Znanstvenici su otkrili da ljudska bića stare na molekularnoj razini u dva ubrzana naleta – prvi u dobi od 44 godine, a zatim ponovno u dobi od 60 godina.U studiji objavljenoj u časopisu Nature Aging, znanstvenici sa Sveučilišta Stanford i Tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru pratili su 108 sudionika tijekom nekoliko godina kako bi promatrali promjene starenja u njihovim molekulama – RNK, proteinima i mikrobiomima sudionika.
Znanstvenici su otkrili da se ljudsko starenje ne događa postupno, linearno. Umjesto toga, većina molekula koje su proučavali pokazala je ubrzane, nelinearne promjene u dobi od 44 i 60 godina. Xiaotao Shen, asistent profesora medicine mikrobioma na Tehnološkom sveučilištu Nanyang i prvi autor studije, rekao je za CNN da rezultati pokazuju da “ne starimo postupno”. Neke točke u vremenu posebno su važne za naše starenje i zdravlje, dodao je.
Primjerice, sposobnost metaboliziranja kofeina osjetno se smanjuje – prvi put oko 40. godine, a ponovno oko 60. Komponente uključene u probavljanje alkohola također se smanjuju, osobito oko 40. godine, rekao je Michael Snyder, predstojnik odjela za genetiku na Stanfordu i autor studije.
Otkrića iz studije važna za prevencije i dijagnozu
Snyder je dodao da, anegdotalno ljudi često dobivaju ozljede mišića i vide kako im nakupljanje masnoće raste u 40-ima (povezano s metabolizmom lipida), a sarkopenija pogađa ljude u 60-ima. Obje dobne skupine doživjele su promjene u proteinima koji drže tkiva zajedno, što vjerojatno pomaže u objašnjenju kožnih, mišićnih i kardiovaskularnih promjena, dodao je.
Rizici od bolesti također rastu brže, osobito nakon 60. godine života. Studija je pokazala da su ljudi od 60 ili više godina osjetljiviji na kardiovaskularne poremećaje, probleme s bubrezima i dijabetes tipa 2. Pronalaženje obrazaca poput ovih može pomoći u dijagnozi i prevenciji bolesti, prema studiji koja je također identificirala “klinički djelotvorne markere” koji se mogu koristiti za poboljšanje upravljanja zdravstvenom skrbi i dobrobiti stanovništva koje stari.
Studija se usredotočila na sudionike u dobi od 25 do 75 godina u prosjeku gotovo dvije godine. Svi sudionici živjeli su u Kaliforniji, bili su zdravi i dolazili su iz različitih etničkih zajednica. Svakih tri do šest mjeseci uzimani su im uzorci krvi, stolice, kože te brisevi nosa i usne šupljine.
Savjeti: Manje alkohola, više vježbanja
Budući da se ubrzano starenje kod žena moglo pripisati menopauzi (koja je obično između 45. i 55. godine), istraživači su proveli analizu na zasebnim skupovima podataka za muškarce i žene. Na njihovo iznenađenje, otkrili su da su rezultati slični – što sugerira da bi prijelazna točka oko 55 mogla biti uobičajena pojava za oba spola.
Prethodno istraživanje koje su proveli istraživači iz Njemačke i Sjedinjenih Država pokazalo je da postoji još jedan “val” starenja oko 75. godine, ali najnovije istraživanje nije uspjelo potvrditi te nalaze zbog ograničenog raspona godina skupine u ispitivanju. Što se tiče lekcija koje možemo izvući iz tih otkrića, istraživači savjetuju da promijenite način života, pijete manje alkohola i više vježbate kada se približavaju ove ključne godine u vašim 40-ima i 60-ima.
Snyder je savjetovao ljudima koji se približavaju 60-ima da pripaze na unos ugljikohidrata i piju puno vode kako bi pomogli u radu bubrega. “Pažljivije se brinite o sebi u određenim vremenskim točkama tijekom svog životnog vijeka”, savjetuje Shen.
Otkriveno što vam može napraviti previše kave: Spominje se nekoliko velikih problema
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
