Znanstvenici su analizirali kosti ljudi koji su umrli prije i tijekom pandemije španjolske gripe (1918.-1920.) i otkrili da su ljudi koji su već bili krhki ili bolesni, bez obzira na njihovu dob, imali veću vjerojatnost da će umrijeti.
To nas otkriće podsjeća na to kako osobne karakteristike pojedinaca mogu oblikovati njihovu osjetljivost na bolest.
Španjolska je gripa bila jedna od najsmrtonosnijih pandemija u povijesti. Umrlo je najmanje 50 milijuna ljudi diljem svijeta.
Kriva uvjerenja
Iako se prvobitno vjerovalo da su mladi i zdravi odrasli jednako podložni smrti kao i stariji, bolesni ili slabi, novo istraživanje promijenilo je tu predodžbu.
Kako predvidjeti smrt? Medicinska sestra uočila tajanstven fenomen: ‘Znam da će pacijent umrijeti’
Istraživači su proučavali kosti ljudi koji su umrli od gripe u Clevelandu između rujna 1918. i ožujka 1919. godine, te kosti 288 ljudi koji su preminuli prije pandemije. Analizirali su dob umiranja i “lezijske” izbočine na potkoljeničnoj kosti, koje su služile kao pokazatelji fizičkog stresa i osnovnih zdravstvenih problema.
Otkrili su da su osobe koje su imale aktivne lezije na potkoljeničnoj kosti smatrane krhkima i, u usporedbi s osobama s izliječenim lezijama, imale su veću vjerojatnost umiranja prije i tijekom pandemije. Tijekom pandemije, rizik od smrti za njih bio je 2,7 puta veći nego za osobe s izliječenim lezijama.
Unatoč svojoj dobi u trenutku smrti, osobe koje su imale dokaze o stresu na kostima bile su sklonije umiranju od gripe od onih koji su bili zdraviji.
Razne teorije
Iako studija ima svoja ograničenja – uključila je samo kosti iz Clevelanda, pa se rezultati ne moraju nužno primijeniti na druga mjesta – tehnika analize potkoljeničnih kostiju dobra je za proučavanje općih obrazaca krhkosti, ali ne može objasniti točne uzroke lezija.
Ipak, to otkriće može odražavati kako zdravstvene i društvene nejednakosti obično utječu na stope smrtnosti tijekom pandemija, slično trendovima viđenima tijekom pandemije covida-19 (od 2020.), pa čak i tijekom doba kuge (1346.-1353.).
“Prvobitno se mislilo da su mladi odrasli jednako podložni smrti tijekom pandemije 1918. kao i krhkiji ljudi, što bi moglo odražavati činjenicu da su mladi odrasli tijekom pandemije 1918. bili u većem riziku nego tijekom prethodnih izbijanja”, zaključuju autori studije.
Znanstvenici su od tada predlagali teorije, npr. možda je sličan virus pandemijske gripe kružio prije nego što su se ti mladi odrasli rodili, čime su postali posebno osjetljivi kad se virus iz 1918. pojavio.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
