”, kaže.
Znanstvenica građanima savjetuje da pri kupnji čitaju deklaracije na proizvodima i potraže prirodne sastojke poput svježeg voća, mahune prave vanilije i mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti, a izbjegavaju proizvode s umjetnim aromama, pretjeranim aditivima ili konzervansima jer oni mogu negativno utjecati na zdravlje.
Proizvođači nam prodaju sladoled
“I postoji još jedan bitan sastojak sladoleda koji nije naveden na deklaraciji, a kupujemo ga u sladoledu: zrak. On ulazi u sladoled tijekom tučenja i zamrzavanja sladoledne smjese i u određenim količinama je potreban jer pozitivno utječe na teksturu i osjet sladoleda u ustima. Oko polovicu industrijskog sladoleda zapravo čini zrak, premium i zanatski sladoled nešto manje, dok ga u nekim jeftinijim varijantama zna biti i puno više od 50%. Kako se sladoled prodaje po volumenu, možemo reći da nam neki proizvođači doslovno prodaju zrak”, navodi.
Hrvati su ljuti zbog sve raširenije prakse u slastičarnama: ‘Sve su pohlepniji, a sad i ovo’
Ukratko, sladoled može biti dio zdrave uravnotežene prehrane, ako ga konzumiramo umjereno i svjesno biramo proizvod s manje štetnih sastojaka.
“Za razliku od mnogih drugih slastica, mliječni sladoled ima zdravstvene prednosti, može biti dobar izvor kalcija, magnezija i vitamina A i B12, a dokazano pozitivno djeluje na raspoloženje i kognitivne funkcije”, zaključuje Lučan Čolić.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
